id string | speaker_id string | text string | locale string | gender string | audio audio |
|---|---|---|---|---|---|
ful_7_0070 | 7 | Ɗee ɗoo kulle ɓuri yaawde e winndere ndee, so dow leydi, dow asamaan walla so e nder ndiyam. Cewngu ɓuri yaawde e daabaaji dogooji dow leydi. Gabuure ɓuri yaawde e kulle diwooje. Liingu-kaafaahi ɓuri yaawde e liɗɗi gonɗi nder ndiyam. | ful | unknown | |
ful_4_00051 | 4 | Feccere go’o so sowaama laabi teemedere, hawra e capanɗe joyi. | ful | unknown | |
ful_8_0052 | 8 | So capanɗe jeegom feccaama laabi tati wona noogaas. | ful | unknown | |
ful_2_0199 | 2 | Ñande altine, ujunnaaje ujunnaaje foɓɓanooɓe e ardiiɓe fuku-koyngel, haa arti noon e hooreejo FIFA, hono Gianni Infantino, kawritii e yeeso keesu Pele to santar FC Santos Kolommbi, ɗo o fettatnoo bal e hitaande 1955. "Pelé fotaani yejjiteede. Ko o yeru wonande winndere ndee kala e fannu fuku- koyngel", Gianni Infantino... | ful | unknown | |
ful_8_0219 | 8 | 'Neymaar' da Silva Santos Júnior (o jibinaa ko ñalnde 5 e lewru colte hitaande 1992), omo noddiree Neymar Júnior walla Neymar tan, ko o beresilnaajo pettoowo bal, omo fetta bal to kolob Saudi Pro League Al Hilal ak ekib leydi Beresil. Ko o ataakaa baawɗo, etee ne omo yooɗi no o fettirta bal. Omo waɗdaa e fettooɓe ɓal ɓ... | ful | unknown | |
ful_1_00013 | 1 | Korwal ngal goobu cooyo ; ɓernde, nde goobu haako ina nataa e dow korwal ngal. | ful | unknown | |
ful_3_00049 | 3 | So a ƴettii sappo, a sowii ɗum laabi sappo, tottat maa ko teemedere. | ful | unknown | |
ful_5_000217 | 5 | Tuugnii-mi ko e ganndal neɗɗiyaŋkaagal. Ndee helmere, tag-mi nde ko e helmere « anthropologie », maanaa « anthropo- » (neɗɗo) e « -logic » (biɗtugol). Finaa-tawaa’en, pinal e aadaaji ina njokkondiri no feewi. Kono, e yi’annde am, finaa-tawaa woni, maanaa nokku ɗo leñol ummorii. Ngoo firo ko e fannu nokkuure (espace). F... | ful | unknown | |
ful_8_0218 | 8 | Senegaal jeyaa e ko leyɗeele Afrik hirnaange, e nder Afrik worgo seeno Sahara (Afrique sub-saharienne), geec atalantik woni keerol mum bannge hirnaange, Moritani woni keerol mum bannge rewo e fuɗnaange, Maali heedi mo fuɗnaange, Gine konaakiri e Gine Bisaawo e bannge worgo. Gammbi kam, ina wayi no tan ko e nder Senegaa... | ful | unknown | |
ful_1_000224 | 1 | Coon Balaago Sek jibinaa ko e hitaande 1955 e nder galle awluɓe, taaniraaɗo makko gorko ko yimiyaŋke wonnoo, jimatnooɗo to galle Lat Joor, to laamu Kayoor. O yaawii tawtoraade kewuuji pinal e aadaaji gila e cukaagu makko. Ko caggal ɗuum, o fuɗɗii yimde e fedde wi’eteende Star Band mo Dakaar. Caggal ɗuum, e kitaale 1970... | ful | unknown | |
ful_7_0223 | 7 | Macky Sall jibinaa ko ñande 11 desaambar 1961 to Fatick, ko liggantooɗo laamu Senegaal. Ko kanko woni Hooreejo leydi Senegaal gila 2012. Nde o wonnoo e parti PDS, o wallifiima Hooreejo leydi Senegaal e woote gardogol leydi e hitaande 2000. Caggal ɗuum, o wonii jaagorgal ko feewti e oogirɗe, semmbeeji (enerji) e ndiyame... | ful | unknown | |
ful_1_00053 | 1 | So nayaɓal go’oo sowaama laabi nayi wona joyi. | ful | unknown | |
ful_2_0008 | 2 | Ko nji’ataa e natal ngal koo, ko mbegeyel danewel, engel woni e nder mbegeyal goɗngal, ngal goobu roos, kural oolal kuccitngal bannge nano ngal, ina rewi e hakkunde mbegeeji ɗiɗi ɗii. | ful | unknown | |
ful_3_00027 | 3 | Eɗen mbaawi wi’de ko nji’aten koo, ko fallanteere, pot piindi baɗɗo piindol cowtingol ina fawaa heen, ridooji ɗii ina ngudditaa. | ful | unknown | |
ful_7_0011 | 7 | Janngoowo oo ko ko nati mbegeyal, ngal goobu wiyolee, naatni nder heen mbege gooto daneejo. E nder oon mbege daneejo, o waɗii kaareeji tati ooli deggondirɗi, ngoni e hakkunde hee. | ful | unknown | |
ful_8_0041 | 8 | Go’o ɓeydaa heen ɗiɗi, tottu maa tati. | ful | unknown | |
ful_7_0057 | 7 | Sappoɓal miliyoŋ geɗe woni ujunnaaje teemedere | ful | unknown | |
ful_4_00019 | 4 | Cukalel ngel ko ko nati piindol, ngol nganndu-ɗaa koɓi dow ɗii ko goobu haako, etee hakkunde ndee, ende oolɗi. Leggal nanngungal koɓi, ɗi goobu haako ɗii e ɗiɗi koɓi keedɗi lees ɗii, eɗi puɗi e leggal ngal ne. | ful | unknown | |
ful_7_0088 | 7 | E nder lewru colte, to Dakaar, waɗiino ñalawma ɓuuɓɗo. Ñande heen, nguleeki kii diwaano degereeji noogaas. Nde ki lesɗi ndee, ki tolninoo ko e degereeji sappo e jeegom. | ful | unknown | |
ful_5_00073 | 5 | Yeru, e rogere sappo-e-ɗiɗaɓere: sappo-e-ɗiɗi lewru e hitaande hee, ko lewru weltaare, sappo e ɗiɗo yimooɓe mbayliima to Place de la Nation sénégalaise. | ful | unknown | |
ful_1_000223 | 1 | Macky Sall jibinaa ko ñande 11 desaambar 1961 to Fatick, ko liggantooɗo laamu Senegaal. Ko kanko woni Hooreejo leydi Senegaal gila 2012. Nde o wonnoo e parti PDS, o wallifiima Hooreejo leydi Senegaal e woote gardogol leydi e hitaande 2000. Caggal ɗuum, o wonii jaagorgal ko feewti e oogirɗe, semmbeeji (enerji) e ndiyame... | ful | unknown | |
ful_8_0073 | 8 | Yeru, e rogere sappo-e-ɗiɗaɓere: sappo-e-ɗiɗi lewru e hitaande hee, ko lewru weltaare, sappo e ɗiɗo yimooɓe mbayliima to Place de la Nation sénégalaise. | ful | unknown | |
ful_8_0014 | 8 | E ngal natal ƴettangal e sit gooto, eɗen nji’a heen ladde sukkunde e lekɗe keewɗe, eɗen cooynoo kaaƴe toowɗe dow asamaan, mo goobu baka, ina waɗi seeɗa duule. | ful | unknown | |
ful_6_00058 | 6 | Nayaɓal teemedere fota e noogaas e joyi | ful | unknown | |
ful_4_00095 | 4 | To Kawlak toya, caggal ñalawma gulɗo haa tolnii e degereeji capanɗe tati e jeenayi, e kikiiɗe hee, nguleeki kii ustiima haa tolnii e degereeji sappo e ɗiɗi. | ful | unknown | |
ful_4_000227 | 4 | Franc CFA (Dental kaalis Afrik) ko kaalis, mo leyɗeele jeetati jeyaaɗe e Dental faggudu e kaalis Afrik hirnaange (UEMOA) ndenndi : Benee, Burkinaa Faaso, Koddiwaar, Gine-Bisaawo (ñande 2 e lewru duujal hitaande 1997 haa jooni) Maali (haa hitaande 1962 caggal ɗuum e hitaande 1984), Niseer, Senegaal e Togoo. Feccaa ko e ... | ful | unknown | |
ful_3_000222 | 3 | Ko daartol e wolof, ganndal wiɗtiwal ko kewnoo hanki. Kadi denndaangal golle e kewkewe baɗnooɗe, gila e maamiraaɓe haa e men. Binndoowo daartol ko biɗtoowo, binndoowo ko fayti e daartol. Daartol ina rokka en humpitooji ko fa’ti e daartol gure ɓooyɗe, e nder daartol, e hoɗɓe e mumen. Ina haalana en kadi nguurndam toon. ... | ful | unknown | |
ful_1_000217 | 1 | Tuugnii-mi ko e ganndal neɗɗiyaŋkaagal. Ndee helmere, tag-mi nde ko e helmere « anthropologie », maanaa « anthropo- » (neɗɗo) e « -logic » (biɗtugol). Finaa-tawaa’en, pinal e aadaaji ina njokkondiri no feewi. Kono, e yi’annde am, finaa-tawaa woni, maanaa nokku ɗo leñol ummorii. Ngoo firo ko e fannu nokkuure (espace). F... | ful | unknown | |
ful_2_0058 | 2 | Nayaɓal teemedere fota e noogaas e joyi | ful | unknown | |
ful_4_00087 | 4 | Hannde ko ko jogori wulde. Naange ngee maa feeñ no feewi, etee maa nguleeki kii tolno e degereeji capanɗe nayi e jeetati. | ful | unknown | |
ful_2_0060 | 2 | ɗiɗaɓal goo so ɓeydaama jeegoɓal goo fota e tataɓe ɗiɗi. | ful | unknown | |
ful_2_0059 | 2 | Miliyoŋ peccaaɗo pecce joyi fota e ujunnaaje teemedde ɗiɗi | ful | unknown | |
ful_6_000204 | 6 | Jon Fosse jibinaa ko to Fjords to hirnaange Norwees, to Haugesund, e hitaande 1959. O yaltini deftere makko adannde ko e hitaande 1999. O anndaa ko e golle makko e nder fannuuji ceertuɗi : fijirde, tiyaataar, binndol e ɗemngal neo-norwees (Nynorsk) woni ɗemngal gootal e ɗemɗe diiwaan makko. Deftere makko ndee firtaama ... | ful | unknown | |
ful_1_0005 | 1 | Nji’at-mi e natal ngal ko janngoowo gooto natɗo mbege mo goobu baka e hoodere raneere, ina waɗi cate jeegom, ina woni kadi e nder mbege oo, e hakkunde mum teru. | ful | unknown | |
ful_8_0229 | 8 | Ko Usmaan Sonko, depite, politikyaŋke ɓurɗo lollude e leydi Senegaal, jagganoo koo balɗe tati saabinoo seppooji baɗnooɗi Senegaal e hitaande 2021. O tuumaama « janegol e kulhuli maayde », tawi ko golloowo to duɗal beldital to Dakaar. Ɗum noon, yahdiiɓe makko njeddii ɗum, sabu ko ɗum « feere nde Hooreejo leydi ndii hono... | ful | unknown | |
ful_2_0217 | 2 | Tuugnii-mi ko e ganndal neɗɗiyaŋkaagal. Ndee helmere, tag-mi nde ko e helmere « anthropologie », maanaa « anthropo- » (neɗɗo) e « -logic » (biɗtugol). Finaa-tawaa’en, pinal e aadaaji ina njokkondiri no feewi. Kono, e yi’annde am, finaa-tawaa woni, maanaa nokku ɗo leñol ummorii. Ngoo firo ko e fannu nokkuure (espace). F... | ful | unknown | |
ful_8_0024 | 8 | Ko nji’aten ɗoo koo, ina waawi jaggireede pijirlooji cukalel tokosel, cowpotalji, kaareeji e tatiwalji baɗɗi goobuuji ceertuɗi, etee eɗi naatnaattondiree ngam feewnude huunde. | ful | unknown | |
ful_7_0003 | 7 | Ko janngoowo gooto nati mbeɗu ngu goobu murfu, woni e yeeso tatiwal mo goobu puru. Mbeɗu ngu ina suuɗi lobbudu tatiwal ngal. Eɗen mbaawi wi’de kadi eɗen nji’a tatiwal ngal goobu mum woni caggal mbeɗu ngu goobu puru. | ful | unknown | |
ful_2_0227 | 2 | Franc CFA (Dental kaalis Afrik) ko kaalis, mo leyɗeele jeetati jeyaaɗe e Dental faggudu e kaalis Afrik hirnaange (UEMOA) ndenndi : Benee, Burkinaa Faaso, Koddiwaar, Gine-Bisaawo (ñande 2 e lewru duujal hitaande 1997 haa jooni) Maali (haa hitaande 1962 caggal ɗuum e hitaande 1984), Niseer, Senegaal e Togoo. Feccaa ko e ... | ful | unknown | |
ful_3_00025 | 3 | Barraade ɓaleere, waɗnde ko ranwi, ina uddaa haa tiiɗi, fawaa e dow jayngol boɗewol coy. | ful | unknown | |
ful_8_0035 | 8 | Ko miin fawi e dow taabal hee pom, mo goobu haako, gonɗo caggal feccere pom, mo goobu haako. | ful | unknown | |
ful_6_00095 | 6 | To Kawlak toya, caggal ñalawma gulɗo haa tolnii e degereeji capanɗe tati e jeenayi, e kikiiɗe hee, nguleeki kii ustiima haa tolnii e degereeji sappo e ɗiɗi. | ful | unknown | |
ful_3_00015 | 3 | Poŋ gooto mahaaɗo no laañal e dow maayo. Potooji lampa ooli ina cawndinaa e banngeeji makko ɗiɗi ɗii. | ful | unknown | |
ful_4_000205 | 4 | Macky Sall yiɗi ko Senegaal wona leydi dingiral cemmbinndi, njogiindi kaɓirɗe kese mawɗe, njogiindi darnde ganndal e sariya, njogiindi ɓurɓe waawde e kala fannu. O hollaama jaagorɗe e batu nguu, o haalani ɓe faandaare makko. Ko noon kadi, Hooreejo leydi ndii noddiri jaagorgal ko feewti e coftal-ɓalli yoo semmbin Naweta... | ful | unknown | |
ful_1_00076 | 1 | Ñande alarba, e waktu go’aɓo e jamma hee, maa weeyo ngoo tolno e degereeji sappo e ɗiɗi, waɗa baade seeɗa. Ko ɗuum saabii, toɓo ngoo tolnii e ɗiɗi e nder teemedere kala, njaaweeki henndu nduu tolnii e kilometruuji joyi e waktu kala, peewol ngol tolnii e capanɗe jeeɗiɗi e jeenayi e teemedere kala. Eɗen mbaawi wi’de yont... | ful | unknown | |
ful_6_00083 | 6 | E alarba hannde oo, ñalawma capanɗe tati e go’o, ina jogori toɓde toɓo mawngo e jamma hee. So waktuuji jeegom njonii e subaka hee, maa toɓo ngoo usto haa tolnoo e sappo e teemedere kala. Hono noon, so waktuuji ɗiɗi njonii, toɓo ngoo ɓurat ɓeydude haa tolnoo e capanɗe tati e ɗiɗi e teemedere kala. Maa naange ngee yaltu,... | ful | unknown | |
ful_4_00081 | 4 | Ñande alarba, so waktuuji sappo njonii e subaka hee, maa naange ngee wul haa nguleeki kii tolnoo e degereeji noogaas e nayi. Njaaweeki henndu nduu maa tolno e kilometruuji sappo e jeetati e waktu kala, peewol ngol tolnoo capanɗe nayi e nayi e teemedere kala, etee toɓataa. Yontere ndee ko ko jogori wulde, waɗa henndu sa... | ful | unknown | |
ful_4_00027 | 4 | Eɗen mbaawi wi’de ko nji’aten koo, ko fallanteere, pot piindi baɗɗo piindol cowtingol ina fawaa heen, ridooji ɗii ina ngudditaa. | ful | unknown | |
ful_1_00054 | 1 | Joyaɓal cowangal laabi noogaas, ɓeydee heen capanɗe tati, ɓeydee kadi capanɗe nayi hawra sappo e jeetati. | ful | unknown | |
ful_1_000207 | 1 | Ɓeydagol warngooji e janegol e nder leydi Senegaal, haa teeŋti noon e Dakaar, addanii heewɓe aybinde poliseeɓe. Yimɓe ɓee ne, eɓe njogii heen kadi geɗal. Ɓeydagol warngooji e cokitogol e nguyka ina hollita ŋakkeende kisal e nder leydi Senegaal, haa teeŋti e nder laamorgo leydi ndii. Hannde, a waawaa jooɗaade ñalawma go... | ful | unknown | |
ful_3_00011 | 3 | Janngoowo oo ko ko nati mbegeyal, ngal goobu wiyolee, naatni nder heen mbege gooto daneejo. E nder oon mbege daneejo, o waɗii kaareeji tati ooli deggondirɗi, ngoni e hakkunde hee. | ful | unknown | |
ful_7_0024 | 7 | Ko nji’aten ɗoo koo, ina waawi jaggireede pijirlooji cukalel tokosel, cowpotalji, kaareeji e tatiwalji baɗɗi goobuuji ceertuɗi, etee eɗi naatnaattondiree ngam feewnude huunde. | ful | unknown | |
ful_7_0086 | 7 | Alarba e kikiiɗe, maa naange ngee yaltu, waɗa henndu seeɗa, nguleeki kii tolnoo e degereeji noogaas e tati so ɓurii toowde, e degereeji sappo e jeetati so ɓurii lesɗude. So waktuuji jeeɗiɗi njonii e subaka hee, maa henndu nduu wif haa noogaas e teemedere kala e waktu fof. E ñalawma hee, maa naange ngee feeñ, waɗa hennd... | ful | unknown | |
ful_2_0065 | 2 | En toɗɗoto kaaƴe nayi ɓurɗe toowde e Afrik : adii ko Kilimanjaroo to leydi Tansani, rewi heen ko Haayre Keeñaa to leydi Keeñaa, refti heen ko Haayre Stanley to leyɗeele Repiblik demokaraatik mo Kongo e Uganndaa, nayaɓo oo woni Haayre Meru to leydi Tansani. | ful | unknown | |
ful_1_000221 | 1 | Juulɗo ko dewɗo diine Lislaam, so tawii o jaɓii woottiɗinde Alla, o wiya : “miɗo seedtoo deweteeɗo alaa so wonaa Alla (Allah) ; Kadi miɗo seedi wonde Muhammadu ko Nelaaɗo Alla,” ina wiyee Daande Seedeeji. Nde o haali ɗuum, o yamiraama yo o goongɗin Alla no fotiri nii, o goongɗina wonde Alla alaa yumma, alaa baaba, alaa... | ful | unknown | |
ful_6_00088 | 6 | E nder lewru colte, to Dakaar, waɗiino ñalawma ɓuuɓɗo. Ñande heen, nguleeki kii diwaano degereeji noogaas. Nde ki lesɗi ndee, ki tolninoo ko e degereeji sappo e jeegom. | ful | unknown | |
ful_8_0084 | 8 | E alarba hannde oo, so wulii haa wulii, nguleeki kii tolnotoo ko e degereeji capanɗe tati, so ɓurii lesɗuɗe maa tolno e degereeji sappo e jeeɗiɗi, etee maa naange ngee wul, waɗa henndu seeɗa. So waktu go’o fawii hojomaaji capanɗe nayi e ñalawma hee haa waktuuji ɗiɗi pawɗi hojomaaji capanɗe nayi e joyi e ñalawma hee, ma... | ful | unknown | |
ful_8_0202 | 8 | Pijirlooji Olimpik, ɗi ndunngu hitaande 2024, ganndiraaɗi pijirlooji olimpiyaat XXXIII, ma ɗi njuɓɓine tuggi balɗe 26 e lewru morse haa balɗe 11 e lewru juko to Pari, to leydi Farãs. Wuro ngoo suɓaama e batu kuuɓtodinngu teemedere e capanɗe tataɓiijo IOC to Lima, leydi Peru, ñande 13 siilto e hitaande 2017. Kewu nguu m... | ful | unknown | |
ful_5_00092 | 5 | E yontere ñalawma sappo e jeenayaɓo haa ñalawma sappo e tataɓo e lewru colte hikka, ko sahaa mo yejjittaake sabu punndi keewndi, cuuɗnoondi asamaan oo e gure keewɗe e nder Senegaal. | ful | unknown | |
ful_4_00021 | 4 | Neene am soodii tamaate ɗiɗi boɗeeje, kese, pettaaɗe jooni, eɗi ngoni caggal karot gooto boɗeejo keso pul. | ful | unknown | |
ful_6_00060 | 6 | ɗiɗaɓal goo so ɓeydaama jeegoɓal goo fota e tataɓe ɗiɗi. | ful | unknown | |
ful_6_00087 | 6 | Hannde ko ko jogori wulde. Naange ngee maa feeñ no feewi, etee maa nguleeki kii tolno e degereeji capanɗe nayi e jeetati. | ful | unknown | |
ful_7_0064 | 7 | Pottital fuku-koyngel ngal waɗnoo ko hakkunde Real Madrid e Barcelone mo Real hawi nayi e ɗiɗi. Bii gadano Real oo, ko Vinicius naatni ɗum, ɗiɗaɓo oo ko Bellingham naatni ɗum, tataɓo oo ko Rodrygo, nayaɓo oo ko Bellingham naatni kadi. Bii Barcelone gadano oo ko Lewandowski naatni ɗum, ɗiɗaɓo oo ko Gavi… | ful | unknown | |
ful_1_00046 | 1 | Sappo e go’o so a ɓeydii heen tati, tottu maa sappo e nayi. | ful | unknown | |
ful_8_0091 | 8 | Ndee yontere maa nguleeki kii tolno e degereeji noogaas e jeegom. So ki lesɗii, maa ki tolno e degereeji sappo e joyi. E ciimtol weeyo, ina jogori toɓde e ɗeen balɗe ɗiɗi. | ful | unknown | |
ful_8_0094 | 8 | Ñande go’o e lewru duujal, ko naange wulnge finndini en. Nde waktuuji tati njoni e kikiiɗe hee, duule keewi haa cuuɗi naange ngee, fuɗɗii toɓde hedde waktu joyaɓo kikiiɗe. Ñande heen, asamaan oo waylotono tan. | ful | unknown | |
ful_2_0202 | 2 | Pijirlooji Olimpik, ɗi ndunngu hitaande 2024, ganndiraaɗi pijirlooji olimpiyaat XXXIII, ma ɗi njuɓɓine tuggi balɗe 26 e lewru morse haa balɗe 11 e lewru juko to Pari, to leydi Farãs. Wuro ngoo suɓaama e batu kuuɓtodinngu teemedere e capanɗe tataɓiijo IOC to Lima, leydi Peru, ñande 13 siilto e hitaande 2017. Kewu nguu m... | ful | unknown | |
ful_4_000222 | 4 | Ko daartol e wolof, ganndal wiɗtiwal ko kewnoo hanki. Kadi denndaangal golle e kewkewe baɗnooɗe, gila e maamiraaɓe haa e men. Binndoowo daartol ko biɗtoowo, binndoowo ko fayti e daartol. Daartol ina rokka en humpitooji ko fa’ti e daartol gure ɓooyɗe, e nder daartol, e hoɗɓe e mumen. Ina haalana en kadi nguurndam toon. ... | ful | unknown | |
ful_1_00081 | 1 | Ñande alarba, so waktuuji sappo njonii e subaka hee, maa naange ngee wul haa nguleeki kii tolnoo e degereeji noogaas e nayi. Njaaweeki henndu nduu maa tolno e kilometruuji sappo e jeetati e waktu kala, peewol ngol tolnoo capanɗe nayi e nayi e teemedere kala, etee toɓataa. Yontere ndee ko ko jogori wulde, waɗa henndu sa... | ful | unknown | |
ful_4_00058 | 4 | Nayaɓal teemedere fota e noogaas e joyi | ful | unknown | |
ful_3_00045 | 3 | Capanɗe jeegom feccee e hakkunde wonata ko capanɗe tati | ful | unknown | |
ful_4_00039 | 4 | Caggal nde cood-mi oo pom boɗeejo oo ko ɓooyi, etee mi ñaamaani ɗum, ko ndeen nji’-mi heen ngilngu mawngu, ina yalti heen. | ful | unknown | |
ful_7_0093 | 7 | Ñalawma hannde oo, asamaan oo ina waɗi duule, henndu nduu ina wifa doole haa tolnii e capanɗe jeetati e nder teemedere e waktu fof. | ful | unknown | |
ful_4_000225 | 4 | Ami Mbakke Caam jibinaa ko ñande 10 e lewru jolal hitaande 1976 to Kawlak. Ko o atlet Senegaalnaajo, dogoowo 400 meeteruuji. E daartol Senegaal, kaŋko tan meeɗi dañde njeenaari kawgel daɗondiral winndere. Caggal nde o tawtoraa kawgel hakkunde leyɗeele mawɓe e gardagol CIAD (Centre des athlètes de Dakar), o heɓi njeenaa... | ful | unknown | |
ful_6_00096 | 6 | Ñande go’o lewru siilo, jamma oo fof ko ko jaangata haa tolnoo e degereeji sappo e tati e nder leydi ndii fof. | ful | unknown | |
ful_7_0037 | 7 | Waɗaa e natal ngal ko puccu, ngu goobu roos, laaci kii e leeɓi ɗii ina ndanwi tal, engu doga, naange ngee ina jiimi e maggu. | ful | unknown | |
ful_7_0083 | 7 | E alarba hannde oo, ñalawma capanɗe tati e go’o, ina jogori toɓde toɓo mawngo e jamma hee. So waktuuji jeegom njonii e subaka hee, maa toɓo ngoo usto haa tolnoo e sappo e teemedere kala. Hono noon, so waktuuji ɗiɗi njonii, toɓo ngoo ɓurat ɓeydude haa tolnoo e capanɗe tati e ɗiɗi e teemedere kala. Maa naange ngee yaltu,... | ful | unknown | |
ful_8_0071 | 8 | Yeru, e rogere joyaɓere: e ñalnde jeeɗaɓere e pottital ngal, Erling Haland naatnii bii mum jeeɗaɓiijo e nder pottitte jeeɗiɗi, ɗe waɗi e Manchester City. | ful | unknown | |
ful_2_0096 | 2 | Ñande go’o lewru siilo, jamma oo fof ko ko jaangata haa tolnoo e degereeji sappo e tati e nder leydi ndii fof. | ful | unknown | |
ful_2_0062 | 2 | Miɗo yi’a galle sukaaɓe njoyo: gadano oo ko suka debbo, ɗiɗaɓo oo ko suka gorko, tataɓo oo ko suka debbo, tataɓo oo e joyaɓo oo ko sukaaɓe worɓe. | ful | unknown | |
ful_4_00050 | 4 | Sappo e go’o, so a sowii ɗum laabi teemedere e sappo, tottat maa ujunere e teemedde ɗiɗi e sappo | ful | unknown | |
ful_5_00071 | 5 | Yeru, e rogere joyaɓere: e ñalnde jeeɗaɓere e pottital ngal, Erling Haland naatnii bii mum jeeɗaɓiijo e nder pottitte jeeɗiɗi, ɗe waɗi e Manchester City. | ful | unknown | |
ful_8_0225 | 8 | Ami Mbakke Caam jibinaa ko ñande 10 e lewru jolal hitaande 1976 to Kawlak. Ko o atlet Senegaalnaajo, dogoowo 400 meeteruuji. E daartol Senegaal, kaŋko tan meeɗi dañde njeenaari kawgel daɗondiral winndere. Caggal nde o tawtoraa kawgel hakkunde leyɗeele mawɓe e gardagol CIAD (Centre des athlètes de Dakar), o heɓi njeenaa... | ful | unknown | |
ful_5_00036 | 5 | Ñaaki tati diwooji, ngootu nguu ardii, ɗiɗi ɗii ngoni caggal, eɗi ndiwa dow piindi, etee eɗi ƴeewra bannge gooto. | ful | unknown | |
ful_3_000219 | 3 | 'Neymaar' da Silva Santos Júnior (o jibinaa ko ñalnde 5 e lewru colte hitaande 1992), omo noddiree Neymar Júnior walla Neymar tan, ko o beresilnaajo pettoowo bal, omo fetta bal to kolob Saudi Pro League Al Hilal ak ekib leydi Beresil. Ko o ataakaa baawɗo, etee ne omo yooɗi no o fettirta bal. Omo waɗdaa e fettooɓe ɓal ɓ... | ful | unknown | |
ful_8_0043 | 8 | So a ɓeydii jeeɗiɗi e jeegom tottu maa sappo e tati. | ful | unknown | |
ful_1_00059 | 1 | Miliyoŋ peccaaɗo pecce joyi fota e ujunnaaje teemedde ɗiɗi | ful | unknown | |
ful_8_0055 | 8 | Joyaɓe ɗiɗi so sowaama e capanɗe jeetati, wona capanɗe jeetati e ɗiɗi. | ful | unknown | |
ful_5_00044 | 5 | So a ƴettii jeetati, a sowii ɗum laabi jeenayi, tottu maa capanɗe jeeɗiɗi e ɗiɗi. | ful | unknown | |
ful_6_00074 | 6 | Yeru, e rogere capanɗe tati: sagata gorko mawninoowo maanditaare jibinegol mum (aniwerseer), soodii gato, fecci ɗum e galleeji capanɗe tati, ngam mawninde duuɓi mum capanɗe tati. | ful | unknown | |
ful_1_00058 | 1 | Nayaɓal teemedere fota e noogaas e joyi | ful | unknown | |
ful_1_00094 | 1 | Ñande go’o e lewru duujal, ko naange wulnge finndini en. Nde waktuuji tati njoni e kikiiɗe hee, duule keewi haa cuuɗi naange ngee, fuɗɗii toɓde hedde waktu joyaɓo kikiiɗe. Ñande heen, asamaan oo waylotono tan. | ful | unknown | |
ful_5_000216 | 5 | Ganndal koode ko dental pine e goongɗingol teskiiɗe wonde darnde tagopeeje e nder weeyo naange e koode peeñɗe e asamaan hee won e banngeeji, ñalɗi e sahaaji, ina mbaawi huutoreede ngam anndude ko waɗi walla ko jogori arde, so tawii ko e won sabaabu, wonande neɗɗo gooto walla wonande renndo. Nde tawnoo ko ganndal tuugni... | ful | unknown | |
ful_7_0060 | 7 | ɗiɗaɓal goo so ɓeydaama jeegoɓal goo fota e tataɓe ɗiɗi. | ful | unknown | |
ful_6_00013 | 6 | Korwal ngal goobu cooyo ; ɓernde, nde goobu haako ina nataa e dow korwal ngal. | ful | unknown | |
ful_4_000203 | 4 | Narges Mohammadi, daraniiɗo jojjanɗe aadee to leydi Iran, heɓi njeenaari Nobel jam e hitaande 2013. To leydi Norwees, fedde Nobel ndee, nde anndinta kabaaru oo, hollitii wonde debbo jahroowo e duuɓi 51 oo heɓii njeenaari ndii sabu ko o haɓi bonanndeeji baɗeteeɗi e rewɓe to leydi Irã. Berit Reiss-Andersen, hooreejo fedd... | ful | unknown | |
ful_6_000225 | 6 | Ami Mbakke Caam jibinaa ko ñande 10 e lewru jolal hitaande 1976 to Kawlak. Ko o atlet Senegaalnaajo, dogoowo 400 meeteruuji. E daartol Senegaal, kaŋko tan meeɗi dañde njeenaari kawgel daɗondiral winndere. Caggal nde o tawtoraa kawgel hakkunde leyɗeele mawɓe e gardagol CIAD (Centre des athlètes de Dakar), o heɓi njeenaa... | ful | unknown | |
ful_5_000221 | 5 | Juulɗo ko dewɗo diine Lislaam, so tawii o jaɓii woottiɗinde Alla, o wiya : “miɗo seedtoo deweteeɗo alaa so wonaa Alla (Allah) ; Kadi miɗo seedi wonde Muhammadu ko Nelaaɗo Alla,” ina wiyee Daande Seedeeji. Nde o haali ɗuum, o yamiraama yo o goongɗin Alla no fotiri nii, o goongɗina wonde Alla alaa yumma, alaa baaba, alaa... | ful | unknown | |
ful_2_0066 | 2 | Maaje sappo ɓurɗe juutde e aduna oo nani: adano ngoo ko maayo Amazone to Amerik, ɗiɗaɓo ngoo ko maayo Nil to Afrik, tataɓo ngoo ko maayo Yangtze to Asii, nayaɓo ngoo ko maayo Mississipi to leydi Amerik, joyaɓo ngoo ko maayo Lenissei to Sibeeri, jeegaɓo ngoo ko maayo Huang He to Asii, jeeɗiɗaɓo ngoo ko maayo Fleuve Ob t... | ful | unknown | |
ful_2_0019 | 2 | Cukalel ngel ko ko nati piindol, ngol nganndu-ɗaa koɓi dow ɗii ko goobu haako, etee hakkunde ndee, ende oolɗi. Leggal nanngungal koɓi, ɗi goobu haako ɗii e ɗiɗi koɓi keedɗi lees ɗii, eɗi puɗi e leggal ngal ne. | ful | unknown |
End of preview. Expand in Data Studio
README.md exists but content is empty.
- Downloads last month
- 57