Title
stringlengths
18
72
Content
stringlengths
544
9.17k
Profilelink
stringlengths
43
96
Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
KATAKWI – Kageunet ajokuka akiro kere kodukone, konye abu edinget kojaun okale ke Daniel Opio ne agitara Samuel Amali keda Immaculate Aliokoit ekale! Eigur nesi ekulae kotoma okale ke kalo ber arai apolokiton angaleu ko Katakwi, Samuel Amali, ido kolimitete nu ‘epiu’. Karaida inerai nu epoison konye nu aumokin bobo abu elakit kolomu nape iwalari akwap kedaun ainumunum apaaran na aurunio naka Yesu Kristo. Edinget kiding Daniel Opio lo erai Emuluka, Alibina Adiro keda idwe ke Samuel Amali, Amuge keda Malisa(Amuyoik) kinerate nu eyarit ngesi ageunor edukone aitolutolun. Karaida atamit ekanisa loka CoU aitupucikin Alikoit keda papake Opio konye adwaris nesi abu kosal eligani kiding Amuge keda Malisa (Amuyoik). Kotoma airiamun eraasi 26.12.2022 abu ekale ke apuserut Agnes Akwi, Obar,eitela Amilimil ,etem Kuju, kiworosi imurak kec lu atekeri na Itollun lu ejaasi ocaalo lo Angorom, kotem Kuju kodistrikta lo Amuria akaulo apupun nu epoison karai da ebwaitos amurak aiyeya. Abu ibore ngin kidupo aitutubio na elakit. Apuserut Anges Akwi toto ke Immaculate Aliokoit nesi ewoluni aiyeya ebe abu akoke Aliokoit kolimok ngesi ebe, aponi kotuboroi ngesi amoiten keda aibaris naarai ebe anyamit epoison. Aibo etoruni epoison Abu Apuserut Akwi kikenyak atukot ebe abu akoke Aliokoit keda Samuel Amali koloto aibwap amere orekec ipolok konye kwape mam ateran anyamia akile kodia aponi kogitakinai nesi bon eboo konye abu kodum ationis akaulo awodor eboo atapio aarei bon koduo akwap. Eyatakit Akwi ebe kwape abu akoke kinerar nu atwanare ke, abu ngesi kingit ne anyamitor konye ebe, abu ber konger alimor kobala ebe nepenen ebeitor ikoku ke aiboyo ido ebe mam ekoto aigurokin. Angela Ikwaput, ija ke Aliokoit ngesi abala ebe kodum akoke eperi, kiboyete tatake keda Papake Aliokot kosiep ebe, kolosite amuran kec alemun ekia lo elekunere epoison kadekis. Samuel Amali, ngesi abu kolimok amurak ke ebe aberu ke nesi ejatar adeka na ajimis nu akoik adaun kwana ikaru 15k kitoni. “Inyamit isio apaaran ngin konye ibore yen erono nesi abalang na abu kotenya ajimi.” Abu kimuwa nu aberu ke aingalakinio epoison. Ebeliarit ebe, karaida inwakunitai aberu ke epoison ko Mulago konye ejenete kesi ne itorunit epoison naarai ejai edinget kiding aberu ke keda ediope esoman lo inwaki k’adekis (Lab Technician) lo Amuria. Eyatakit ebe, adiope apaaran apotu kesi kodiloto aiyam ooteri ediope konye apotu kodumutu ejakait lo adingatar aberu ke ejai owoteri. Etatamit ebe akotosi kesi acok nu imusugoin (irish) konye amamete kolosete amoun aiboisit acie konye apotu kiyapata ido kegeu aberu ke ainyam abu kojalak akaulo apupun iporotoi enyamete. Abala Amali ebe, keyangar aberu ke South Afrika abu kinomak ngesi esimu esraasi 15.12.2022 ebe epoison lo ofactori ngesi anyamarit aberu ke. Daniel Opio, Emuluka lo Amilimil Obar COU, ngesi abu kilair ebe, mam acudi konye elimokitor ateranike ebe “mam eong acudi ido ajatar engo keda acudan ka ngesi Edeke.” Abala ebe, karaida lem epotu ore, mam ateranika anyami konye okilenika anyami. Etoronit ebe ateranike nesi ‘enoki akituk’ , eroko ipokesio ido edwar etau. Eyatakit ebe ateranike nesi ipu lu engolopotar kanu aikenyikeny abeit. Ateker na Ikarebwok etojokasi ebe elakit kojaun kiding akokec Aliokoit keda Samuel Amali. Amali negsi abala ebe itunga lu aberu ke kede auriak ke kesi alimonokis ngesi nu elakit atenak akanyape konye kwape aminar aberu ke, mam acamunit. Eraasi 26.12.2022, abu kitodol irwan akanyarei neda abu ngesi kocamunia nu elakit. Apak na imacaria iyemuto, Aliokoit ngesi mam aponi kocamakinai ajaun aurianet naarai etapasuna aomisio kanu adeka kede akaulo adumun abaluwa na alemario k’aswam kwape anasit keda ebe alosit Soroti kanu aimo ikapun aigadis na apiyai. Amali ngesi kwana esali ejena kotoma oitaboi kwape lo alak ber aberu adiope. Akiro nu epoison kesi mam ber epukoritai edio emusaago karaida elimitai ebe, esubit baal ejena esusut ke. Eroko akiro nu epoison! Awoliosi akituk 649 ko Katakwi okaru 2021 – eripoota Amunamun ekurut emwogo ko Katakwi Etobwo adieket Elakas Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Ekwenya aberu na ‘ajaruni’ eyuunak
https://www.aicerit.co.ug/epiu-adodi-ekale-dho
Ekwenya aberu na ‘ajaruni’ eyuunak
PALLISA – Abu Yesu kitajaru Lazaro akaulo adaun apak etwanit, ibore yen abu komukak itunga aumonokin. Jessica Amulen na ijaanakini Loasuban ko Light Christian Ministries ngesi da abu kisirieng itunga ka iyemuto lu ngesi da ajarun kosabiiti lo atubor. Amulen ngesi abala ebe, abu Lokasuban konyara emoyo ke adaun apaarasia akanyape do konye aibeleun alimokin itunga nu itoodikitai ngesi. Abu etasuro ngol kitum eitela Kakurach ko Pallisa kapaaran Naiwongonet eraasi 15.09.2022. Abala Amulen ebe, abu Lokasuban kicorak ngesi alemar episo lo edonyokit akan ke kede alacar itima. “Aloto eong, abu adum irotin iyarei, lo elala keda lo ediding ido kojaasi itunga iyarei lu apotu omariata eong kitoni ediopet ajalakin eong, etori do eong orot lo adiding,” abala Amulen. Eyatakit ebe itodikina ngesi iboro lu ipu lu ikamunitos arokisio nu akwap ido ekoto Lokasuban itunga aijulakin. “ Aponi oyangarai eong konye abu eong awanyu iboro lu ikamanara keda adiakar na apolor kakwap.” Kasia Okiria, okilenike Amulen ngesi abala ebe, mam kesi opotu ongurianata noi naarai erai ainapetait Edeke kwape alimokitor itunga otoma ailip kede airujasia ebe, iworori idiope itunganan konye inyakuni. Rev. Stephen Odata loko Light Christian Ministries ngesi abala ebe anyoun ne iwororia Papa Edeke Amulen, mam kesi opotu kopalasi ailip naarai ajenete kesi ebe ebonguni. “Aanyoun ne ewororia Papa Edeke Amulen, apotu isio eyatakisi ailip kede aingainga Edeke ainyakun ngesi konye abu emoyo kolimoki isio ebe ebuni ngesi ajarun Kaneemukaaga ido iwanyu ngun isomaunos,” abala Odata. Amojong Hellen Apolot na elomunit ko Kapala Gogonyo ngesi aumokit ebe, mam ewanyunitor akiro kwakangun ageun auruno ke. Eyatakit ebe, abu ngesi kosal okanisa kanu awanyun abeit. Richard Okwatum, apolon eicolong LC1 ko Kakurach ngesi abala abu ngesi kolot adumun Amulen emudukit kiperikitete olutari konye asubit bala mam etau apalarit aswam. Peter Ogada, awean eijiri ko Light Christian Ministries ngesi abala ebe, mam na erai nasodit kokanisa kalo. John Solomon Okanya apolon ecolong LC3 kotem Kaukura ngesi abala ebe, “abunit eong ne ideuna apaaran adiope na abalasi elipak enyounio Amulen ido adumunit eong ngesi eperi koingaren na ekanisa konye komam eiyengane ke apupo bala itunganan yen ejari.” Abu kisinyikokoik itunga aicat aima Loaksuban mere aremokin aitemisio ne ejai Edeke. “Ejok arai eraasi nu ainapeta nuka Edeke.” Emamei ber emuron lo adekis lo abu kitigogong nu atwanare ke Amulen, ibore ijaikit itunga icie itepegitos nu ajarun ke, kobalasi icie ebe, ekoto ber aingic akiro ngun kaidules tetere mam ikanisan ijoriorete itunga. Engicete ipolisin ibore ecweikinor aberu Ekoc adeka ekiliokit kitoni aitobosikin togo Ibore inepia Pallisa akaulo aseo na NRM Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/ekwenya-aberu-na-ajaruni-eyuunak
Ecorakin Engarenok lu ediini aigaligal iponesio lu atumunak
AMURIA – Kwape ejaar adelor kanu iponesio lu atumunak, abwoikiton eyapesi lo epuresident ko Amuria, Lilian Eyal ngesi amonyaki engarenok lu ediini aimorikikin ka engarenok lu apugan aitiji iponesio lu arokok lu kwana etodutu atumunak. Imarunit Eyal iponesio lu airidid iboro lu itibwangarete adam kwape nat ejae, ibore yen einakit lu ipu kakesi elomarete toma aswamusinei nu akoko. Ekeuni ngesi nu kanaebalasa kosabiti kalo kotoma asuban nu enumunumiata ikristayon luko akelesia naka atulik na Akeriau apaarit naka lukagayok kec, Cosmas ka Damiano. Asuban nu kesi apolokit episkopi lo atulik ko Soroti, Rt. Rev. Dr. Joseph Eciru Oliac, ido asuban kanu abu kidok ikristayon 256 kosodi aisiwen ikalia 10 ipetai. Ikeunit Eyal ailipa ke kobala ebe apeleata engarenok icie lu idiinin ainac epelu lo aisisianakin atumunak ajaut ka iponesio lu ajokak. “Ijaasi yesi da engarenok lu ediini ka epelu lo aisisianakin atumunak aisac iponesio lu ainakisi lu ipu kakesi edoditai,” abala Eyal. Eyatakit ebe arai kibumakinos engarenok lu idiinin ka lu apugan aicor atumunak, epote araun itunga lu epolounete ka iponesio lu erioro. Bp. Eciru ngesi abala ebe etamitos kesi nu epedorete aicor atumunak, konye ebe ejai ationis ne ejaasi auriak da. Abala ebe abwangun naka lu Okadibong itorunit ne ejaasi auriak icie lu eroko ibwanakinete ipucito kojaasi imaten da ka emiusik lo edipo tai aiwalakin akwap. Kowaike, ibusakit itunga aibwanakin ipucito lu emamete imaten lu itemerete, konangete asuban eroko akwap ecai kogwetarete emiusik da sek kisiarakinos itunga. “Akaulo na ainyam ko opucit, konyou ngin itunganan alosit oreke konye mere bobo apaikin,” abala Bp Eciru. Elepilep lo ediini engarenok lu seuna ko Katakwi Elepilepata atumunak apugan kanu eisomae Egagautu Iteso AICERIT Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/ecoraki-engarenok-lu-ediini-aigaligal-iponesio-lu-atumunak
Eturoto engarenok Alupo
TESO – Engarenok lu akwapin nuko kinga kesi eturoto atupiton ke President Museveni. Rtd Maj. Jessica Alupo Epel kanu iriorosinei ke lu itodiaritos adicane loko Uganda ka kesi kotoma apejosia nu pac etolot nesi akwapin swii. Alupo ngesi lem enasit tii kwabo emamei kotoma akwap wok neda ajar lem ngesi eporitoi akwapin kanu abwoikin loapolon ke President Yoweri Museveni kotoma aurianeta nu ipu ido President Museveni ngesi ituro ka apoga noi kanu aswam ke Alupo naarai ebe mam isurumitor nges ileic kotoma osapaalin ke. Eraasi 29.8.2020, Alupo ngesi apororit akwap nako Isirael kanu aitolomun esisiak 250 luko Uganda lusek ajaasi asioman akirosia nu apiirianut na akoru. Esisiak lu kesi icie kotoma esisiak 1000 lu alomunitos akwapin nu egitigita imoriaritos Togo, United Kingdom, Asia, Philipines, Cambodia, Tanzania, Ghana ka Rwanda ido keere aponi kitolomunai apaki kangin kneeda araar Alupo apejonon na angosibib karaida ajaasi engarenok lutiek akwapin acie. Ainapeta nu aitutuonor esisiak akirosia nu akoru kesi abu akwap wok nepepe ka Israel idokoto akanin agear kokaru 2013 ido etolomutu kwana ipiriotin nepetai 1500 luko Uganda. Karaida isumunit Alupo ebe elosi Uganda ainyikokit aiswamanara nepepe ka apugan na akwap nako Israel kanu aitolom ipiriotin lu akoru, abu kisialamik noi Tamir Yaron lo epolokit aitutuonoro na akoriok kanu aswam ken a ejok noi. Eminisita lo eyait nu akoru ka apolo nakokwap kotoma akwap nako Israel, Oded Forer, ngesi abu iitu noi Alupo kanu aswam ke ka apesikin edicane kidin akwap keck a Uganda neda kwana itolosioto kesi aitutuonor na esisiak akirosia nu akoru ka apol. Akaulo kangin, Alupo ngesi abu kirimo akwap nako Israel adaun apaarasia awongon neda abu kodolia itoni laije ocilet loko Yorodan ne sek abatisa Yesu Christo itunga nepepe ka ikeyakia ke ka Jerusalem eyekalu lo apolon akwap keere needa abu kojaikinor kitukumikinor kwap kanu ailipakin akwap wok Uganda nepepe ka ipisikopin lutiek noi. Akaulo aidereruun abongun ko Israel, Alupo ngesi abu eraasi 11.09.2022 abu koporo oibuga Dares Salaam ko Tanzania kanu aitolot aurianet na agwelanar na ikamanara ka angor nepepe ka atumunak nuko kide na akwapin nu eriokok na etolosio kiding 12 toni 14.9. 2022 kotoma aiboisit na ejenara noi kwape, Julius Nyerere International Convention Center ko Dares Salaam. Akaulo na angetakin aurianet Alupo ngesi abu kolot aidamakin akan ke oitaabo lo aibwor koyapesi lo ebwoikinitere Ikwiin ido abu kojaikin aurianet na 77th nako akwapin nu ibumakina (United Nations). Kanaebalasa pac, Alupo ngesi abu koporo itoni Bulaaya kanu abwoikin Uganda aurianet na 77. Angau atwanare MP Alupo etasuro eti Adumun ekia lo ekorona – Museveni Inyo amwaniar Katakwi Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/eturoto-engarenok-alupo
Ajurungungata ibodai ko Kide kanu iyarito
BUKEDEA – Atwanare na adoiki ibodabodan luko Bukedea nesi ejalakinit edistrikta keda akuriau na elangir noi elosete korotin nape icaki ebong, naarai ilatos kwana ikapilak lu aarak korotin, karaida ejaasi akameran orotin icie. Engarenok ko distrikta kesi edeloritos kanu akoko keda eyarit lo alomu Kide, kotoma acoasinei nu egelegela. Apolon eicolong LC V, ko Bukedea distrikt, Moses Olemukan, ngesi, k’Naemukaaga, abu kolimok ebworok Stephen Opolot, ebodaboda lo aarete ikapilak icie, keda ademar epikipik ke ebe, ejai kwana ationis otaun, na ekoto itunga kere aingarakin aitiji. “Oumok ber ijo ekanisa lo ijai ne, mam na erai atwanare nasodit ko Bukedea. Mam esabiti edauna, ija bobo oni otem Kolir ainuk bobo Chedikor Eria, esapat lo aarete ikapilak icie keda ayangar epikipil ke,” abala Olemukan. “Eraasi nu kere awanyununeta ebe, ejai ationis alomu odistrikt, na da ekoto oni kere acoikina,” eyatakinit Olemukan. Ikwenyarit ibodai ebe, ekot duc aidar apak naarai mam ikapun edaunos. “Ibodai, ejena ebe ejooka ikapun, konye katamata kacoikina itunga lu eusete anootin adio kere. Ebaibuli da ebala ebe kayununete apak,” ecori Olemukan Ibodai. Ecamunit Olemukan ebe, ejaasi ikokolak ipikipikin keda lu akituk kwana eyaunitos aiterot mama ejaasi itunga. Konye ekanisa lo ajai aitolot ilipasinei nu ainyamakin emoyo ke Opolot nesi abu iken ebe, “Epone lopo atwania Opolot nesi itwania joda yen iyari Opolot,” abala eijiri ke ekimat John Stephen Okurut. Itakadikina Okurut da kobala ebe, Bukedea nesi elimitere iboro lu esilok bon; akoko ibaren, eyarit, epiu, politiks na aronon, ido, alomasi kwana aiyar ibodai keda akoko ipikipikin kec. Abala ebe, yen iswamai akiro ngun ngesi ekoto kotupa erot ke Yesu Kristo tetere edumuni aijar. Kotem Kolir, eraasi 24.8.2022, nesi anukere Eria Chedikor, 25, esapat lo aarete bobo ikapilak keda ademar epikipik ke kalaije korongat lo Kapir. Apolon Kupulian Edison Omuna, papake esapat, nesi amonyi ebe, abu William Ejiet, keda Moses Olepus, isap lupo atutubet ke, kongautu esapat ke kware isawan 8:00am ebe kanu anapar kesi alosit osiep lo Soroti. “Abu Kedar ikoku anyoun 14.8.2022, ido eong ariengun kedolu eripota ebe, erarun ates ko Ngora,” etururia apolon Omuna. Kotem lo Bukedea, ocaalo Kamon, nesi erokor esapat Justin Okanya iriyanar keda ariebo kadekis na Elgon Mbale, akaulo na ikokolak aibel akou aibwang keda ayangar epikipik ke. Kejangun da, Silver Kedi, ecakan eboda kolomunite kocaalo Kachabule ngesi abala ebe, aiman kec etamit kosawan lu atibong, ibore einakinit kesi engirikitos aswam paka isawan lu muton. Alex Enguloi, district crime officer ko polis ko Bukedea ngesi abala ebe, ejai polis etamit ingic epone lo alomunia atwanare. Akadaki ekanisa, etoroni engarenok kanu atiakatiaka Aseo! Eroko kide ekulai Aroikisi ikokolak Bukedea Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/ajurungungata-ibodai-ko-kide-kanu-iyarito
Arai Ikwiin Elisabeeti Atesot cut obe kotoma aswamisinei
Ebala ebaibuli ebe, “Uuh atwanare, aibo ber ejai ekon etidot”? Eraasi 8 olapa Otibar, 2022, osawan nepetai iyarei lu atibong, abu kadum iyemuto kosimu kotoma sms kolomunite kama ejai epaupa ka lope ti, arotan iyemuto kotoma oredio lo BBC ko Bush house London kobala ebe, “Agayamikin etiido lo London kwap.” Erai ngon epone lo elimorere atwanare akabaka arai bo Ikwiin na akwap nako Bulaya. Ikwiin ngesi ebakasi imurok ebe abu ejotoor toni atwanare kainapakina. Kabu adum etasuro, kasodi aiitor akiro nu eposik, nu abu amojong na angosibib, Ikwiin Elizabeth Alexandra Mary, naiyareit, kiswama kotoma akabakaanut ke na ikaru 70. Aticepak atur na cici mam epedori ajenun akiro kere nu iswamat ikwiin mere k`kwap keere konye bober kanepekane ko Teso da naarai mam epedoritos adumun akiro ngun apaarasia nu apolounatar. Akoto eong aibwo kasodi alimun ebe, arai ikwiin, amojong Elisabeeti Naiyareit amojong “Atesot” obe, na da ebusakinit aida kotupitete einono ka ipiten lu Iteso kanu ta; Ijeni oni kere ebe, apotu imusugun, kacut, luko Bulaya, kipugaata akwap wok nako Uganda akaulo na amaria ka atiakatiak Afrika kotoma airiamun na apolon noi, na abu kojaikin Berlin- Germani okaru 1884. Akaulo kangin, Uganda nesi do abu koraun akwap na mam Bulaya bon “epugat” konye arai akwap na akoto Bulaaya ayuaarit noi kotupitete ekuse lo ikwamin kede abarit na akwap wok kede iboro lu ipuu kede da alupok nu ajokak.Ibore yen nesi aponere komaikinere The Pearl of Africa okaru 1908, kwa abalar Ejakait Winston Churchill, ediope kotoma okirigin luko Bulaya. Iboro lu ipu lu nati kwana ebiroros icie da kwape nat; agaali na apuru na abwounenei agear ko Kachumbaala, Okunguro (Bukedea), Kumi, Mukura, Amukaru – Arapai nako Soroti, ape kitoni Acuna. Kesi ayaunete adukio na esomero loko Teso College Aloet – West Wing, aiduk Owen falls dam, ayaun akoru na epaaba Teso ko karu loka 1905, ka iboro lu eposik icie da, lu ti apedo eong amarimar kane, eraasi aanyununeta kotoma oboro lu abu apugan ke Ikwiin kopedo aswam kane ko Teso kotoma okaru 50 kec lu aipuga Uganda. Kokaru 1945, abu apugan nako Bulaaya, koyaite Ekabaka George Loikanyetkape, koduk adekis napolon nako Soroti kede aomisiot naka aitwasam adekis ngin aimukea ikearin ke luka Kings African Riffles (K.A.R) lu da atukutosi kesi lu ipu kane k`oteso, Lango ka Acholi ojaasi aitutuoro kane ko garrison kec lo ajai ne kwana erai Teso College Aloet West Wing, eroko itarauna esomero lo etatai. Alupok ngun, ne kwane adukokin Soroti Unibasite, kesi etutuonorere ajiok ngun kanu alosit aitiji ajore nako Girimani ko Tanganyika kede aiboisio acie da nuko Nyakoi. Kidiku do ejie ngon kede atiokusio acie nu apotu kotakanikisi isap luko Teso lu araasi ajiok luko K.A.R, apotu isap komumuoros komengerikinete lu apolok kec kosodete aigir ejie. Kedolokisi akiro ngun Ekabaka, lo Bulaya, abu kicorak abwoikiniton ke ko Uganda aparasia ngun, Ejakait Andrew Cohen, amoun epone lo isinapikinere ajiok lu kwa asisioor ejie lo akwap keere lo iyareit aparasia ngun. Kwa ajaar Andrew Cohen Uganda apak ewoja noi, abu koseu engarenon loko Teso lo ayongong noi aparasia ngun, Ejakait lo angosibib Papa Eria Paulo Engulu (M.B.E) lo da erai Papaaka lo Omodoi – Obilai Soroti distrikt kotupitete aswam ke ka eidicane kede imusugun lu sek kede Ejakait Kakungulu, kanu alosit aisinapikin isap lu ajore ke ikwiin lu alemunitai ko Teso, Acholi ka Lango da. Arai Eria Paulo Engulu, lo auritai 1888, Ejakait lope ti kane ko Teso, okooke Oparo, awoon ajosi eti, lo da aponi kikangasai kinomi alari aiyar ewoete ajosi kotoma olaagano kiding Gweri nepepe kede Asuret. Abu Engulu koraun ejakait, atubon lo apolon lo sodit lo ekooti lo Teso akaulo imusugun anyoun, korai da egirigiran loka Teso district administration kaimoriarit araun lo apolon ebood lo ekamunitos alupok nuko Iteso keere kwa ajaatar. Kiriamunos Papa Eria Paulo Engulu kede isap, kepupoki angurian kec na abu koyau amengeraanut kede aigir aitiji ajore nako Girimani, kwa araar apolon lo acobe noi, abu kojenu ebe, iboro iuni bon kesi ainakitos isap amamus aiyalama. Nasodit, akotosi isap akec angor, naiyareit, akotosi isap ainyam akiring, kosodi naiuniet, akotosi isap abongunun ore. Abu do ngesi kicorak ayaitok ajore ke Ekabaka (K.A.R) na iwongonet acamakin ajiok alosit ejie kosapaalin lu egelegela tetere ecamakini apak icie kakesi abongun ore aanyun akec angor. Okaru ngun, edila duc aanyunun agaali na apuru inyakuni ajiok icie ore kitoni Amukaru – Aloet, kopote kelosete kakeje ekokoro ediopet kitoni ogarison kec kidaritos akec angor kesi ko kaabi (Ne kwane erai Camp Swahili) ko Soroti. Ekutaki ajion lope tii Levi Opio loda arai lo adoketait naka Regiment Surgent Major (R.C.M) aluut na da apupo paka obuga Solot, kodipo do akwap kede angor ikearin idiaete alosit “airiamar” kede ikiliok kec, kibwokitos akiring na ewonit, abalang ka inyamat lu Iteso icie da “koduo bodo akwap”. Na ebongora agaali ainyakar ajiok, ebongori ibwokit imongin lu tiek noi kanu ainyam kangina ejiosi kodaunos ngun da. Angau atwanare MP Alupo etasuro eti Elepilep aberu Trump kanu abuun aelo Eretu aminista kanu atakerin Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/arai-ikwiin-elisabeeti-atesot-cut-obe-kotoma-aswamisinei
Alacun ationis na itapasi CoU Kumi
TESO – “Kwape eraar atwanare na mam inacio arai opatana aitac etiai ke ti itunga engirikisi aitac kanu ainyakun lo atwan Papa Geresom Ilukor ti eiguro lo adoiki aanyanaret nako Kumi emamei.” Ngin nesi anguurian na enerasi Ikuristayon otoma apak na aitun papa Gere­som Ilukor lo abu koji toni atiakun aanyanaret nako Kumi kotoma Soroti. Etwanit Bp Ilukor korai aanyanaret nako Kumi ikaru 12 ido Bp Edison Irigei ngesi ejaanakini kwape episikopi. Etwanit Bp Ilukor eraasi 01.09.2013, kiyengunite kwape episikopi loko Soroti Diocese. Kotoma apak na atwania, Bp Irigei ngesi abu kolac nu angetakin ke tapuruc ido arai Rev. Charles Okunya lo apolokit nu asioman aanyanaret nako Kumi ngesi arai eraban lo ekale. Inera apaaran na aiitun loatwan Ilukor amojong ke Loyce Ilukor ngesi abu ikeu ebe iguro kwana ekanisa naarai etopolosi itunga lu ingarenikitos nukec bon konye mere atupakin nu ebalai kesi atupite. Abala ebe karai eroko loatwan ejari mam ti ekanisa itapasi ajokit ido ti esipokina kodoco kobala ebe eipone lo ejaar kopukwana ekanisa, mam papa Ilukor iyalama kotoma ailit ke. Mam ti aanyanaret nako Kumi itapasi ajokit, “Mam emoyo Ilukor iyalama obongutu aitironikin ne ejai Edeke” abala Loyce Ilukor. Emalai eong Edeke apotu isio angetakisi aijaanakin ejok komamei akoko. “Arai kojai ti isio irai ibilioneyas, apotu alototo Bulaya ailipa kosodete Imusugun ainakin isio ibilangitin kasodete isio ayaun kaileleba mam agwelar araida idis. Nesi eperio ates ke kane araut ajenanut, etakanuni ebisiop lo eburokini ngesi karai ilip oni,”abala Loyce Ilukor. Kiatakite ebe, “Inyounit isio okanisa mam itupitai isio iboro kere lu eyaunio abala ebe erai ngun iboro Ikuristayon.” Amonyi amojong ebe atereikinos keda ipoisonin ido kopekwana anyam ngesi iposonin irwana auni. IKON BO YEN: Toto Loyce Ilukor ijauni sh30m lu ejukunitor aeraban Annet Anita eminista lo akim Esidooni Okaasai “Itunga ngun kesi aomit eong ebe apotu ijukakisi Ilukor emun,” abala Toto Loyce Ilukor. Abu da ikeu angurian ke obala ebe esomero lo Bisiop Ilukor Girls lo abu okilenike kogeu nesi mam iitunit ngesi karaida ainanakin asabunyu ageun. Mam apotu apedosi adumun adis kane ejai lo epolokit esomero lo kotoma osawa lo ijaar aida ekalaamu. Epuliida lo aanyanaret nako Kumi oraida engorit kalo atwan Papa Geresom Ilukor ngesi abala ebe epol ngesi aiyalama naarai euta aanyanaret asipokin, ido esialamikit Ikuristayon kere lu apotu ojaunos asuban nu, bon kwape ekale mam ipedori atemar ebe arai papa lokoosi bon kwape ekale konye arai lo akwap kere mere Teso bon ido arai papa lo amina aipuc. Engetakin apak ke Bp Irigei, etogo loko ipisikopin kesi apotu kiboikinos kosodete asekun Okunya kwape ti episikopi loiyareikini konye apotu Ikristayon lu eroko itauon kiwadikaasi ibaluan ne ejai Arch Bishop Stanley Ntagali ido Okunya lo abeit aisiboikin olap lo Opo 2019 ngesi abu epucit ke kopet ekomio. Apotu ngun kolomutu akaulo na Bp Ntagali aiwadikaun ebalua kimarite akiro swi nu ebe mam isiboikinere ngesi. Konye Okunya ngesi abu elopet kosek alomar okanisa loka Reformed Angilican Church (RAC) ne kopukwana ijaanakina kwape ebishop loko UpperNile Diocese ido Ntagali ngesi ingist ekooti nepetai sh500m kanu ebe aitapaar aberu ekimat ke pac. Ajaasi itunga swi toma aiitunio ke Naemukaaga ido apotu kolekata akiro nuta; Christine Apolot MP nako Kumi ngesi iturit lo atwan kobala ebe karaida eijiri ke arai lo kotoma ido amamei aiwasiwasite. “Arai papa Ilukor enaabi ido akiro. Nu abu inerite eroko ejari eutasi aitodolikin. Abu kolimok Bishop Irigei ebe; siri ekanisa etwaniki akanin kon. Nesi kwana ejaar eiguro toma aanyanaret nako Kumi,” abala Apolot. Kiyatakite ebe akiro acie numam itodolikina arai mam Ikristayon icasete ailip epote ngun da aitodolikin, kobala ebe ipu akiro nu edwarit lotwan Ilukor. Kwana epuriei engunget okanisa karaida isiboikitai Micheal Okwi Esakan kwape episikopi lo okanisa kangon. Samuel Ediau, egirigiran lo anyanaret naka Soroti lo abwoikinit ekanyanaran lo Soroti Odongo Hosea ngesi abala ebe ipu iboro lu isisiauni oni kane ejai papa Geresom Ilukor otoma nu enerit ngesi kanu oni aitodolikin, Teso ekot orai na ejai toma Iteso kere ka enerar papa “arai ngesi lo aseseni Teso kere ido ajaut wok ne erai kanu aitor nu enerit ngesi ido erai ainingosit ne ijai oni,” inerata engarenok lu apugan kalu ekanisa eporoto ediope idoli oni ne akoto papa Ilukor oni Iteso adolore kakere otoma akiro nu asioman na arai ekosio ke. Opolot Elifaasi Ewalu, apolon esomero loko Ngora HS, ngesi iturit loatwan Geresom Ilukor kanu amina akiro nu asioman ido edila duc ngesi aicoranakin imakio ka itunga icie da aiyatanakin adoketait na asioman, ido abu isinyikoik imakio luipu lu eroko adoketait ijesakina abongor osomero ka aitiosom idwe kec da. Rev. Charles Okwii lo sek arai egirigiran lo aanyanaret na Kumi ngesi iturit lo atwan kanu amina aila imakio lumam alaete atamit ngesi einer “Toa (kolaca), mam ibuni bobo keda igoen ngun” amina papa Eswamak lu ekanisa olaete, mam ebwai akiro arai lo elimokini ijo akiro oreet kon mam ebwai arai einer eitena. Rev. Nathan Nafuye lo epolokinit imakio luko CoU aanyanaret nako Kumi, ngesi abala ebe eroko ekanisa egogong ido epote kesi aicat kwape imakio aitogogong ekanisa ka abu papa Geresom Ilukor kotiak ido icasite kotoma. Rev. Eliodo Simon Peter, lo eyait South Teso PAG Pastorate ngesi abala ebe emorete kesi aswam kotoma aijaanakin ejakait Edeke kobala ebe; “Aabunit eong arapakin asilio kus tetere ejakait eyauni aibuses. Adumutu etau lo egogong kanu aiduk ekanisa karaida itorit apaarasia nu etioko.” Eminisita lo akim, Esidonio Okaasai Opolot lo abwoikit aeraban kwape apejonon na angosibib, ngesi abu isukunyik einer ke Annet Among Anita na ilipit ekanisa amodiaun aipuc keda ainapakina okanisa ido icorakinit Ikristayon asalakin imorikikina ka aminanara idiope oboro lukolo abu lo atwan inerite. Okaasai, ngesi abu ikopa agangat na sh30m ne ejai ekale ke abuton Geresom Ilukor lu ejukunit eraban. Bishop John Ekude lo alomunit akwap na Kenya aanyanaret nako Kata lo abu olimonok akirot naka Edeke, ngesi abu kilip ekanisa aicat kotoma ailip ka aima Edeke ka amina ekanisa ka abu papa Geresom Ilukor iswama eroko ejari ido abu. Eturi Archbishop lo atwana ko Tororo Itimi cut President Museveni RDCs? Eitu bobo Bp. Obaikol aimany aberu acie Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/alacun-ationis-na-itapasi-cou-kumi
Ecimun 13 kanu akoko na akituk ko Teso
Ikaramoja ikany kesi aremor adieket kanu emusaago lo akoko akituk ko Katakwi. Erocunitai lu akaulo ajore kosabiiti akituk aolior kocaalo Aleles kotem Palam kosabiiti lo atubor. Amotoka na ajore eremokini ikaramoja ikany lu ekamunitai ko polis nako Katakwi Ikaramoja iwongon lu mam aponi kolimoroi ikiroria kec kesi apotu kotwakata koruruo kangol. Lu aponi kicimunai kesi ber ilobwatai ko Katakwi CPS. “Kotoma airiamun kede apolok luka ayuara ko Moroto, apotu kacamanaros aitolot ipotoloi ko Teso kede Karamoja ido apotu kekamutu ikany ko Katakwi lu da idarekitos etube,” abala John Stephen Ekoom, RDC loko Katakwi. Eyatakit Ekoom ebe, kotoma olap ediope, apotu lu ayuara kikamutu bobo itunga 10 kanu ebe, akodakina kede ikokolak lu akituk. Abala ebe, elomunitos lu icimunitai kotemwan luko; Magoro, Okore keda Ongongoja. Ngul kere kesi ikamunitai kosabiiti lo atubor. “Abuni eong aiyatakin aiswamanar kede lu ayuara kanu aikisar akoko na ejai. Eyalama eong kanu itunga aibumakin aikwenyanar lu ayuara,” abala Ekoom. Abu kicorak itunga acakar aisidik amumu. Walter Elakas Okiring, apolon eicolong LC5 KO Katakwi ngesi etacaunit ebe, Ikaramoja kesi apotu kiducokisi akoko edistrikt. Abala Elakas ebe, mam bobo Ikaramoja ebongoritos obukec ido esalakitos airirit oikor neda epatanikitor abongunun akoko Katakwi kosawan lu akuare. Etoronit Elakas eingarenone loko Karamoja kanu aibwabwat Ikaramoja lu ekokoete Katakwi. “Mam Ikaramoja kere eroko konye idis lu mam engarenok ecamunitos alimor kesi emunamunaete ainapakina kiding Teso kede Karamoja, kau,” abala Elakas. John Francis Otude, apolon eicolong LC3 kotem Ngariam ngesi abala ebe, Ikaramoja kesi akuare eraasi 24.2.2021 apotu kolomasi airut emwogo lo itunga ke. “Nu kere eteikit eong bala eyaunete etenge ne ejaasi itunga ka,” abala Otude. Awoliosi akituk 649 ko Katakwi okaru 2021 – eripoota Egirakin Ikaramoja ikisila ko Katakwi Emiki engarenok akituk ko Karamoja Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/ecimun-13-kanu-akoko-na-akituk-ko-teso
Aroikisi ikokolak Bukedea
BUKEDEA – Akoko naka aibaren ko distrkta lo Bukedea nesi eroko idopit kosawn luka akuware karaida etamit apugan ariebokinit koponesio lu egelegela. Kanaebalasa araasi 15.2.2021, ibodobodan lu adilete okison Bukedea kesi apotu kitubucata ikokolak iyarei lu ameetos akituk aarei ibaren lukokuan kosawan luka aiwalar, korot lo ebei adekis nako Bukedea. John Kokas Malinga, apolon eicolong LC1 lo ocaalo lo Okoona, Bukedea TC, ngesi, kapaaran kangin abu kodum esimu lo atipe, kejalakisi ikokolak aituk 2 katutubet ke, keda aidip apua kotoma osawa lo akotore ajenun kesi. Itatamit Malinga ebe, apotu ibodai lu eriamunos keda ikokolak tupuruc sek kokotokinos aijen lu ameetos akituk, konye kotoma aingiseta kec, apotu lu kokerata aijal ibaren kanen. “Nape iroko isio itamit amoot ikulepek ibaren lu, kolomuni esimu ko Malera Kacoc ebe ekokotai akituk akuware na iwalar Naebalasa, toni bodo ne irucokinor kosimu aitodol kesi da adolun aijen ibaren kec ido kidau ikopakin ikulepek,” abala Olukaelimokini aicerit. Itacaunit ebe, ileleba iriopootan luka akoko iboro lu egelegela ko Bukedea aimoriarit akituk konye emamei arereng aikamun idiope kwap eraar etaun aibois na etukokinit itunga kere. Ikopari ibaren lu mama ejaasi ikulepek, joseph opio lo erai deputy DISO ikwenyarit itunga alu Bukedea kere araut lu akwenyet kopupete da ejok isawan kere kosodete aibeliar itunga lu eomitai ebe eraasi ikokolak kotoma atutubet komam bobo aiyap. Moses Olemukan,apolon eicoong lo kide ilairat ebe, ebuni aridakin ikokolak ko Bukedea ido ekot etungan lo edumunio keda ibaren lu kokuan kere kitemokinia nuke koipone lo ‘alukun keda abiroi kocaalo’. Kodumak aidules acie otoma apapula! Aicerit E-Paper Ajurungungata ibodai ko Kide kanu iyarito Akadaki ekanisa, etoroni engarenok kanu atiakatiaka Apuko eminista ekisooni Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Etalakar do Bukedea kanu emyooga Asiikin apese aitar komam papa ejeni Apuko eminista ekisooni Aseo! Eroko kide ekulai Tags: AkokoBukedeaIbarenIkokolak
https://www.aicerit.co.ug/aroikisi-ikokolak-bukedea
Egirakin Ikaramoja ikisila ko Katakwi
KATAKWI – Iyemuto lu akoko na akituk kotoma aiboisio nu ikoruosi kede Karamoja kesi esubit bala araun kwana ekosio. Eroko enyalatoi! Kanu aitam aikisar aimony ngin, etolomu Katakwi aomisioit na elangir. Emiki Ikaramoja alomun Katakwi distrikt aimo anya kede akipi kanu akituk kec. Apedorosio nuko Katakwi kesi etolomunete aomisio ngun kotoma aurianet na ayuara. John Stephen Ekoom, RDC loko Katakwi distrikt ido korai apolokiton ayuara ko Katakwi ngesi apolokit aurianet ngin eraasi 10.02.2021. ELOPE AYUARA: John Stephen Ekoom RDC loko Katakwi Erai do Ikaramoja luko Napak kede Nakapiripirit kesi eroikinete ibakor naarai emina akamu aremunun kesi Katakwi. Kotoma aurianet kangin, aponi kitojokaarai ebe, mam ecokok lu Karamoja alomun Katakwi distrikt kede ibaren kec kanu aimo akipi kede anya karai emamete kede abaluwan. Ekotoi aiwadikaeta kwapenat abaluwa naka; LC1, RDC, apolon eicolong loka LC5, akaadi na akwap, kanu kesi alomun Katakwi kede ibaren kec. Ajaikina engarenok lu ayuara luko Katakwi aimoriarit, DCP Ndaula David Wills, apolokitok luka Astu kede apolokitok luko Prison. Etupakit aomisioit ngin eipone lo ekeunor akoko na akituk na imarakitos icie ne ejaasi Ikaramoja icie. Engurianete itunga ebe, Ikaramoja lu icokiete akituk kesi itukulaete akoko ngin. Karaida mam Ekoom abu koinak einer naarai ebe mam nu ayuara ibelianario konye Walter Elakas Okiring, apolon eicolong loka LC5 ngesi abala ebe, karai ecamakin ecokok luko Karamoja alomun Katakwi komamete abaluwan, iyatakinos akiro nu iyarito luka itunga. Pac aponi koyarai apolon eicolong loka LC1 ko Magoro ido abu ngin kotwaru akurianu na epol kane ejaasi itunga. Eyatakit Elakas ebe, ejai bobo akurianu ebe, mam Ikaramoja eminasi anyoun kane idukurete kesi. Etoronit bobo engarenok luko Karamoja kanu agirit arucokina kede engarenok lu idunyatar kesi kedol aibwap akituk nu ekokwanarete IIkaramoja. “Eminasi bobo engarenok ngul aibwa ikokolak. Ekot lu ayuara aiswamanar kede engarenok kodoco,” abala Elakas. Eyatakit bobo ebe, ekot Ikaramoja amukian akituk kec eroko elomuna Katakwi. Ariamun bobo acie naka apolok icolongo luka LC3 eraasi 9.2.2021 nesi alomunia aomisioit na aimik Ikaramoja alomun Katakwi acok akituk. Francis Okwameri, eraban kokansulo lo Katakwi ngesi abu kolimok Aicerit ebe abu ekansol pac kodau aitutub ebe mam ecokok lo karamoja alomun Katakwi karai mam itodolikitos nu itutubitai. Abala okwameri ebe, akiro nu itutubi ekansulo ngesi mam idio itunganan epedori aijulakin. Eyatakit ebe, elomunit ekansulo aomisioit ngin kotupitete aitolitolun na ayuara kotoma aiboisio nu ejaasi oikoru kede Karamoja kaimoriarit; Magoro, Okore, Ngariam, Guyaguya kede Usuk. “Esialamikit eong nu etojoka ekodet lo ayuara. Mam ejok acamakin Ikaramoja alomun acok Katakwi naarai ejaun akoko na inyamat keda amunamunao na iyamata lu amisirin,” abala Okwameri. www.aicerit.co.ug | Na Emmanuel Olinga Kodumak aidules acie otoma apapula! Aicerit E-Paper Ecimun 13 kanu akoko na akituk ko Teso Konyou kanen: Aroikin RDC kanu aiboi ‘kotogoi’ lu ibaren Awoliosi akituk 649 ko Katakwi okaru 2021 – eripoota Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Awoliosi akituk 649 ko Katakwi okaru 2021 – eripoota Inyobo iteunit Omolo? Emyooga: Egurun Katakwi distrikt Pit! Akacutu ipolisin 25 ko Katakwi kanu ejae Tags: John Stephen EkoomKaramojaKatakwiWalter Elakas Okiring
https://www.aicerit.co.ug/egirakin-ikaramoja-ikisila-ko-katakwi
Epenunit cabodo Taligola ‘itelepai’?
PALLISA – Mam akiro nuka politiks epataka ido lu etamakitos kesi ejenete. Ejai aibiror kede aitub ido eipone ngol nesi ideleleuno etunganan lo ejatar ka arerengu. Ko Pallisa, arai ailel ne ejaasi itunga lu pac egananaete komakuko kwape egirigirak ko Pallisa distrikt. Ejok teni ayakian! Arai do ketubun arereng na aterar aomisio ne ejaasi aseak nesi edeleleunotor araito nu aremarit ayakian ke Isa Taligola kotoma apaarasia nu araar apolon eicolong loka LC5 ko Pallisa ido koroko etiakuna idistriktan luko Butebo kede Kibuku. Kenyou Taligola aitam adapit airabet, apotu itelepai ke da kodetunos aimo eipone lo asomakin omakuk lo adaunit ngesi amisiikit eipone lo aiciparit kotoma ke. Ko Butebo, James Okurut lo arai eraban kosodi bobo Taligola aseun kwape eigirigiran loka apiyai, ajakanut kede apol na akerianut nesi abu kikatu emakuk loka LC5. James Okurut eseuna kwape LC5 Butebo Arai abootin 13,958 kesi alemokinete ngesi omakik ailanyia Sam Keddi lo abu korapak abootin 12,419 kosodi Eriakimu Mukekwa adumun 7,559. Okurut abala ebe aridakitos ngesi itunga lu apolok da kodistrikita konye apotu itunga ikulepek komunokinos ngesi. Erai ngol ediope kotoma ikansilan lu abu Taligola kijaik arereng na aijaanakin kwape egirigiran komam ejeni ebe, adiope apaaran ebuni emakuk ke aibe akanin kec. Imuriamuria Okurut ko Butebo, korocuni Patrick Duchu da emakuk ke. Patrick Duchu Arai Duchu eraban ke Taligola. Abu bobo John Michael Okurut lo abu koburok Taligola, aitaraun ngesi atupiton ke. Aitan aarak! Mam Okurut ajeni ebe, adiope apaaran abuni Duchu aipunupun ngesi kotoma aseo kitoni aseo na pac apotu akiro akulepek kilepunotor. Abu Duchu kibelokin autakin Okurut kwap kede akopor emakuk akaulo adumun abootin 32,556 kosodi Okurut adumun abootin 23,996, David Apuwa Keddi 18897 Joseph Okoboi 5,829 keda Swaibu Okot lo abu konyilu abootin 547. Ilalai Okurut, kipelun bobo etunganan ke Taligola ecie ko Kibuku. Lolo kana, arai Mohammed Nakeba. Mohammed Nakeba LC5 loseuna Kibuku Abu ngol na kopedo aigalalaun abootin nu ipu kanu araun apolon eicolong loka LC5 ko Kibuku distrikt. Arai Nakeba atupiton ke Taligola. Ngesi abu kiteleka Charles Kadiama. Okurut lo arusitoi atorob akote akerit adieket ngesi esisiau Aicerit ebe, esinapikisi amuraK ke lu ebe apotu okodakisi ngesi ne ejai ekabaka Imugwerio lo ebe abu kolimok ngesi ainapakin. Ebala ebe, aponi kolimokinai Okurut ainapakina naarai eminangesi airiamun kede Museveni lo aticepak emina adapakin ngesi da epelu lo epedoria aipang aijar karaida egirit abooti. Inerasi ka Aicerit, abala Duchu ebe, mam erai abeit ebe alosi ngesi atiakit itunga lu ebeit ngesi aijaanakin. “Elosi apugan ka aijaanakin itunga kere luko Pallisa, ido ejie lo epol kakere nesi eitekerene,” abala Duchu. Erai kwana Taligola lo emunoi bala epoga akaulo aikekeun atelepai lu Kodumak aidules acie otoma apapula! Aicerit E-Paper Inyo iboro apotu kirumata aseo naka NRM ko Pallisa? Egurokin aseo naka LC3s ko Pallisa Akacun MP Mukula kanu eyarit Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Egurokin aseo naka LC3s ko Pallisa Kojalaksi iboodai ka isomaata – Museveni Erimadai 94 kanu aseo ko Soroti Amumu: Abukoros aokot ko Ngariam Tags: AseoLC5PallisaTaligola
https://www.aicerit.co.ug/epenunit-cabodo-taligola-itelepai
Epedori cut NRM aukor FDC ko Soroti City?
SOROTI – Abwak iuni kesi ber adautu aidotun itauon kanu amariaun eicolong loko Soroti City East. Abwaak lu kesi imoriaritos Moses Attan Okia loko FDC lo abu ekooti kopetu kinga, Herbert Ariko lo ijeko ko NRM ka Pascal Amuriat loko UPC. Arai ti abwaak ikanyarei ejaunitos apapulai orionget lo aseo konye iuni kesi edolakisi ikorio kiding akeje. Lu auriakata ikorio kesi; Herbert Omoding, Stephen Omoding ka Joseph Ogita lu atemasi ebe emwaka akiro koingaren. Biyan Naebalasa, Attan, ngesi abu kodau aiwadikaun kanu abolobol ido eraasi isawan ikanyape ka atutubet kong kadunite na epolokit erionget lo aseo na oyapesi lo aseo ko Soroti City, Christine Eyu. Edaun aiwadika, egangitok luko FDC lu engarenikit Patrick Amuriat Oboi, epresident loka epate lo FDC, egirigiran Nathan Nandala Mafabi, eraban Ibrahim Ssemuju Ngada ka MPS swi luko FDC luko Teso, Lango, Bugisu, Acholi ka Buganda kesi apotu koduosi kobalasi ebe adaun epate loka NRM. ADOL DO: Moses Attan akaulo na aiwadikanu Naebalasa ko Soroti Akaulo na Attan aiwadikaun, esirit lo egangitok epate loka FDC, kesi apotu kirimokisi etaun kosodete abongun alaro na aboliasio nako Arrow Square ne apotu koracakinatar itunga akiro swi. Epukorete eirab kec, Attan akaulo na aiwadikaun ngesi abu kikenyak lu iyemuto ebe ejai ngesi aiwadikaun naiyareikini kobala ebe ebeit ngesi airimokin ore toni ore, ocaalo toni ocaalo kanu awanyun ebe itelekaari ngesi aseo. Abala ebe aponi kikisarai aseo ke konye komamei ngesi airabet arai apugan kanu aigereun ikoruo. Abala ebe ekotosi kesi aitelekaar aseo na aibosio nuko Aloet ka Opiyai naarai eroko itunga lu apotu kosekata kesi ejarete. Abala ebe karai ejaunos imuudun mam kesi epote akurianar naarai erai apedor kec aitemokin Uganda. Kingitar ebe inyobo ijaikini ngesi itunga luko Soroti, abala ebe Abala Attan ebe adau ngesi apalikin itunga luko Soroti akuwan ke ido isumunit aijaanakin kesi naarai kotoma okaru ediopet lo ajaar ngesi airabet, apol ngesi ameete arima okooti ido amamei ngesi apak na aijaanakin itunga kwa aroikitor ngesi Ariko lo abu ngesi kilanya okaru 2021. Abala ebe erai nu aumokin Ariko amoromor nu adautu itunga ikulepek aitutub kobala ebe pac ne abu ngesi kibiror okaru 2011, 2016, ne abwoitotor Ariko (2016) ka Mukula (2011), mam ngesi abu koyanga idio kakesi okooti. Etoronaarit Mike Mukula lo erai atupiton ecaman loko NRM ko Kide nako Uganda kanu akudokite ngesi etau. OISAWE DO: Herbert Edmond Ariko ejai aiwadikaun Naiyereit koyapesin luka ekomision kiteikite na epolokit nu aseo ko City Abala ebe pac ne etolosere aseo okaru 2021, abu ebe Mukula kitiji Calvin Echodu, lo abwoi ko Soroti city West, Julian Iseet na abwoi ko Soroti City ka icie. Konye ngun kere epegaarit Mukula kobala ebe ejai ngesi elopet aijaanakin ateker na Iteso ka aitekooro. Patrick Amuriat ngesi abala ebe itei ngesi ebe edaun aswam na. “Itei ber ijo ekwenye da itodiei ebe edaun aswam na,” abala Amuriat. Abala ebe ejaasi kesi aisup aseeta kainapaara ido mam ebe eponitos ejie. Abala ebe arai eomit NRM ebe epote akoko aseo ekwenyete kesi akuware keda apaaran. Abala ebe mam kesi ekotosi abukor aokot konye mam kesi epote apalar aibwo karai aisokok karai esurokin kesi. Kobala ebe ejai kesi apedor na ajaut ka aswam iboro ko Uganda. Kanu apak na edite na ijaikit kesi erionget lo aseo abala ebe erai ngun ainapeta nu edaunitai apesikin kanu aitam airiebun kesi naarai ejenete kesi ebe ebeit kesi aitelekaar. Abala ebe ejai kesi etiimu lo elangir naarai erai Soroti City East aiboisit ke ido aseo nako 2021 abu ngesi kotub ejok. Ecaa Amuriat Mukula Kingitar ibore icaaritor Mukula, Attan, abala ebe erai Mukula lo emoot ikapun ido ebe erai esubusi ido ekot itunga kere apalun ngesi. Abala ebe mam erai aswam naka MP aitala etaun, aiduk adekesia karai aiduk irotin konye erai aswam ke abwoikit itunga ke airabet. Abala ebe mam nu Mukula itetiak ido emojongitos naarai mam epedori ngesi. Mukula ngesi aponi kilanyai okaru 2006 loatwan Charles Willy Ekemu, ido edila bobo ekesa je eibwonga ebe erai ngesi emoru loko opiyai ko Soroti, ido amamei yeni apedori aukor ngesi konye edolu aseo, apotu imirio ikocosi emoru toni agiamaikin kwap ido abu kotwania araut eminista locici lo akiro nuka angalei ido akaulo aponi kokacunai kosodete aiturakin aidaris nako Luzira ido arai Amuriat, Ochola ka MPs lu etepegete apugan, kesi apotu korimaata okooti kanu alakun ngesi. Abala Amuriat ebe mam itunga ekoto aumokite nuke Mukula naarai erai emong lo adautu kesi aidongor ido emoi akoik ke bon. Pac apapula naka Aicerit ngesi abu kongesakin arat kiding Mukula ka Amuriat ido erai arat na esil na iriengun bala idwe lu emariate emududu lo airegiem nu esanyuse. Adakunos luko NRM Mike Mukula lo irukosi luko FDC, ngesi abala Naiyareit akaulo na Ariko aiwadikaun, ebe epol ngesi ailel kanu alacakin ka aitodikin itunga luko Soroti, kanoinoi luko Kide nako Soroti, abwaan kec konyaritete Herbert Ariko lo adau epate asekun kwape lo ibwanenit emedera loka NRM kanu abolobol kwape MP lo ebwoikini ebuku loko Soroti City East. EJENI MUKULA EONG: Patrick Amuriat Oboi Abala ebe erai na aijulakinet na egogong kotoma opolitiks luko Soroti City, ido erai na apak na itunga luko Soroti asekun etopolon. Abala ebe ipu ainapeta nu ebe mam epacunitai kotupitete ebe eingarenone lo mam etekooro. Kedau Mukula apacakin lu iyemuto Ariko, abu kocamak ngesi einer, konye kwape lem sek amameete nu itegelikina nu enera, abala Ariko koiner ke ebe; Ikiroria ke kesi lu elimoro ido ebe ekot ngesi aisialamikin Lokasuban kanu ngesi angetakin amairo nasodit na aiwadikaun kwape lo eboloboloi. Abala ebe erai eipuda loka epate kec lo NRM awanyun ebe ejai apol na itekooro, ido ebe mam ekoto akiro nuka politiks ko Soroti kitoritere akiro nu aisab ka aipwok lucie, ido ekot acakar ngun. Abala ebe ejaasi ngesi ka ipiirin iuni kwape nat aijar na itekooro kotupitete nu epesikitai ido ebe ebuni ngesi awanyun ebe etupio nu edaunita apesikin kanu apol nako Soroti City. Ariko ngesi ber ajai FDC, otubor aigang Mugisha Muntu, kosetar kwapo Obonipe, ido akaulo na ailanyio kolomari NRM ne kwana ebwoia. Konye edou ngesi abu itotolik ainapeta. Ekonit NRM ko Soroti Inyobo ebirori NRM ko Soroti? Ibwoki cut Amuriat FDC? Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/epedori-cut-nrm-aukor-fdc-ko-soroti-city
Ekisar Kakwenza kolago lo twitter
Ewadikan lo ejenara ko Uganda ido korai etepegan eipone lo isoma apugan, Kakwenza Rukirabashaija ngesi adaun ‘aikisar’ kolago loka twitter. Elemaritai ngesi kanu aibil ikisila luko twitter. Kakwenza ngesi pac eilakina toma opegeta ka ecelet ka engarenok lu egelegela kotoma apugan. Etupakitos nu anyoun ke ko Uganda kanu acingar akwap acie kapaaran Naiwongonet kedau elap ejai awenis na ebalar ebe, aponi kibungai ngesi erono noi. Etakanete apoorei kakuan ke. Emunoi ebe, abu ngesi kosi aitor Rwanda kanu alosit akwapin nuka Imusugun. Acuria apugan Patrick Amuriat Ejaun ekearit ke Obote keda akio Elepilepata atumunak apugan kanu eisomae Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/ekisar-kakwenza-kolago-lo-twitter
Adaun do: Atiak aseo naiuniet atumunak luko Kalaki
Eikare, aiyalama nesi kobu kodoik atumunak luko Kalaki District eraasi 15.12.2021 akaulo na adaun ilapio lu ipu emamete kede engarenon lo ebwoikit kesi ko district. Etakanutos nu akaulo iyarei lu agwoitos; Daniel Ebunyu ( IND) kede Daniel Epotu (NRM) aikarun aseo nasodit na etolosio eraasi 27.01.2021. Kesipoki erionget lo aseo bobo aseoacie, eraasi 25.02.2021, apotu bobo imongin lu kiriakuutu. Winny Igeto na apolokit akiro nu aseo ngesi abu kolimo Daniel Epotu kwape etelakran kede abootin 118 ailany opopero ke Daniel Ebunyu lo obu kodum 79. Herbert Ntanda loda erai Assistant District Registra lo Kalaki ngesi abala ebe elosit aseo ejok komamei adio ationis ido da lem edaritos kesi apak na naarai ajai abaagat na mam agolokitai adaun ilapio ikanyauni kau. Daniel Epotu lo eyalama noi ngesi kobu kisialamiki atumunak kanu aijaikin ngesi arereng na aingarenikin kesi. Abu kisumunik kesi engarenone lo ajokan. Apacaki Katakwi atumunak eipone lo aijar Erimadai 94 kanu aseo ko Soroti 2021: Itolosit Uganda aseo ejok noi Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/adaun-do-atiak-aseo-naiuniet-atumunak-luko-kalaki
Konyou kanen: Aroikin RDC kanu aiboi ‘kotogoi’ lu ibaren
Engarenok luko Katakwi kesi aroikisi RDC kec, John Steven Ekoom kanu aiboi kotoma aiboisit na idarere ibaren kojena kwape Ajesai.. Aponi kicorakinai ajalakin ajotoenen nen kotoma aurianet na ekansulo na ajaikina eraasi 27.08.2021. Ejaikitai ngesi esabiiti kanu aijal ajotoenen ‘otogoi’ lu ibaren konye edumunit Aicerit aiyeya ebe, mam akiro ijulakina. Abalasi engarenok ebe, irumit Ekoom aiboisit ngin kwape ere ke konye korai ne ebeitor aidar ibaren. “Amen RDC aipagisa etogo ke konye apele ajoto ne ebeit ibaren,” abala ediope engarenon. Irene Among kede ikansilan icie kesi abalasi ebe, ebunit angurian ngin kane ejaasi itunga icie, lu apotu kicorakisi ainerakin ka RDC. Eyatakit ebe, itacaunitos itunga ebe, ewanyunenete kesi ipajan ke RDC ipoyenenete ido ediope etunganan ngesi idarenene akinei ke. Abdu Okeng, egirigiran loka etatai ko Katakwi ngesi anguriani ebe, itosomae kwana Ekoom apedor na eyapesi ke kanu aitolitol ainapeta nuka apugan. Etoronit Okeng ofisa loka ibaren, Dr. Onyait Ariko kanu ebe acedakina aiswamanara ka Ekoom adaun apak na ewoj, ibore ebe, ijaikit Ekoom elosi ajotoenen aibosiit na ibaren. Geoffrey Omolo, apolon eicolong loka LC5 ko Katakwi ngesi abala ebe, edolit itunga luko kwap koraasi emedaunak lusodit mere ngun lu ijaikitai aidarit iyapesin. Inerasi ka arotak iyemuto, abala Ekoom ebe, mam ngesi ejotoenene aiboisit na idarere ibaren konye ebe, egipanarete itunga emotoka ke bon ebwoenene kanen. Etacaunit ebe, enyamitok ke kesi ejotoenenete nen kanu ebe, aisikapikit ayuara aiboisit ngin. Aiboisit na idarere ibaren ko Ajesai ngesi edukitai keda imilionin luka apiyai kotoma ainapeta nuka Resilience. Egirakin Ikaramoja ikisila ko Katakwi Itimi cut President Museveni RDCs? Imucuugai: Kanu inyo eretuna RDC? Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/konyou-kanen-aroikin-rdc-kanu-aiboi-kotogoi-lu-ibaren
Epenasi lu ojokotau LCs
AMURIA – Atukot nako ojokotau nako KonradAdenauer-Stiftung (KAS) kolomunite akwap nako Girimaani, ipadisaci keda erionget lu ibumakit akwapin Imusugun (EU), nepepei eyapesi ekirigi itolosi ipeleik kec ko Napak, Moroto, Arua, Amuria, Gulu ka Lira kotoma oprojekita Development Initiative for Northern Uganda (DINU) nesi etutuo engarenok lu Amuria. Samson Emaasit atupiton ayaiton ainapeta ko KAS ngesi abala esekunitos kesi Amuria ko Teso naarai nesi etorit osokot lo arono kakere apakio nu elongilong. Emaasit ngesi abala ebe adautu kesi aijulakin itaabon lu itosomaete engarenok lu ajakanuto nu okwap angaje na Ateso ido ebeit akorakin ikansilan kere lu Amuria. “Idau aisikapikin ekansulo lo edistrikta lo Amuria lo itunga 38 ka eirabak lu otemwan kere nepepei ka apolok icolongo 25 kotoma aitutuoro na etolosio adaun apaarasia aiuni ko owoteeri loko Strikers ,” abala Emaasit. Moses Emabu, apolon eicolong LC5 loko Amuria, ngesi abala ebe arai na arereng na apol noi kotoma Amuria naarai kwape emamiar esomero lo isisianakinere aingarenok lu epote okansulo ijanakinete lem aswamisinei nu egelegela. “Eyalama ka toni ikasulon lu otemwan da adumutu acobeu na ingarakini kesi,” abala Emabu. Charles Otim eraban lo okansulo lo odistrikit loko Amuria ngesi abala ebe nu etupitai itolosio aurianeta nu ekasulo kesi kwana ejenete ikasilan. Charles Esogu British ngesi abala ebe ajokis na aisisia kangin epudisaki kesi kere araut ipei naarai enyalunit kesi politics airiamun okansulo icie araasi lu anapitos ipalei luripa. Kodumak aidules acie otoma apapula! Aicerit E-Paper Icodo angaleu ko Amuria Aremokisi apipai ecaman amutego Akacun ejodon itunga Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Apotu ikansilan itamatata LCs akipi Tags: Development Initiative for Northern UgandaEUKonradAdenauer-StiftungLCsOjokotau
https://www.aicerit.co.ug/epenasi-lu-ojokotau-lcs
Etegelikina aseo naka 2021
…… aseo kec bonik naka puraimaris kanu asekun egangitok kec lu ekilasi abolobol kanu aiboisio swi, kangun lu epudasi abolobol kwape lu obonipe kaiboisio swi. Kwape kijenia oni kere mam nu aitikokinio apatana aisibwoun. Abu do erionget lo aseo kisingaren apedor na itunga na ijaikitai kesi kanu aisek engarenok lu ipudasi kesi ka aswam kesi na aisipedoor aitolosio na aseo. Apodokit bobo erionget lo aseo awanyun ebe ekot aseak kosekete kaibosit na eyuwara kojai angaleu na itekoro apaarasia nu etolosere aseo. Kanukangun akaulo na ainerakin ka ipiriotin ka Eministri lo angaleu, ka aitup ainapeta ke, abu Ekomision kitojoka, ka aitigogong amaapu na inyabukotai ido aponi kigirunai kanu aseo na 2020/2021 eraasi 16.06.2020. Ainyabukao na amaapu karai ainapeta nu aseo, kesi aponi kisomaunai kotupitete nutupitono kowai lo aseo ka ekisil lo aseo ido esomao ngun apak na euriana. Eswamak luka orionget lo aseo ejaasi aimar abootin Abu erionget lo aseo kopesik nutupitono (SOPs), kanu aitolot aswamisio swi nu aseo (Aitegear aiwadikao, aiwadikao, aisup aseeta ka apaaran na aseo) kanu aitam airiebor engeso lo angaleu lo ayangaunit adeka naka Ekorona. Nutupitono (SOPs) kesi aponi kimorikikinai ka ainapeta acie ka aicoreta nu apesikit erionget lo angaleu kanu enyabukaete erionget lo aseo ka itunga swi kowai lo aitolot aseo kanu aitikitik ka aiputar eikopa na adeka naka Korona ne ejaasi itunga ka iboro, itolosio ainapeta nu aseo. Ido Ipatei ka ngun lu ekilasi asekunio ka itunga icie kowai lo aitolot aseo, kesi aponi kicorakinai aitosoma iwaitin lu aiwe akiro lu mam ijaikinete itunga atukokin karai agongakin kwape nat; Iredion karai TVS, Apapulai nu iyemuto, Ilagoi, kanu kesi aineranakin ka aseak ejaasi aitolot aisupio na aseeta. Abwaak kesi bobo aponi kicorakitete aitolot aurianeta eipone lo etojokaaritai, ido kikidioko itunga korai kwap na 200, ido korai aiboisio nu elalak opukoro kotupitete SOPs, kwape nat alainikina, ailot akanin, aitosoma amoketa nu okumes ka aitosoma esanitisa. Erai aseo ibore yeni ematari apiyai ido itolosi Uganda akaulo na ikaru ikany. Imoriarit aitolomio esomak, aitutuorio, aremor aibosio nu ebeit aswam ka aicebokite aimaniman ido inyalakit itunga swi lu egelegela amisiarit ka apiisikite, ido toma amisiarite kec nesi ejok kodoco kanu aseo na itekooro aitolosio. Ejai bobo agwelio ka adupanakino na acuuma ka isomasia icie kanu apedor iboro swi, kanu aswam aswamisinei nu elangir ka alekun akiro nu aseo katipet. Aswam swi na elangir na itolosi Ekomisio, nesi epodorio amisiikin karai teni kecamu itunganan ebe itemonokini erionget lo aseo, aseo, itolosi, imanimani aseo naka e president, na airabet, kana apuganasia nu okwap (Edistrkt, Emunicipaliti ka etem) apaarasia nu egelegela konye kiding na apaarasia 30. Konye na etiono kakere nesi aidar ka aimanimam aiboisit na tesek na epurioto akiro nuka aseo. Erai aseo ibore yeni epol abolobol apolouke ebe abwaak ka egangitok kec kesi euniaros aitam nu epedorete kanu amodiaun agangat karai aseak tetere itelekaarete aseo. Mam erai epelu lo epatana awanyun ebe abwaak lu eraasi ilukumin lu ebwoete kanu asekunio aiboisio ilukumin ebe epote airic ikisila lu aseo kodoco. Atuumo na eipaperone na itunga kalu iyemuto ka aisisianakin itunga kodoco ka agangat kane ejaasi atukona acie, lu iyemuto, ipolisin, ipatei abwaak egangitok, esupak aseeta abwaak, igurupun lu eteok aseo, kesi apotu kisipedoosi Uganda aitolot aseo na enapaara. ASEO NA OKARU 2021 KA APOL NA AIPUGAIKINA BONIK KO UGANDA Erionget lo aseo nesi abu kitegea iprojektan, ainapeta ka nu tupitono swi, kopeleikitere aitojok eyaitone lo aseo ka awanyun ebe itekooro kingaren nako Uganda kanu apugan na itunga bonik. Kanu aisiketikin abeit ka adolit kotoma aseo na atubor, abu erionget lo aseo konyarau nepetai eteok aseo 2,817 ido 2,540 kesi araasi iurian luko Uganda ido 277, kesi aponitos akwapin nuko kinga, airere aswamisioswi kwapo apesikitor erionget lo aseo. Emoriaritos lu itunga, atukono, ipatei ka aibungeta acie, iriongeta icie lu ibumakina kalu iyemuto. Ne esiteteunere eitaabo lo aseo, abu erionget lo aseo, kitojok aitosoma acuuma na kwana (Modern Biometric Technology) kanu aitojok aiwadikao na aseak. Akiro nu eitaabo lo aseo, nesi aponi koutokinai olago lo erionget lo aseo (www. ec.or.ug), apaarasia nu apesikitere eitaabo, kanu aitatapan itunga aireror ikiroria kec noinoi ngun lu akodakina olago. Aponi bobo kipopounai aisiraret na osimu (SMS) osimun aseak tetere epatanikit kesi ajenun kodoco akiro nu aibosio nu esekiata kesi osimun lu akan. Abu EC kisipedo aidelelu na aswam kec kanoinoi kepedosi aijaikin ekope lo eitaabo lo aseo kangon lo olago ne ejaasi lu ekilasi asekunio kwape presidents kojaasi aputosia da kitoritos ne ejaasi esupak aseeta kec. Kanu kesi awanyun ebe itunga lu iwadikauna bon ecamakino aitolot aisek ido aiboisio kangun bon ne iwadikauna kesi kwape aseak. Ekot bobo amisiikin kodoco ebe abu bobo erionget lo aseo, nasodit cut, eitaabo lo aseo lo ajaasi aputosia nu ekala aitosoma apaaran na asekere. Aitosomao na eitaabo lo ajai ekala, nesi abu kikeun eipone lo ajaar eitaabo lo aseo ido abu kisipedo aijenio na aseak apaaran na aseere. Mere ngun bon kanu alemar adiakanareta, ayuara, ka adolit ka aitojokaario kanu atodol akiro nu aseo, abu erionget lo aseo kitojok aimorikikin etatai lo olago aswamisio ke ka ainapeta. Ido kanu kangun, abu Ekomision kogwel acuuman nu icikio ibokor (BVV), kanu aijen aseak lu apotu koloto aiboisio nu etolosere aseo apaaran na aseo. Acuuman nuka (BVV), kesi aponi koterakinai aiboisio kere 34,684 nu etolosere aseo ko Uganda. Ainapeta nuka BVV kesi asalakisi kwape ewai ediopet lu itojoket, aitolot ka apedor akiro nuka aseo ko Uganda, kowai lo ajenun asean kodoco. Abu BVVs, kisipedo Ekomision awanyun ebe itunga lu iwadikauna ka aisek kesi ecamakitai aisek apaaran na aseo ido ebe itunga ngun kesi mam esekete adepar irwanatipe kotoma aseo na itolosio apaaran ngin. Kanu kangun abu BVV, kingarak kowai lo aikeun ajenunio na aseak ido airiebor ngun da lu obebera lu iilonokinos aseo komameete ikiroria koitaabo. Abu do erionget lo aseo kopesik ewai lo adumunun akiro nu aseo kojena kwape Electronic Results Transmission and Dissemination System (ERTDS), alaro na aboliaso ko Kyambogo Universiti, kanu aisipedoor abeitonut ka aijaun ka atukokin akiro nu aseo kotaunin, odistriktan ka alimor akiro nu awasia nu aseo naka Presidents kotoma apak na isawan 48, kedaun aseo. Abu bobo erionget lo aseo koyau iwayai lu elago ne atukere abootin kanu akodakina akomputan kanu aisipedoor lu esupete aseeta kanu abwaak kec, emanimanak aseo kalu iyemuto kere asesen akiro nuka aseo nu alomete aiboisio kere nuko Uganda toni aiboisio nu esikitere. Ido teni abu erionget lo aseo kopedo alimor akiro nu aseo nu awasia eroko isawan 48 etuboro. Aingitanar koosi na duc kede engarenok wok luko Uganda, iriongeta, ipolisin, ipatei ka abwaak kalu iyemuto, nesi abu kingarak isio adukun aiboisit na enapakina kanu aitolot aseo. Abu erionget lo aseo kisomaata kodoco ka lu iyemuto, ido apotu kingarakisi kanu aitijeninikin itunga eipone lo ajaatatar ainapeta nu aseo. Ineresinei lu etolosio kotogoi lu iyemuto ka abongonokinata kesi apotu kileputu akiro nu ebecokina ne ajaasi aseak kalu abwoitos ido apotu kisipedoosi itunga ajaikinaainyabuka akiro nu aseo ido abu kijaiki kesi eraunos ipadic lu aseo ido abu kikeu eipone lo aomom naka itunga ka aibumakina akiro nuka aseo. Abu erionget lo aseo kijaik abaluan ne ejaasi iriongeta swi, kanu aitolot aiwe akiro ka aisisianakin itunga nu ikamunitos apedorosio kec, aswam kec eroko, itolosio ka edaun aseo. Apolok idiinin kesi apotu kijaikisi agangat kowai lo aitolot aseo. Aingarenikit na atukot nakalu ediini kojena kwape Inter[1]Religious Council of Uganda (IRCU), nesi ajai ilubuluba kanu aicor Ekomision ka itunga icie kanu angingaun ainapakina ka apuconor ido apotu bobo kojaikinos aitolot einer kane ebwangunor amamut aiyalama kane ejaasi itunga. Ido esalit Erionget lo aseo elakara kanu agangat na ti kwana kangin. Angetakinet Aitapoet na erionget lo aseo “Ebe kanu araut erionget lo erai awanyunet ka akidingot na itolosere aseo na itekooro kodoco’ Isumunit isio asalakin kimunokina kanu aikeun ainapeta koosi kowaitin kere. Ibuni isio kodoco ainyabukoor nu itodoliki kotenan kanu itotolikitos aseo na pac aimoriarite na atubor, aitolot aingic, aingitanar itunga ka akopun iwaitin lu ejokuka kane ejaasi ikodeta icie lu eyaitos nu aseo kanu aitolomun aijulanakineta kanu aitojokaar aikeun na aseo wok. Na awasia, aseo na itolositai kodoco erai na elomunit amaani nu itunga kere; Ecamunit Erionget lo aseo; ido isialamikit yesi kanu agangat kanu aitolot aseo. Agangat kus nesi abu kisipedo isio aitemonokin, aitolot ka angetakin aseo kotoma apak na atubokitai. Keyatakisi aswam nepepe kanu aitogogong nu ipedo ooni aisomaun ido adukutu ka aitojokaar ainapeta nuka aseo kanu akwap ka aise na ekukup. Kanu Kalokasuban ka Akwap ka Justice Byabakama Mugenyi Simon Ecaman lo E.C 2021: Itolosit Uganda aseo ejok noi Epedori cut NRM aukor FDC ko Soroti City? Adoo bobo Eibu oyekalu Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu No Content Available Tags: ECerionget lo aseo
https://www.aicerit.co.ug/etegelikina-aseo-naka-2021
Ingai eraun eraban loko Soroti distrikt
SOROTI – Idopit Soroti distrikt kwape epurio airabet nako Uganda! Ikansilan kesi itereikina k’ainingosit ati na apietun eraban lo ebuni aisa ekansulo kitoni 2026. Stephen Olebe, 38, (NRM) kede Bob Owiny, 30, (NRM) kesi inyinyiritos adapit emakuk ngol. Erai Olebe eraban kokansulo lo ejai angetakin kolap loikanyet, kodapakina Owiny kwape atupiton. Arai ber Owiny abwoikiton atumunak korai Olebe abwoikiton ingwalasik. Lolo kana ebwoikit Owiny etem Tubur kosalakite Olebe abwoikit ingwalasik. Inyo emina aikekeun kesi? Imemban 29 kesi ebeit atiakun ‘imongin’ lu. Angor 12 kede ikiliok 17 kesi ejaasi okansulo lo itet ido atumunak kesi ipu kokansulo, ibore itukurianit lu ipu ebe, emina Owiny lo erai atumunan aipunupunora Olebe. “Epote atumunak akotokin etunganan lo ekusiarit kanu aisa kesi. Ajatar eong kede agangat na 60% kane ejaasi ikansilan lu ebwoikitos ingwalasik, ipolok kede atumunak,” akudiani Olebe. Owiny ngesi abala ebe, ekoto atumunak asekun atumunan lo emisiikit aisa kesi kodoco. “Karai ber apedorit eong aingarenikit ekansulo kwape atupiton eraban, inyo bodo isukurori eong aisa kwape eraban. Ejai lolo arereng akanin nuka atumunak,” abala Owiny. Abala Owiny ebe, ebuni ngesi asipokin ainapeta nu aitutuonor ikansilan kede ofisas lu apugan kanu aisikapikin kesi aswam ejok akaulo na aisilairao. Eyatakit ebe, ayanganar ikansilan aipejonokin aiboisio acie kaimoriarit airabet kanu aisikapikin ka acobeu na ikeuni aijaanakin ko Soroti nesi ebuni ngesi aitodolikin kesekun araun eraban. “Abuni eong aitemonokin iponesio lu arucokit ikansilan kede aseak kec,” esumunikit Owiny. Konye Olebe ngesi abala ebe, ebwoit ngesi kanu ayuar angosibib na ekansulo kane ejaasi itunga. Stephen Olebe, eraban lo ekoto abongokin omakuk ke Arai Olebe atupiton eraban okaru 2011 eroko erauna eraban okaru 2016, ibore abala Owiny ebe, erai lolo na apak ke na aikunyakin kuju. Kingit Aicerit Olebe ibore mam ecamunitor aikopakin Owiny emakuk, abala ebe, mam ngesi ecamunit ajalakin aputo naka ekansulo etwalatwalao. Abala Owiny ebe, apirianut ke na aijaanakin kwape atupiton Head Prefect k’Osinia, eraban kokansulo loka Guild ko Kyambogo Unibasite, engarenon loka asiomak ko NRM okaru 2010-2011, nesi eposik kanu aisa ekansulo. Engicunit Aicerit ebe, kokaru 2018-2019, arai Owiny Guild President ko UCC kingarenikite UDICOSA na ingarenikit erabak luka ikansulon ko kide nako Uganda. Erai Olebe euriat lo kotem Arapai ido Owiny ngesi elomunit kotem Tubur. Ejaasi itemwan ngul kere obuku Dakabela. Eraasi Olebe kede Owiny luko NRM. Ajai ber Olebe UPC. Imemban 21 kokansulo lo itet kesi elomunitos ko NRM, FDC (4), UPC (2) kede obonipe (2). Imemban 20 kesi itetiak kokansulo ido 9 kesi ajaasi okansulo lo ejai angetakin. Yen enonok ko NRM ngesi emina aipet ekomio kwape erokor ber epate ibeliara ‘eminat’ ke. “Ejatar Owiny ka aliasio NRM aitelekar Olebe naarai ayapiei nape asukoror ngesi ko UPC. Emina bobo ngesi atwaniar abootin nuko UPC da kanu aibwot ke,” abala Stella Okwi nako Gweri. Abala Olebe, ebe adau NRM amisiikin aidules ke ido ebe, mam UPC enyunyura kanu anyoun ke naarai eriagi bon ijulakit ngesi mere aomisio. Bob Owiny, atupiton eraban loko Soroti lo ekoto aitelor lo apol ke Kotoma aseo naka eraban okaru 2016, abu Olebe lo ajai UPC kipunupun John Enomu (FDC), Susan Apolot (NRM) kede Jorem Opian (NRM) akaulo adumun abootin 13. Abu Enomu kede Apolot kodum kangin idiope abootin 4, kiraruni Opian abootin auni. Kanu atupiton eraban, Vicky Iruo na ebwoikit atumunak ngesi abu Owiny kitamat apuwa okaru 2016. Abu Owiny kotuk abootin 14 konyiluni Iruo 7 bon. Abala Owiny ebe, “Karai iteleka Owiny eong kotoma abolobol naka epate. Apalari eong aibwo,” abala Olebe, kiyatakite ebe, ejai Simon Edoru, apolon eicolong loka LC5 loseuna opura ke. “Egangit eong Edoru aisup aseeta ido erai ber ngin abooti ka,” abala Olebe. Acamunit Owiny ebe, mam ngesi egangit Edoru aisup aseeta konye ebe, adaunos nu aseo ido erai kwana aite ingaren kanu aimedaikin itunga. Abwoetait na apiyai! Epol itunga akurianu bala eminasi apiyai aigurokin ikansilan akwes. “Yen idoelel eisao ngesi emina aimat emase. Erono konye karai emamei abaran kopura loka abwaan,” abala asean ediope. Kanu apiyai, abala Olebe ebe, emamete ngesi apiyai konye ilipi ngesi Lokasuban aisirereng ngesi. “Karaida emamete apiyai konye epol kwana eong amuno bala ebuni emakuk ngol akanin ka. Karaida etamitos lu asurup ka aitwasam aisab kanu atwalatwal ekiror ka, Lokasuban ejeni abeit,” abala Owiny. Owiny kede Olebe kesi imaritos aimorikikin ekansulo kanu itunga aimedaun kwape aitapoet kec. Asioman Ejatar Olebe ka edipoloma loka Social Works, edipoloma loka electronics, Certificate na ekisil, Certificate naka Public Administration. Owiny ngesi edumunit ediguri loka Science Technology ko Kyambogo Unibasite, edipoloma loka records kede Information Management, Certificate naka Business Administration kede Certificate naka ekisil. Arai itojokasi ikansilan akotokin etunganan lo esiomarit noi, emina Owiny aidip Olebe. Inyo aitapoeta kec! Owiny lo eroko erai egirigiran lo ti loka National Youth Forum ko Uganda ngesi abala ebe, ekoto ngesi aitwasam arereng ke na arucokina, asioman kede apirianut kotoma aijaanakin kanu akodakina ekansulo loko Soroti kede ipadic lu egelegela. “Ajatar eong ka akusiarit na ailipanar kanu itunga ido akupup eong kanu aimedaikin ekansulo loko Soroti,” abala Owiny, kiyatakite ebe, “Abu aisa ka ekansulo kouru Soroti City.” Asipoki GIZ aigirununio na alupok Adaun do: Atiak aseo naiuniet atumunak luko Kalaki Epiru ca NRM acoa na ibwokia Soroti? Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/ingai-eraun-eraban-loko-soroti-distrikt
Apesiki Bobi Wine emusaago ne ejaasi itunga
Epresident loka National Unity Platform (NUP), Robert Kyagulanyi Ssentamu kojena kwape Bobi Wine ngesi apeseiki apapulai nu awosan kanu aseo ne ejaasi egangitok ke. Abu Kyagulanyi kolema emusaago ke kadieket kosabiiti lo atubor. Etacaunit Kyagulanyi ebe, ibeliaritos apapulai nu edumunit ngesi ebe, aseo na ajaikina eraasi 14.01.2021 ebe, adumunit ngesi 54.19%. Abu erionget lo aseo kolimo President Yoweri Museveni loko NRM kwape etelekaran kede abootin 58.64, kodumunite Kyagulanyi 34.83 kotoma osulai luka erionget lo aseo. Naiyareit nesi apesikina Kyagulanyi apapulai nu aseo koyapesi ke lo ejai Kamwokya, kobala ebe, etelekarit ngesi aseo. “Ajai eong ne kanu alimokin yesi ebe, irai oni ikulepek. Iyangau isio emusaago otunga ido edolit na aitolomun etube kotoma akiro kanu,” abala Kyagulanyi. Etegelikinos nu aosan ke Kyagulanyi Erimadai 94 kanu aseo ko Soroti Aosan: Esukunyikin emusaago ke LC5 Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu No Content Available Tags: Bobiemusaago
https://www.aicerit.co.ug/apesiki-bobi-wine-emusaago-ne-ejaasi-itunga
Etegelikinos nu aosan ke Kyagulanyi
Ailipa ke Robert Kyagulanyi kojena kwape Bobi Wine kanu aikisar aijuluraet ke na itepegitor aseuno ke President Museveni nesi esiriengu itunga akaulo ipulidan ke alimor ebe, emameotor kesi kede apapulai nu ecamakitere kesi aswam. Iswamauna nu Naiwongonet ne eboikinor adieket kanu apupun ailipa na aikisar emusaago lo aseo. Ipulidan ke Kyagulanyi lu abwoikit Medard Sseggona kesi apotu kolimokisi adieket ebe, adaunitos apapulai kec amojong adepar apak na atubokitai ido ebe, ajakai aisiteteun. Abu Chief Justice Alfonse Owiny Dollo kingit ipulidan arai alimokitos kesi eregestra lo adieket konye apotu kitacautu ebe, mam. Abu ewai lo ebwoikit yen itoosatai kingarenikite, Attorney General William Byaruhanga, kolimu ebe, elosi ngesi kede abwoetait na adieket. “Idau isio ailip Law Council aisiteteun apapulai kosi. Apotu apaarasia kec konangakisi kolap Omuk. Apotu isio kenerutu ebe, ajok aikeun akiro nu,” abala Sseggona,” elimokini adieket. Abu Chief kolim ebe, ajok aisukunyikin awosan kanu ipulidan ngun aiwadikaikin ailipa kec ne ejai egirigiran lo adieket na apolon kanu adumun ber apapulai nu iswamata adaun apak na euriana. “Ajai eong aicorakin egirigiran lo adieket lo ti adumakin yesi apapulai nu ipote aitwasam kitoni 18.03.2021 kanu emusaago lo angetakin,” abala Dollo. Aponi kisukunyikinai awosan ngin kitoni Naikanyet. Apesiki Bobi Wine emusaago ne ejaasi itunga Etobwo adieket Elakas Aosan: Esukunyikin emusaago ke LC5 Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu No Content Available Tags: adieketawosanBobi WineKyagulanyi
https://www.aicerit.co.ug/etegelikinos-nu-aosan-ke-kyagulanyi
Elepilep lo ediini engarenok lu seuna ko Katakwi
KATAKWI – Kedaun aseo, erai eilel kede aiyalongong nesi esali irumit abwaak! Eraun aibwaikin aisumuneta toma aswamisioit kanu ameda na itunga ido ngun kesi abu engarenon lo ediini ikenyanak engarenok lu seuna ko Katakwi. Arai aicur eijir lo amwana pe! Abu Jethero Ilatum, ediope kotoma omulukai luka ekanisa loko COU k’Aanyanaret nako Soroti, kilepilep engarenok lu seuna araun lu epote ayongit apedorosia nuka itunga. “Mam ijalakinete isubusin epote amodomod akoriok. Ekot akoriok lu koraasi lu mam epote angurian kede aijulakin aomisio kec kosodete aimuwar asekunio kus,” abala Ilatum. Eyatakit ebe, edolit engarenok lu seuna acamun atupakin aisumuneta nu apotu kesi kijaikisi aseak kec. Enera Ilatum kotem Akoboi kotoma asuban nu ajaar Jorem Obukui, apolon eicolong loka LC3 lo seuna, aisialamikin aseak kede Lokasuban kanu aijaikin ngesi arereng na aitub. Eyatakit ebe, “ekot engarenok ayuar akoriok kwapenat; lu emwogo lu eminasi isubusin amodomod kede eipone lo ipimaata iboro kec. Biai eyangara akorion epuko ediope lo emwogo osokooni do konye isubusin aipimaun akalayan auni bon?” Eyatakit ebe, ekot engarenok awanyun eipone lo ayuarit aseak kane ejaasi isolosinei lu ejaasi aikeitoi kangin apaaran. “Kanu abolonor kontrakts, ekot yesi aijaikin arerengu ne ejaasi itunga lu kore,” abala Ilatum, kosawan lo ajaar aijirijir eijiri ne ejaasi akwat lu itunga lu enotara Akoboi kanu aimor ainumunum kede eminat kec Obukui. Kotoma asuban kangun, abu Obukui kisialamik itunga kanu aitwasam eporoto kec kede ailajara kanu asekun ngesi. “Amwana aisup aseeta ido akoto eong bala ti apalar abolobol konye apotu egangitok ka kijaikisi eong agogong,” abala Obukui. Abu kilip itunga lu aboloboloete ka ngesi acamun aibumakin akanin kanu aijaanakin itunga kaitekoro. “Ejok karai igangakisi kesi eong kede aomisio. Adaun apak na aimo abootin, erai kwana aijaanakin itunga,” abala Obukui. Geoffrey Omolo, apolon eicolong loka LC5 lo seuna ko Katakwi distrikt ngesi abu kilip itunga aicor engarenok kede aomisio nu epote aingarakin kesi araun lu itekoro kotoma oijaanakine kanu ajokis naka itunga. Eyatakit ebe, ebuni araun ainingosit na epol karai eremokisi itunga ipudesia kec ne ejaasi engarenok kwapenat; amukian, aitosiom kede aijaanakin apiyai kanu atiakisio nu ipu. “Abu eong adumunun eropit konye karaida eraun eong akoranakin aseak kangin elap, mam epedori aitemokin ipudesia luka itunga. Nu alosi eong aswam nesi aitwasam eyapesi kanu aimedaikina itunga,” abala Omolo. Icie ibore yen ecumit aseak itauon nesi aitegeario naka itemwan lu atiakuni apugan kaimoriarit Akoboi. “Iwori ber itegiarere aswam naka etem lo Akoboi?” engisit asean ediope. Mam bobo aseak eyalamasi kede eipone lo inepia ecamusana kane ejaasi engarenok lu ijaanakinete kesi arereng aingarenikin kesi. “Karai icamutu engarenok aitetenanario kotoma aswam kus, epatanaar aswam ido eraun aseak imedaunete,” abala Stephen Okiror lo Akoboi inerasi kede Aicerit. Mam Katakwi itegelikina kane ejaasi idistriktan icie lu ejaasi ikambin, ido ilipitos aseak engarenok acakar atiakit aseak bala ikur kobaale kanu kesi kere aimedaun ejok. Asipoki GIZ aigirununio na alupok Atwar Katakwi ‘atumunak’ koyapesi Ajarakin isomeroi ka ailipasia Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/elepilep-lo-ediini-engarenok-lu-seuna-ko-katakwi
Egurokin aseo naka LC3s ko Pallisa
PALLISA – Aseo naka apolok icolongo luka itemwan (LC3s) ka ikansilan kec ko Pallisa nesi igurokin kedol esawa lo alimor abwaak lu apotu kitelekasi aseo. Kadukena nu Pallisa distrikt, arai aikoler aikweny ajaikina ne emarere aseeta. Amumu ka aijuwanar nesi abu koterun akaulo na ejakait Kinbowa Erasmus lo ayait nu aseo ko districkta lo Pallisa alimor Yusuf Zomu kwape etelekaran lo emakuk loka LC3 kanuka Pallisa TC, ibore yen abu koyangau aingany icop ka adodanar kama ejaasi egangitok ke Ben Okiria ka Ali Ogogol nu araasi icie kotoma kangun nu abolobolok. Nape elimori Kinbowa, Zomu kwape etelekaran koduos egangitok nu engaitos ikela kere kuju keda ariengun itoronitos Kinbowa Erasmus kwape lo abu kitolitol aseo naka LC3 kotaun Pallisa. Abalasi kwi ebe, arai Ben Okiria ngesi engarenit kotupite Ali Ogogol kogoli Yusuf Zomu kotoma apak na atukonikinatar aseeta kec eroko erionget loka aseo alimoro etelekaran. Abu Kinbowa kolimo Zomu Yusuf (obonipe) kwape lo adumunit aseeta 3,657 ido korai etelekaran ailanyara ipaupa ke Ben Okiria (obonipe) lo abu kodum aseeta 3,373 ka Ali Ogogol lo abu kodum aseeta adis. Mam akiro apataka naarai apotu egangitok ke Ogogol kede Okiria kocuriasi abongonokin eswamak luka erionget lo aseo, ibore yen abu kijaiki nu ayuwara kingarenikite atupiton RDC kodistrickta lo Pallisa, Dhikusooka Magidu icorakinete erionget loka aseo kodistrickta lo Pallisa aikopar aseeta kanuka aseeta 32 nu ejaasi Pallisa TC kanu aikopar adieket. Ogogol ngesi etoronit erionget loka aseo kanu alimor etelekaran lo abela ngesi ebe, mam atubit kobala ebe, arai ngesi nesi ti abeit alimor konye abu koraun na aumokin apupun elimorio Zomu. Okiria ngesi anguriani noi ebe, aponi kolemunai isirigin kanu alimoro Zomu kwape etelekaran, ibore abala ngesi ebe ekoto adieket apupokin aimony kec kodoco. Eja ngun da Zomu Yusuf lo emonyere ngesi emuwarit ngun kere kobala ebe, mam ngesi elomunit edio enyadu kere kanu alimorio kwape etelekaran. Abala ebe, arai aseeta kesi apotu ikidiokoto kane ejaasi ipaupa ke. Konye ejaasi abu Aicerit kotam akodakin kede Erasmus Kinbowa lo itoronit kanu alimor abwaan lo ebalai ebe mam atubit, kanu adumun akiro kaituk ke konye mam abu kopedor. “Mam ber kopekwana eong apedori einer keda nu iyemuto konye esumunikit ainakin einer ka ekaulo,” abala Kinbowa lo apalipalit. Icie kotoma apolok itemwan nu apotu kitelekasi aseo kodistrickta lo Pallisa kesi imoriaritos; Olok-Paul Omuron kotem Pallisa, kotem Kamuge arai Victor Okwajja ngesi abu kiliko kopetuni Samuel Mukula da etem Puti- Puti. Kotem Bolliso One aria Richard Otwao, Ronald Kolere kotem Kasodo ido ko Kamuge TC abu emakuk kobe akanin ke Debya William. Icie kesi Bosco Opolot kanu etem Kibale, kotem Opwateta erai kwana Ben Amukikin ido ko Kibale TC arai Joseph Okoboi. Mam etem Kameke da abu kisimik Vincent Okurut emakuk kosawan lu ejaikina etem Akisim, Ambrose Okello. Kotem Agule, abu Robert Otaget kotub, John Bosco Okolong (Chelekura), Vincent Acoroi Mudala (Obolliso), Yosamu Okoyo (Gogonyo), Emmanuel Olupot (Apopong), Kenneth Mapera (Obutet), Joseph Solomon Okanya (Kaukura) ido Simon Okia (Agule TC). Kodumak aidules acie otoma apapula! Aicerit E-Paper Inyo iboro apotu kirumata aseo naka NRM ko Pallisa? Ibore inepia Pallisa akaulo aseo na NRM Emodimod Kumi aseo Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Epenunit cabodo Taligola ‘itelepai’? Kojalaksi iboodai ka isomaata – Museveni Erimadai 94 kanu aseo ko Soroti Amumu: Abukoros aokot ko Ngariam Tags: #2021AseoLC3sPallisaRDC
https://www.aicerit.co.ug/egurokin-aseo-naka-lc3s-ko-pallisa
Ecutar ediope, aku ediope ikou icucut kanu epikipik
KUMI– Itunga lu mam ejenasi lu esiopitos kesi apotu k’Naikanyet ikamikamata aibunga itunga iyarei itoni aiyar ediope ido ediope ngesi ejai aimad aromwa kadekis nako Kumi HCIV ojautene lo mam ibus. Lu iyarei kesi abu polis kojen kwape Fazarih, lo abu kotwana, nepepe keda Titus Wadada nepetai ikaru 35, lu da eomitai ebe eraasi imugisu. Lu kesi apotu odemutu eboda boda epikipik kodistrikta lo Sironko tupuruc nepe isawan itomonadiop keda atutubet kosodete ameun apuwa toni lailo Teso. Ambrose Wafukulu eboda boda elope epikipik lo elomunit kocaalo lo Salira, ngesi abala ebe, enaparit ngesi alotok ke lu alosete osokoni ejok dodo ebongori ngesi obuni emotoka etupit ngesi okau. Etam ngesi ebe ainac mam apotu otuboros. Kiyataki ngesi esipidi, iyatakinete kwi da aitodol ne do apaluna ngesi elopet akerit osipidi ke itoni ne aponiatar kwi isiebiata ngesi akou kosodete aisieb abulukuk na anapit ngesi ibiror ngesi obwounete kwi alemar epikipik otubunos. Ebe ibodai da ice kesi do apotu ogeutu aibwapit kesi inomete isimun lailo Teso ne ejaasi icamanin lu ibodai toni do tupuruc nepe isawan itomonarei onangakinete kesi do Mukongoro ongoliarete kwi enaaba lo epikipik. Alfred Okalang, lo erai lo apolon loka boda bodan ko Kumi ngesi abala ebe, mam kesi nepecep da itimitos atwanare ke ejakait kangon narai etomonyata kesi ikokolak ngupongun. “Ebeit isio aiswamainikin kesi kikam isio keda epikipik.” Ido, ice kotoma oboda bodan lu apotu olototo aireikin Wadada lo aperi adekis nako Kumi HCIV ngesi akotosi ti ebe airikakin ngesi itoni ipolisin abunere aidiekun aijar ke itoronitos da bobo ibodai imurok kanu duc aingarakit amukian ikokolak. Polis ngedi ikwenyarit itunga acoikina apaarasio nu ebaga nu naarai ejaasi itunga lu emanete kotoma oponesio lu akoko kacut ipikipikin. Kodumak aidules acie otoma apapula! Aicerit E-Paper Anangun ekorona Teso, etuburu idistriktan Etedelo etiai lo akinyet Teso, acuriar apugan Adwariar Kumi kanu asomusinei Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Ajalakin acuuman ebosete ko Soroti Eroko eimidi irukumit Teso, Elelebunos bobo iwoodin kere ko Teso adekak! Egang Korea Kumi Unibasite Etodoku TIP akoriok luko Teso Tags: EpikipikKumiTeso
https://www.aicerit.co.ug/ecutar-ediope-aku-ediope-ikou-icucut-kanu-epikipik
Eroko eimidi irukumit Teso, Elelebunos bobo iwoodin kere ko Teso adekak!
Ilurasi adekak kanonoi idwe adekisia konye kingitar ebe inyobo kangin adekan ka edaran kere inera ebe adeka naka eimidi eroikit kesi. Kotoma oripoota lo orionget lo angaleu k’akwap kere, Uganda nesi akwap adiopet kotoma atomon nu ingarenit ka adeka na eimidi. Acie kesi DR. Congo ka Nigeria. Kanu kangun, kanu aitam aitikitik ka aitidisiaar akora na adeka naka eimidi ko Uganda. Kanukangun Rotary Club nako Soroti, ipadicasi ka iriongeta icie kwape nat USAID, PILGRIM Africa, erionget lo angaleu, Bill ka Melinda Gates foundation, Katakwi distrikt, Rights E’ ka icie, kesi apotu kipadicakinos kanu aitam aipopoun iwaitin lu aitam aitikitik adeka naka eimidi kotemwan luko Magoro, Kapujan ka Toroma kodistrikta loko Katakwi. Kitosomaete iwaitin lu egelegela kwape nat aisik na itogoi, aitam aitikitik auriaro na isiru lu ikopete adeka naka eimidi, amukian itunga ka idwe lu ejaasi awanyuneta nu eimidi, abu ber adeka na kotama aijesun. Egeunitos ainapeta nu okaru 2017 ido erai apeleikinet aijesun eikopa ka inaabai lu itunga lu edekanakinos eimidi kwap na 20% okaru 2025. Dr. Yeka Adoke, lo elomunit kosomero lo angaleu na itunga ko Makerere elacuni ainapeta nu, ngesi abala ebe kotemwan lu elimoro ko kuju ido ko Kapujan, apotu kesi kitosomata ekia lo isikio otogoi ka aneetin, okalia 3,044, kotem lo Toroma itosomatos kesi ekia lo isikio otogoi bon kangin ilapio ikanyape ido ajai enaaba lo itunga lu edekanakinos eimidi aijesun kwap. Konye kotem lo Magoro mam kesi itosomatos idio ibore konye ajaasi kesi icorete itunga iwaitin lu aitikitik adeka na (Standard of Care). Nu apotu kesi kongicutu nesi ebe eyata enaaba lo itunga lu edekasi eimidi ko Magoro noi ido lucie itemwan, ajai enaaba aijesitoi kwap. Abala Dr. Adoke ebe eroko eimidi irukumit Katakwi naarai ipu iswama lu ejaasi ngina ibore epatanikitor isiru lu ikopete eimidi auriar. Abala ebe kotoma aingic kec itodiei ebe aiboisio nuko Apujan ka Toroma nu esikio ka aikor aineetin, nesi abu adeka na eimidi kijesunor kwap konye ebe ewai ngon lo aitikitik adeka nesi ineket apiyai nu elalak noi naarai ekia lo isikere elangir aboola ke. Abala ebe karaida ajai kesi amuno ebe ekot kijesun eimidi kwap konye ekotokin apugan aibuaikin ka kesi kanu alacun apiyai nu ipudakinos kesi. Abalasi ebe ekotokin itunga aswam kagogong kanu aitikitik adeka na kwape nat, mam acamakin akipi aibwounun ka aira enyait airimokin oreria. Dr. Maureen Amutuhaire, arucokiton ainapeta nuka aitikitik anyalatoi naka eimidi korionget lo angaleu, (ICCM), ngesi abala ebe ekot itunga arukar aitikitik adeka naka eimidi eroko enyalaara. Ecorakit ngun lu itutuoritai ocaaaloi aicebokit airimokite amukian itunga ka aicor kesi. Kobala ebe ekot itunga aikat ikutuo lu idunyasi ka ireria kec. Lawrence Olupot, epresident loka Rotary ko Soroti, ngesi abala ebe kesi ipirunitos aomisioit na aitolot aingic kanu akiro nuka eimidi. Abala ebe epol ngesi alakara naarai nu alacu aingic kec itosomao kwana kau ainapeta acie nu apolo k aitikitik eimidi. Eyatakitos ebe ipecunitos kesi ainapeta nu ikaru ikanyape ido edumunitos kesi agangat kane ejai erionget kec loka Rotary nu edolete nepetai sh1.2bn, ido apotu kesi kitojokaasi aijaikin erionget lo angaleu ka PILGRIM aitolot aingic na. Abala ebe ipu akiro nu esoma Rotary Central nako Soroti ido akodakisi bobo adekis nako Katakwi kere akipi naarai ationikit kesi ewai lo adumun akipi. Susan Kituzi, na pac arai apresident nako Rotary, ngesi abala ebe egwelakitos bobo kesi adekis nako Katakwi apipai nu ekwam lo iyengete itunga ka aisiteteun adekis kobala ebe etaagi da lo ikengo kadekis lo imonoere akipi nesi iboro icie lu ikopakitai adekis. Apaaran kangin, abu bobo Rotary okorak angon kere nu ajaasi adekis akalayan nu itosomaete ailongia ka aswamisio swi. Apol angor alakanar konye aponi komaikinai itunga kere alomar atukot nako Rotary ido ebe mam erai na itunga lu ebaritos apiyai konye lu ebaritos aikor ka amina lucie. Epiriki Ekorona 55 K’Teso Anangun ekorona Teso, etuburu idistriktan Ibore egalikino polis nu ediyaete Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Ecutar ediope, aku ediope ikou icucut kanu epikipik Ajalakin acuuman ebosete ko Soroti Etodoku TIP akoriok luko Teso Ationis na ekorona ne ejaasi akoriok ko Teso Tags: aitibanEimidiMaleriaTeso
https://www.aicerit.co.ug/eroko-eimidi-irukumit-teso-elelebunos-bobo-iwoodin-kere-ko-teso-adekak
Anyodokok: Etoronaar engarenok luko Katakwi kanu agasia
KATAKWI – Itunga luko Katakwi TC ko Katakwi distrikt kesi apaaran Naemukaaga eraasi 07.08.2021, opotu komonyakisi eingarenone lo otaun kec kanu apoloror amadakak ko taun. Itunga lu anyunyurasi imoriaritos, egurupu lo apolokitok icolongo luka LCI ko Katakwi TC, ipolitisians, etekerak amotokan, agwelanarak ka icie da lu icurusaete ko taun kalo Katakwi, kesi abu anyunyura ikiar adoketait nako kuju kosodete ikupelek ageun aitala etaun. Itunga lu, kesi opotu olimokisi arotan iyemuto kosi ebe, amadakak na etaun ngesi etodikit kesi ebe, mam eingarenone lo taun kec epodokit kesi. Eyatakitos ebe, epedorete agasiya aiboi kosokooni ka acie aiboisio kotaun adepar ekaru komam lu aila epodokitos alemar. Robert Osekeny, apolokiton aibunget naka apolokitok icaaloi ko Katakwi taun, ngesi obu olimok Aicerit ebe, amadakak na etaun lo Katakwi nesi ayangaiki awojau na epol noi neda ijaikit kesi kwape icamanin lu ocaaloi lu taun Katakwi iponi nepepe awanyun ebe, ejaun ail aka angaleu toma otaun lo Katakwi. Eyatakit Osekeny ebe, agasiya na ejai otaun lo, nesi ayangaiki awojau ido da emamei idio bore yen itodikit itunga lu otaun kec ebe, epodokitai kesi. “Emameotor etaun keda apipai nu ecakanakinio agasia neda eponiatar kesi alemun kanu ayangar aipany na itemokitos kesi,” eyatakit osekeny. Joseph Opus, lo epoloikit aila ka angaleu kosookoni, ngesi abala ebe, obu kopas kesi aidar eingarenone lo kotaun kec kanu aitalaun etaun. Abala Opus ebe, epol ebar kosokooni ibore yen ebe, ijaikit lu angaleu ko distrikta mam eloseneneete osokooni egwelet inyamat narai irumitos kesi ileic. Agwelanarak lu anyunyurasi kadoketait nako kuju kesi etoronaritos eingarenone lo otaun kec kanu adaun apak na epol noi kopalunitos aidar aila ko taun. Eyatakitos ebe, ipu itunga lu itoritos otaun kec kolosenenete aiboisio nu egelegela imoriaritos Moroto toni Kenya ka Soroti ka acie aiboisio. Abakasi kesi ebe, isurumit aila na etaun eingarenone kec ileic naarai mam ekwam lo iyengasi itunga erai lo ejokuna ido da ebe, emina ayangaun adeka na epol noi ne ejaasi etunga lu eboyete kotaun. Ikote akiro nen da, na epolokit aila ko taun kalo Katakwi Lydia Alupo, ngesi obu olimok Aicerit ebe, etamit eyapesi ke nu epedori kere kanu awanyun ebe, ejai aila otaun konye amamus na apiyai koyapesi ke ngesi ibore yen epol noi eyangaunit agasia apoloor otaun. Ikidioko apiyai nu ijaanakini ekansulo eyapesi ke, ibore ebe, ijaikit aswam iyapi. Etacaunit ebe, emameete adis piyai nu ejaasi toma oyapesi ke, ido ebe ibore ngin nesi ijaikit itunga enyunyurasi noi. Apolon eicolong loka LC3 ko Katakwi TC, Zadoki Akutu, ngesi Abu ocam ebe, emame ne ebukonokinio agasia kotaun kalo ke ibore yen ejaiki agasia atukun. Eyatakit Akutu ebe, epol apagat na ejai Katakwi TC kotoma owai lo angaleu. Ejatar Katakwi ka ebajet lo angaleu lo edolit sh14m kotoma okaru. Mam apiyai nu ejaasi otaun epedorete aidar angaleu kotoma otaun lo Katakwi, karaida aitala etaun, etiono noi, amonyi akutu. Ejaasi ngun da, Aicerit ngesi obu kisisiau ebe, ekorakit erionget lo ojokotau loka Welt Hunger, apipai nu etukio agasia kanu aidar angaleu kotaun kokaru lo atubor konye kitoni kopaana, mam eingarenone loko Katakwi TC esipokit apipai ngun orotin ka aiboisio nu ejaasi idukai. Itolosi erionget loko Welt Hunger nesi itolosi aswamisinei ke nu aisinyikoikit aila ka angaleu. Aomisio nuka itunga Apolot Rose: Ekoto lu isomaete okansulo loko Katakwi aiketakin ainyakun aila otaun naarai ijaikini na etaun alaun kominakite itunga kere toni ipejok da. Rose Apolot Emmanuel Oyuu: Esubit bala ejai aica lolo okansulo itetet lo Katakwi narai ikoto emunisipaliti, ekoto ikansilan aswam kede ikec itunga kanu aitopolorit angaleu kotaun. Rose Akurut: Adau Katakwi aipal iso narai mam epodokitos itunga lu iboyete otaun kalo. Ejai do kwana etau toma aitelesit na adekasinei nu egelegela. Rose Akurut Etoroni engarenok kanu ‘amodokok’ Ecimun 13 kanu akoko na akituk ko Teso Emiki engarenok akituk ko Karamoja Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu No Content Available Tags: aitalaanyodokokengarenok
https://www.aicerit.co.ug/anyodokok-etoronaar-engarenok-luko-katakwi-kanu-agasia
Edupo Ekorona 2,000
KAMPALA – Kanu amengit ikisila lu itolomunitai lu alosite kuare, ipolisin ko Kampala, kesi ebeliasi ebe akacutu kesi nepetai itunga 2,124 kanu amengite ainapeta nu epesikitai nuka Korona. Erabasi kalu iyemuto ko Kampala, Naebalasa, eraban ipolisin ko Kampala Fred Enanga, ngesi abala ebe ajai atupakite nuka Korona nu epesikitai, konye mam icie itunga apotu kotupakisi ido apotu kipokata. “Apotu isio ekamasi itunga nepetai 2,124 ka amotokan nepetai 405 ka 2888. Itunga lu ikamunitaikesi ebeit aitobwo okooti ido amotokan ka ipikipikin kesi ebeit acilakin arisitin kanu aitac apiyai nu amengeranut,” abala Enanga. Eraban loka oibuga lo Kampala, Luke Owoyesigyire, ngesi abala ebe nepetai itunga 700 kesi ekacunitai ko Kampala bon kanu amengite nuka Kovid. “Enaaba lo epol kakere kesi ikamitai ejaasi obaan ailik akipi ido ido icie kesi etekerete amotokan kuare kilurasi ejuge. Ebeit kesi kere aidedo okooti kanu apalunite akiro nu eyangaunete akorio naka ekorona,” abala Owoyesigyire. Apolokiton ipotoloi ko polis Edward Ochom, ngesi pac abala ebe, ikomandan lu ipolisin ko Uganda kere, kesi edaunitos kesi aisiirikin akiro kanu aisiketikin akiro nutupitono nuka Kovid. Abala bobo Enanga ebe etamitos kesi aridakite etekerak amotokan kwape nat abaasin, taxis kanu aricakin akiro nuka Kovid. “Idau isio aisisiaun ebe apalutu itunga adeka naka korona, ibaan kesi engaara, abaasin ka atakisin, kere ilelebe itunga pas, ido itunga da kesi mam elaanakinos iboete, lu ipu mam enapitos amasiks ido icie kesi mam itosomaete esanitaisa,” abala Enanga. Kopukwana, Naesabiiti aponi kodumunai itunga nepetai 690 kotoma itunga 5,166, kesi adekasi ekorona, erionget lo angaleu. Kanen Kampala, ekeuna enaaba toni 415, Wakiso 88, Moroto 49, Tororo 25, Busia 4, Luwero 10, ka Moyo 9. Kodumak aidules acie otoma apapula! Aicerit E-Paper Ibore egalikino polis nu ediyaete Anangun ekorona Teso, etuburu idistriktan Amonyere adekis nako Mengo Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Ajalakin acuuman ebosete ko Soroti Ationis na ekorona ne ejaasi akoriok ko Teso Adumun ekia lo ekorona – Museveni Edopit amumu aseo naka NRM ko Ngora Tags: AngaleuEkoronaIyemuto
https://www.aicerit.co.ug/edupo-ekorona-2000
Amonyere adekis nako Mengo
KAMPALA – Akaulo na imurok luko Mulago angerokin aijeng imuu lu emakakina luko odistrikta lo Amuria, akiro bobo nu emwaka kesi elepunos aitoronarit adekis nako Mengo kanu ebe aitotolikin amukian na arotan iyemuto. Kanukangun ekale ka ipapero ke James Bugembe Ssenkubuge, arotan iyemuto luko aboliasio apapula naka Monitor, nepetai ikaru 20, ngesi etoronaasi atwanare epajan kec kanu ebe ejalijal ka apodokite apiyai kane ejai adekis nako Mengo ko Kampala. Konye eraban loka adekis ngesi iketa ebe elaete akanin kec. Ssenkubuge, 52, ngesi abu kotwana Naikanyet, eroko isawan 24 engetakina akaulona akeriara Mengo. Alibuneta nu iyemuto kesi ebalasi ebe elacakitai ber ekale ke Ssenkubuge apiyai nepetai 10m eroko egeuna amukian. Ephraim Kasozi, opaperoke Ssenkubuge, ngesi abala ebe abu oupake odoo ogaraji lo ajai aitemonokin amotoka ke ko Mulago, Naiuniet ebong ido apotu kesi koyangaasi ngesi adekis na edunyatar kanu ebe adumakin amukian natipet ko Kawempe. Abala ebe abu ejautene ke koroniar ido aponi kitojokai kesi aijular ngesi Mengo osawan iyarei lu atupuruc. Konye ebe edolere ngesi Mengo abala Kasozi ebe aponi kolimokinai kesi aketun ber sh 0.9m, dokonye itegeario ageun amukian ngesi, ido ebe aponi kotacai apiyai ngun ido ebe aponi kitojokai aijeng ngesi akou naarai ebe alelekitos aokot adam. Abala ebe apotu do ebe esomak adekis kolimokisi kesi ebe ajengio ka kicorakisi kesi aitegear amukian, konye ebe abu eyaitone lo adekis kotema ebe ikokororete kes Ssenkubuge ne ejengere karai kito kelemutu sh2m. Konye ebe mam apiyai ajaasi isawan ngun konye ebe abu ekale kopedo atukun nepetai sh1.9m akaulo na apak adis koraasi nu ajaasi osimu, konye aponi kolimokinai kesi alosite ber alemun apiyai. Akaulo na aitac apiyai ebe aponi koyangarai Ssenkubuge ne ejengere osawan itomon, akaulo na isawan 8, ne ayaunere adekis ido ebe aduna agogong. Kotupitete arisiti na adekis nako Mengo, na etingit apuserut Susan Kansaze, ka totoke Ssenkubuge, Edith Kabasinguzi, abala Kasozi ebe abalasi idokitan oswan iyarei lu abong ebe alosit ajengio ejok ido ebe aponi koyangarai lo adekan ne idarere kodoco, Intensive Care Unit (ICU). Konye akaulo na kidding kuare, ebe abu emuron ediopet kolimok itunga ke Ssenkubuge ebe atwanit ngesi esiep lo akou konye etamete kesi nu etamete kanu aitajar ngesi. Ido ebe toma apak ngin mam Dr. Obiga, ajena ne ajai, ido ebe ebong cut Naikanyet, mam nu aponi kolimokinai kesi konye esubit bala ebe ajai adekis aisukuny esawa toni ne apedoria ekale alemun nepetai 5.7m, konye eketasi kwi da ebe autaara aitam adiekun aijar ke. Konye ebe apotu ikesa kwi kowoliosi karaida etamata ipajan ka inacan ke aimo kesi, ido abalai ebe ajaasi kwi aurianet. Apotu akiro nu itakadikisi ipajan ke Ssenkubuge, lu akadakit ebe esubit bala atwanit okookec pac konye ebe ajaasi lu aitapas kesi kanu atukun apiyai. Oswan ikanyaarei lu apaaran Naikanyet, aponi kolemarai loadekan acuuman nu engarakitos ngesi ido apotu kidarekisi nepetai adakikan 30, kanu ngesi aikwarun, konye apotu kolimoros ebe atwana je akaulo na esawa ediopet ido aponi koyangarai ates ke ne idarere. “Nu isomatos eswamak luko Mengo arai akoko apiyai kane ijaa isio kituputoi ka etiai lo apiyai lo abalai isio aitac. Mam nu cut ejokuna kanoinoi kane ejai adekis na epwakunit ekanisa,” abala Kasozi, lo ajai adekis ka ekale. Kodumak aidules acie otoma apapula! Aicerit E-Paper Inyo elepu aswam ke Dr. Epodoi? Engalei imuut- Epodoi Egurun adekis na Ongino Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Ajalaki adeka apese emonyi kilipanar Icodo angaleu ko Amuria Egurun adekis na Ongino Tags: AdekisIntensive Care Unit (ICU)James Bugembe SsenkubugeMengo
https://www.aicerit.co.ug/amonyere-adekis-nako-mengo
Akutun Osanyuk PS kobakor
Erionget loka Teso Development Trust (TDT) UK nesi aruruk esomero loko Albert Osanyuk PS ko district loko Bukedea. Egangaki abokikin kede adukokin acoloonin. Apolon esomero loka Osanyuk PS, Pascal Akope ngesi alakara kanu acoloonin, kobala ebe esomero ke nesi eroko igesigesitoi komamete atukono, itogoi lu esisianakinak, akipi , Ido apol lem ngesi akurianu ebe ajai esomero ke oreret lo agolokinio kanu amamut na acoloonin. Eyatakit Akope ebe esomero ngesi egeunit okaru 2018 ido ejaasi lem idwe 362 luka atukono nuko kuju. Abala ngesi ebe esomero ngesi adumu arereng na apugan aijaar Ido adaun aitolomikin ainapeta nu apugan(coding). Apolon eicolong loka PTA, Simon Julius Odeke, ngesi alakara noi ne ejai erionget loka TDT kanu agangat naka icoloonin kobala ebe idwe kec kesi sek ediyaete aujau na amairon adepar akanyape alosit asioman Kangole PS lober atamit ayaput. Auriak ijaunete ipejok lu adukete acoloonin osomero Osanyuk PS Abala Odeke ebe, kanu alwanis naka isomeroi eitela kec loka Osanyuk nesi emamei idio ikoku yen ipese yen eikaritor kotoma asioman agaun apengo konye kanu ayapuun na esomero idiope ikoku yen ipese ngesi apedo aiboikin aingito nako S4. Idarit ber ngin amakesin abongun. Arucokiniton Teso Development Trust, Rev. Charles Okunya Oode, ngesi abala ebe, kwape esomero lo egeunit ekanisa, abu ngesi komonyak TDT akerikin esomero loko Osanyuk da keda acoloonin naarai idwe kesi ekinganete okutwi. Abala ekimat Okunya ebe apotu luko TDT kocamutu aijaikin 17M luda aponi kijaikin erionget loka EQUI FAX (U) LTD abokikin esomero acoloonin nu aipanya atomon. Acuriasi auriak eyaitone lo esomero kanu apiyai, ainyam Ekisa Japan ‘aisiom k’okito’ ko Katakwi Soroti ne epogar Teso Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/akutun-osanyuk-ps-kobakor
Engalei imuut- Epodoi
SOROTI- Imurok lu adekis na apolon nako Soroti, kesi alimoros ebe ikoku idiopet yen atiakunete kesi kane ejai yeni atwanit, ngesi esipo angaleu ke ido mam bobo aijar ke ejai oitelesit. Olap je idokitan ko Soroti kingarenikite Dr. Joseph Epodoi, kesi apotu kojenagta ka aitiak imuu lu emorikikina kotwanite idiope kadikis na iyogiyoga ko Soroti. Idwe lu kesi auruuni Joyce Alinga 21, kadekis na Amuria ido akaulo na ajengun ngesi idwe lu ido kewanyun ebe itegelikina ejautene kec, aponi kitojokai aijukun kesi adeki na apolon nako Soroti. Konye imurok ber luko Soroti, kesi apotu kitojokata aijukar kesi adekis nako Mulago kanu atiako, konye kedoloto kesi Mulago, mam aponi kijaarai ejok ido apotu imurok kangina ebe kirutasi papake Alinga. Abu do papake Alinga kitojoka ainyakun idwe ngun adekisi nako Soroti. Kejenu eyaitone lo adekis ngun, apotu imurok kingarenikite Dr. Epodoi, kiboikinos aurianet na amwana ido abu Epodoi kocam aingarenikin ipaupa ke kanu aijeng idwe lu amoritos atorub, emanyi ka akoik. Teni Naiuniet, eraasi 26.03.2021, iyemuto kesi apotu kipelunos kinga kituritos Dr. Epodoi ka etimu ke kanu aiswamaun nu aumokin, ido apotu koraunos ainerasit na akwap kere. Eraasi 07.04. 2021, airabet nesi abu konyara Epodoi ka etiimu ke kanu aitur, ido erabasi kwanata, MP lo obuku loko Kasilo Elijah Okupa, kanu aikeun nu itamitama, kobala ebe; Toto Aeraban abwoi kane kanu aikeun nu itamitama kanoinoi akiro nu aumokin nu apotu imurok luko Soroti kisomautu kepedosi aijeng idwe iyarei kotwanite idiopet lu aponi kongeroi adekis nako Mulago kitoni aitajar. Kobala ebe inera ngesi kotupite ekisil lo airabet 55. Abala Okupa neta; “Kotupitete ekisil lo akwap wok ebe ebeit apugan aijaanakin amukian ne ejaasi itunga ke, ido, ebe eraasi 22.03. 2021, Loyce Alinga, na Aojangor kotem, Obalanga koditrikta loko, Kapelebyong ngesi abu kidou imuuna lu emorikikina kadekis nako Amuria HCIV IV; Kajenete kwa ationor ajengio na abeit aitolot kanu aitiak kesi, apotu imurok luko Amuria kitojokata aijukar auriak ngun adekis na apolon nako Soroti, ido aponi bobo kijukarai kesi adekis nako Mulago kanu ti aijeng ka aidar. Ekoni einer ke Okupa nen ido apotu MPs kere kogeutu ber aitoron esomak luko Mulago kobalasi ebe apotu kodiakasi kolomakinete aiturite lukec Epodoi Inyo elepu aswam ke Dr. Epodoi? Epedori cut NRM aukor FDC ko Soroti City? Eroko eimidi irukumit Teso, Elelebunos bobo iwoodin kere ko Teso adekak! Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu No Content Available Tags: aijeng
https://www.aicerit.co.ug/engalei-imuut-epodoi
Ekoc adeka ekiliokit kitoni aitobosikin togo
PALLISA – Ejaasi ibakor konye egitigita adokena kec. Mam ijo aticepak ijenuni karai mam ijo iwanyunitor eipone ican kalu. James Amuriat kojena kwape Kiwanuka lo ocaalo loko Agurur eitela Kobuin etem Akisim ko Pallisa distrikt ngesi itorit adoketait na etiono noi. Erai apipilu kede aimony nesi irumit Amuriat lo ejai adeka aitobosikin otogo Amuriat inerakinos ka Aicerit ngesi abala ebe, ejari lem ngesi keda abwangabwang amoru konye okaru 2019, abu ngesi akuwan ogeu bala esumeredede ekaulo iriokumete abelekeka kolomakini akuwan ainyam bala akim. “Ibiroki eong adeka na togo adaun ekaru, kwape iteo ijo eong, abu akan odengor. Kwape kwana ekeje ka akan na ideuna kesi mam edaunete apak na ewoj apaikini eong emulangang toni atwanare,” abala Amuriat. Rose Akitui, aberuke Kiwanuka na idwe 7 ngesi abala ebe, esitor ngesi adeka ngin ationis na elangir konyami komam esei inyamat. Akitui ngesi elipit agangat kane ejaasi itunga tetere edumuni inyamat,esabunyu, agilabun, ajuseta naarai ibarei osawan kere kopol apipilu na noi. “Abosis na angirikit eong mam erai na epatana. Arai ber ekuriaka itunga ates. Dobofo konye abosis na elomuni kane ejai lo kwana adaun ekaru eperi. Irima isio adekesia agaun ko Kameke, Pallisa toni Mbale da,” abala Akitui. Sam Opolot, arucokiniton atukot naka RAPSADO na igangit apedorosio ngesi abala ebe, akoto itunga aigang Amuriat kede agangat karaida erai sh500. Abala ebe, epol alangiru na ibakor kangul ido edolit itunga aijukanakin agangat ne ejai John Julius Okaki lo erai ekasela loseuna tetere aberu na ingarakinor. Opolot ngesi abala ebe, ekot itunga kacut Iteso aitoduun amina kowai lo aingaranakin. Ebodaboda ediopet lo emunonit ekiror ke kanu ayuara ko Akisim TC ngesi abala ebe, elimilimitai ebe aticepak abu Kiwanuka okokote konye kingisi kopegi ebe, ipaupake lu apotu kocamutu kesi aponi ilongarai. Rose Amulen ngesi abala ebe, ekot ekanisa koloma akiro ke Kiwanuka tetere ilipakinio ngesi kede aisinapikin aomisio tetere emoyo ke edumuni ainapakin. Mam ber bobo eipone adeka kana etakanunitor ko Pallisa ido ejalakit itunga eroikit etasuro. Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu No Content Available Tags: aitobos
https://www.aicerit.co.ug/ekoc-adeka-ekiliokit-kitoni-aitobosikin-togo
Ajalaki adeka apese emonyi kilipanar
NGORA – Ejai ainerasit ebe, kangin itunganan erai Lokasuban ngesi ejeni apaaran ke na aurio kede atwanare konye esubit bala ican kesi bobo ebeit aitoron. Ejaasi itunga ka ibakor konye adokena kec egelegela ido apese na ikaru ikanyauni ko Ngora ngesi esubit bala agirokisi do ibakor noi. Aridaki adek na iporotoi Kevin Atayo kolomunite kocaalo Ajelo-Ajelo kotem Agirigiroi Ngora distrikta. Mam ainyam da epatana kaneke naarai eriebete iporotoi adepar. Erai auriak ke atola akio ailipanar agangat. Josephine Achipa, 68, tataake Atayo ngesi abala ebe, adau ikoku yen ikaru ikany eutasi keda ariebo. Abala ebe, egeunit ber adekan aipup bala epiyete iporotoi ido kidinya kedol kuare. “Abu eong ayanga Atayo adekis na kotem Kapir kanu awanyanar konye kopotu anaasin koyinakisi ikee idis kosodete aijukar eong ayangaar ngesi Ngora Fredaka” etatami Achipa. Eyatakit ebe, okaru 2019 ko Ngora Fredaka, abu emuron kolimok nesi ayangar ikoku Mbale aijeny iporotoi. “Arai eong apuserut ido totoke ikoku kayen emunara akou. Mam papa ke da ejena ne ejai. Atam eong aimo apiyai sh1m lu akotoi kanu aijeng konye ationor,” ebakibaki Achipa. Abala ebe, eyatakin kwana adoketait na adeka ido aisululi ikoku noi. Ilipit Atayo lu ojokotau abunore aigang ngesi. Enerasi Atayo kede Aicerit koracasi akio kitururuei kobalasa. “Epipil iporotoi noi. Mam eong apedorit ailikonor inyamat ejok,” amonyi Atayo. Emmanuel Asura, emuron lo epolokit Asura HeathCare Foundation ngesi abala ebe, edeka Atayo adeka na ebakai Tonsillitis (na ijaanakini iporotoi airieb kede abutuunun). “Ekot kwana ikoku ajengoi na enyaritos Kamusugun Tonsillectomy surgery,” abala emuron Asura. Egarama kere lo amukian ikoku kayen nesi erai sh1m.Kanu aigangakin ikoku etosomata esimu 0775075092 okirora ke Julius Ojula. Kodumak aidules acie otoma apapula! Aicerit E-Paper Emonyi Katakwi irotin, ikee Eroko apese idarit aisumunet ke President Museveni Ekoc adeka ekiliokit kitoni aitobosikin togo Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Amonyere adekis nako Mengo Icodo angaleu ko Amuria Egurun adekis na Ongino Tags: AdekaAdekisJulius Ojula
https://www.aicerit.co.ug/ajalaki-adeka-apese-emonyi-kilipanar
Emonyi Katakwi irotin, ikee
KATAKWI: Itunga luko Katakwi kesi enguurianete kanu aronis na irotin kec kede ekadakada lo ikee kotoma adekisia. Basil Ongonok, egirigiran lo apolon eicolong LC1 kocaalo lo Ajamaka kotem magoro ngesi abu kolimk Aicerit ebe, amunaros konye irotin cut kwape ejatar engarenok aicasit aimo abootin. “Ekotosi irotin apodokino noi konye elilingata engarenok kere. Icie irotin kesi abu edou kilota konye mam itemokitai,” abala Ongonok. Abala Ongonok ebe, abu apugan nako kiding kijuk acuuman kanu aisoma irotin konye mam isio iwanyunit acuuman ejaasi aswam irotin. Ekeunit ebe, ejai ationis na irotin konye eculakin ikumemei bobo ationis na ekadakada lo ikee. “Ikoto isio ikee. Kangin apaaran na ilosio isio adekis nako Magoro LCIII elimokinio isio ebe, emamete ikee,” anguriani Ongonok. Alice Turuke, adonyon igoen ko Senta lo Magoro ebe, mam bobo amamus na ikee erai ibore yen itet. “Mam eong apedori adumun amukian k’adekis na mam erai na apugan naarai eroikitos eong ibakor ido kopol ebeei lo ikee,” abala Turuke. Etacaunit ebe, adumun amukian k’adekis na mam erai na apugan kaiboisit ke nesi ekoto nepetai sh15,000. Loyce Ariong, na kocaalo lo Apeleun kotem Okore ngesi anguriani ebe, karaida eroko irotin ido komamete ikee, konye emamei kesi adekis da kwa aiboisio acie. Etacaunit ebe, kanu adumun amukian erai alosit kitoni Magoro arai Ngariam. “Kwape itunga lu kotem Okore esubit bala angau atiakuno na etem atiokisio nu ipu naarai emameotor etem kitoni adekis na didi da,” abala Ariong. Etacaunit ebe, anyoun ko Okore kitoni Ngariam nesi edoli 8Kms ido aidol Ngariam nesi edoli 9Km. Apotu imurok kogiroto einer ka Aicer naarai ebe ejai apedor na einer ne ejai apolokiton ajakanuto. Saraphine Alia, apolokiton ajakanuto ko Katakwi ngesi abala ebe, edumunit edistrikt ikee pac ido kocamunite ebe, emina araun abeit ebe edauna lu eimidi naarai epol eimidi ko distrikt kwape etepia edou. Eyatakit ebe, edumunit edistrikt sh1bn kanu irotin konye ainingosit nesi idoon lu emunamunaete irotin. Amonyata itunga luko Katakwi akiro nu irotin noi. KATAKWI - Duc ne ikeuniata… Ajalakin acuuman ebosete ko Soroti Ejililiutu aseak luko Kasilo ipudesia kec Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Egirakin Ikaramoja ikisila ko Katakwi Inyobo iteunit Omolo? Emyooga: Egurun Katakwi distrikt Pit! Akacutu ipolisin 25 ko Katakwi kanu ejae Tags: IkeeIrotinKatakwiLCIII
https://www.aicerit.co.ug/emonyi-katakwi-irotin-ikee
Icodo angaleu ko Amuria
AMURIA – Eripoota lo elacunit National Forum of People Living with HIV Networks ko Uganda (NAFOPHANU), nesiibeliarit ebe atenut na angaleu kodistrikta loka Amuria nesi etereikina ka ekadakada lo iboro lu ipu. Imarunit eripoota lo ekadakada lo eswamak ka itogoi lu eswamak, amamus na abiolosin nu itolosere adekak, amamus na iwoodin, ekadakada lo ikee ka icie da. Alacuni erionget lo akiro nu kotoma aurianet na ajaasi engarenok lu edistrikta ka itunga lu alomunitos kodistriktan lu Amuria ka Kapelebyong na ajaikina ko Amuria Town Council. Elomunit eripoota lo kotupitete airimor aingic na abu erionget ngol kitolot kotoma adekisia auni nu Amuria kimoriaritos Amuria Hospital, Orungo H/C III ka St. Clare Orungo H/C III. Stella Kentutsi, na epolokit erionget loka NAFOPHANU elacuni eripoota ngol, ngesi abala ebe etamitos eswamak lu angaleu aitolot epelu kec konye ekadakada lo ejai nesi erai ationis. Kanu aikeun adoketait na aijanakin ko orionget lo angaleu ko Amuria, abala Kentutsi ebe ipudasi adekisia aiyatakinio eswamak icie, itogoi lu imurok, iwoodin, akipi nu eyuara, abiolosin ka icie da. Abu kikeu Orungo H/C III kwape na ipuda akipi nu eyuara, aiyatakinio imurok 5 kosodi Amuria Hospital kwape na ekoto aiyatakino imurok lu edeparete 10. Koiner ke abala ebe ekadakada lo amookolia nesi epol noi, ibore da yen ekoto apugan kireik. Francis Opolot, CAO lo Amuria ngesi ecamunit ebe ejaasi edistrikta ka ekadakada lo epol noi kowai lo angaleu. “Itamit isio ailip apugan aikeun apiyai nu ijukakino Amuria tetere etamio aitemonokin atiokisio acie, ido iroko ber idarit abongokinet”, abala Opolot. Moses Emabu, atupiton LC 5, lo Amuria ngesi abala ebe ikedesiarit apugan apiyai nu ijukanakino edistrikta, ido ebe ibore ngin einakit ejanakine ijesuna kwap cut. Pac iripootan kesi ebeliaritos ebe icodo eijaanakine lo adekisia nuka Amuria ka Kapelebyong ido elipitos ikodena ka apugan aingarakin itunga luko Amuria ka Teso aitam akutun kesi kotoma obakor lu eroikitos kesi. Uganda ka Teso kesi imokococ eipone lo amukian karaida etamit apugan autaara kanu itunga. Ejul Amuria abwaak ke NRM: Mam Amuria esipo Apukor etogo kanu ayuar ikinyom Iteso Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Amonyere adekis nako Mengo Edupo Ekorona 2,000 Anyilinyil eboomu ikoku ko Kapelebyong Ajalaki adeka apese emonyi kilipanar Tags: AdekisAmuriaAngaleuHIVKapelebyongNAFOPHANUUganda
https://www.aicerit.co.ug/icodo-angaleu-ko-amuria
Acuriasi auriak eyaitone lo esomero kanu apiyai, ainyam
PALLISA – Auriak lu ejaasi idwe kec atukono nuko P6 ka P7 ko Opadoi PS Pallisa district kesi acamanaros aigang asioman na idwe kec. Apotu kocamutu ailem isirigin lu euji, aingito naka angoli lap. Alpha Galandi, apolon esomero loko Opadoi ngesi abala ebe esomero ejatatar kaidwe 1420 konye esisianakinak 12 bon kesi ejaasi iboro. “Mam epatanar aswam ilema akoto auriak aibumakin adumun esisianakinak eroko idaritai lu apugan kwape mam ber itolomikitere.Galandi abala ebe erai ileic esisianakinak ainyam komam idwe.” Kotoma akorakin na kangol esisianakinan idwe lu atukot, akoto Opadoi PS esisianakinak 25 apolouke 13 akadakina. Eyatakit Galandi ebe, acamutu auriak aitac esisianakinak kanu ajokis na asioman idwe. Bosco Okiria, apolon eicolong loka SMC ngesi abala ebe, idwe kesi esikakina atukono ido P3 na ikidioko idwe kakere naarai ejatar ka 198 konye acie kere erai idwe 200 kuju. Okiria ngesi abala ebne, auriak lu itanyamete idwe kesi itodikinete kesi amina, ibore ijaikini kesi aswam ejok. Simon Okwakol ka Michael Omagor lu agiritos alemio na isirigin 15,000 kesi apotu auriak icaasi nukec. Lu iyarei kesi abakasi ebe, atukitos auriak isirigin lu ipu eroko ekorona egolokina akwap ido akoto ber itacaunai eimare. John Julius Okaki isinapikini auriak lu Opadoi PS Konye Silver Odengel, apolon eicolong loka PTA ngesi abala ebe, isigirin lu kesi abeitor atacia esisianakinak lu edumunio kanu aingarakin idwe nepepei akuma keda tests. John Julius Okaki, ekasela lo kotem Akisim ne ejai Opadoi PS toms ngesi abu kolimok aurianet aigang esomero kwape eraar ekiyala lo edukunitos idwe, esisianakinak nepepei keda auriak. Abala ebe, arai mam idopet eboliai epelu ke ejok, mam lucie nu iswamaunete. Sylvia Asio, ekasela na angor kotem Akisim ngesi abala ebe, ilajara auriak lu kotem ke noi kanu aingarakit idwe konye Agule TC erai kangin ikoku ikiloi 15 lu ekirididi, ikiloi ikany lu emaragwe ka isirigin sh5,000 komamete lu tests kotoma. MP Polycarp Ogwari ngesi abala kosimu ebe, alosi aingarakin isomeroi kere lu ecamunete auriak aigangio kanu aikisar division 4 ka 3 kobuku Agule. ‘Eroko isomeroi ewororete’ Akutun Osanyuk PS kobakor Etepegi nu isomeroi Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/acuriasi-auriak-eyaitone-lo-esomero-kanu-apiyai-ainyam
Alacu eministri lo asioman ainapeta nu angaar isomeroi
Aminista na asioman kede aboliasio, Janet Kataha Museveni ngesi aitigogong ebe, eponio apukor isomeroi kanu ataamu nasodit eraasi 10.01.2022. Alimuni aminista ngun kotoma apak na aireror eipone lo itolositor eministri lo asioman kede aboliasio ko Kololo Naiuniet. Koiner ke, abala Kataha ebe, ebeit isomeroi kere apukor kotoma apak adiope kanu aitam arapakin abaagat na abu kongaun. “Ataamu nasodit nesi ebeit aicop kanu isabiitin 14 anangakin 14.04.2022 kotupakini ainyeng na isabiitin iuni,” abala Museveni. Abala Janet Museveni ebe, ebeit ataamu na iyareit angaikin kanu isabiitin 14 ageun eraasi 09.5.2022 kitoni 19.08.2022 do konye etupakini aiyeng na isabiitin iuni. Ataamu naiuniet nesi egeun 05.9.2022 kotupakini konye aiyeng na isabiitin ikanyarei anangakin 29.01.2023. Etepegi nu isomeroi Ajarakin isomeroi ka ailipasia ‘Eroko isomeroi ewororete’ Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu No Content Available Tags: Ataamun
https://www.aicerit.co.ug/alacu-eministri-lo-asioman-ainapeta-nu-angaar-isomeroi
Eroko apese idarit aisumunet ke President Museveni
NGORA – Karaida idila itunga asoman ka aibina akaulo na airiamun ka President Yoweri Museveni, konye kane ejai Gift Lillian Adooli, 15, erai akio eleleete kangin apak ne epupuno ekiror ke epresident. Pac okaru 2015, ne esupia President Museveni abootin ko BKC Dem PS ko Ngora distrikt akaulo na abitun ainerasit abu Museveni kisumuno aitosiom ngesi toni angetakin esomero. Alimuni Museveni nu eraasi 7.12.2015. Adooli, na kwana esiomi atukot nako S1, kosomero loko Mukura Memorial SS, ngesi abala ebe itolomunit President Museveni aisumunet ngin kosiomi ngesi atukot nako P.3, osomero loko Kaler PS. “Eitunit cut eong asiomi eong atukot nako P.3, apaarasia ngun, anapit eong egoe lo bululu lo esomero, abu cut enyamiton ngesi kariko eong ne eboyo ngesi ko BKC Dem PS, abu kalimok eong ebe aminakit ngesi ainerasit ka, ido abu kisum aingarakin aitosiom eong osemero edio kere lo asekuni eong,” abala Adooli kocakunos akio. Abala ebe abu President Museveni kodak ngesi amuros ke. “Abu do eong kalot ore apaaran ngin alakara noi naarai abu kisum aitosiom eong toni Universite konye toni lolo mam nupo etakanutos.” Abaala Adooli ebe, kadum adeka naka Korona na etolitol asioman, ti kopekwana ngesi ejai sunia naiyareit kidarite aisukunyikino atukot nako Sunia naiuniet. ITEI IJO NGESI: President Museveni pac iminimini Gift Lillian Adooli, 15, akaulo na abitakin ngesi akiro nu ajijim ko BKC ikapun lu esomero nesi nen,” kanu kangun, ijaikit eong agogong aisiitinikin President Museveni ailelebikin asumunet ke. John Michael Apunyo, papake Adooli, ngesi adoorani ebe atam ngesi arucokin ka president Museveni kitorite oyapesi ke RDC, lo orionget loko Teso ka imeeban luko airabet kolomunitos opate loko NRM, konye mam nupo angingaunos. Abala ebe apotu kesi osomaros adumun abalua na asioman kosomero loko Joykim ko Kumi okaru 2015 konye abu kotamak adumun aboola kane ejai president Museveni konye mam ba. Abala Opunyo ebe eroko akooke ingitanari ngesi ne etor aisumunet ke president Museveni konye mam ngesi epedorit aitatamikin ngesi kodoco inyobo abu kotakanu. Stephen Erau Erabu, ekansila loko otem lo Mukura, korai bobo emwalimu lo etaci aibunget nako PTA kosomero loko Mukura Memorial SS, ngesi abala ebe president Museveni ngesi abu kolimu aisumunet na okaru 2015 kojai aminista nako akiro nuko Teso Jaff Agnes Akiro. Abala ebe eurededitos kesi aitam eworo konye kanu airiamakin ka President Museveni esunit bala aibok emoru lo Opiyai. Kingitar Kenneth Ongalo Obote, lokwana erai eminista loka akiro nuko Teso, abu kotema ebe etamit eministri ke aitam atupakin aisumununeta ke president Museveni. President Museveni ngesi eroko iburai Teso iboro swi lu imoriaritos akituk nu Iteso nu ewokitotor apolok anina anaagan, abaasi na osomero loko Kidetok, Lwala, aitac apesur nu ekamarete abenyak luko LRA, aduketait nako Soroti ka Amuria, sh100m, erot loko Abim, erot loko Katine, Kalaki, kaberamaido toni Ochero ka aisumununeta swi nu eroko itunga luko Teso idaritos. Itimi cut President Museveni RDCs? Ekeikisi aramak Museveni icop Acuria apugan Patrick Amuriat Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/eroko-apese-idarit-aisumunet-ke-president-museveni
Ekisa Japan ‘aisiom k’okito’ ko Katakwi
katakwi – Kikunkung ijo ingaikinio, kimo idumuni! Eraasi 28.4.2021 nesi abu Japan kobongokino aimony nako Katakwi distrikt. Abu Japan kingarak adukokin atukono Oriau PS akaulo, John Bosco Okiror, atupiton emanimanan isomeroi apesikin ailipa ngin eraasi 15.3.2019. Ican lu etoritos esisiak kesi apotu kicumata Japan etau naarai amamete atukono kede abawoi kanu idwe aiboi. Abu Japan koduk atukono awongon, eyapesi, acoloonin kede abwoi 159. icie iboro kesi; imesan 2, icolongo 11. Apiyai nu edeparitos sh300m kesi itosomaritai. Fukuzawa Hidemoto, abwoikiton Japan ko Uagnda ngesi ekopakini Katakwi iboro ngun kere kosabiiti lo atubor ido abala ebe, erai ngin agangat naka Grant Assistance for grassroots Human Security Project (GGP). Abala ebe, adau Uganda aimedaun kotoma oprojectan lu edolete 268 ageun nokaru 1992. Abu kining eyaitone aidar agangat ngin ejok. James Peter Okoel, apolon esomero lo Oriau ngesi ebe, ebuni asioman aiten kanu agangat kangin. “Ajasi lem idwe 859 konye eyatakinos kitoni 1,041,” abala Okoel, kopol aimuriamuria koreet ke. George Obai, SMC lo Oriau PS ngesi abala ebe, edukitai esomero ngol okaru 1952 ido eraasi lem adukena nu epunget noi. Itogoi lu eperete imwalimun kesi bobo elipit Obai kodukokinai Oriau PS. Angela Atim, apolokinton nu asioman kodistricta lo Katakwi ngesi abaal ebe, ebuni eyapesi lo asioman aitaraun esomero ngol awanyunet. Walter Elakas Okiring, apolon eicolong loka LC5 ngesi elipit ipadic aiyatakit aigangit esomero ngol. Abala ebe, ebuni edistrikt atiakar apiyai kanu aitemonokina atukono nu ejaasi osomero ngol. ‘Elipit eong yesi itunga luko Magoro alemar adeka na amunamun atukono awadikatoi,” abala Elakas. John Stephen Ekoom, RDC loko Katakwi ngesi abu itunga acakar aidem alupok kane ejaasi isomeroi tetere asioman elosi ejok. Idwe lu kosomero kesi apol ailel noi ido esumunikitos aiting itaaboi ka aburaco. Apacaki Katakwi atumunak eipone lo aijar Ajarakin isomeroi ka ailipasia ‘Eroko isomeroi ewororete’ Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/ekisa-japan-aisiom-kokito-ko-katakwi
Egang Korea Kumi Unibasite
KUMI – Erionget loka Korea National Information Society Agency ngesi, kosabiti lo atubor, abu kijukak Kumi Unibasite akomputan nu itetiat 100 kanu aitokaaria asioman na atinen kwana naka olago. Akomputan nu kesi itorunitere toma Korea embassy kane ko Uganda luda apotu ikopakisi akanin nuka Vice Chancellor loka Kumi Unibasite Dr. Se Kee Hong. See Kee Hong ngesi ebala ebe, erai na ainakinet ne ejai eunibasite tetere aikeun asioman kowai lo aitosom akomputan naarai apaarasia nu erai asioman na ejulakin araun na epol aitosom elago ajenuna iboro luipu kotoma aingic, asioman na olago, eiitabon lu olago na ekoto ojaasi akomputan nu edolitos kanu esisak keda esisianakinak kere. Abu kiyatak ebe, kwape lu apolok esomero etamitos kesi nu pedora kere aanyun ebe, epololoi Kumi Unibasite kotoma asioman araun lo ilaagani keda isomeroi ice kotoma akwap kere. “Kijai atamit nu ipedori kere ido idau akapakin kanu apukor asioman na okaru kalo karaida ejai adeka naka Corona. Kidau asipokin nu tupitono idarit bon apugan angaikin” abala Hong. Dr. Okodan Akwap lo erai atupiton lo apolon lo Unibasite ngesi ebala ebe, abunera naka akomputan kanu adau do aitapatan aswam kec keda ainakin eunibasite adumun abaluwa naka Charter na ipuda esomero aitodolikin aitoduun ebe erai esomero lo adoketait nako kuju kanu asioman ka ipudar erionget loka apolon lo eyait nu asioman na adoketait nako kuju ko Uganda (National Council for Higher Education) NCHE. Kodumak aidules acie otoma apapula! Aicerit E-Paper Ibore edupori akim enyami Makerere Alacun ationis na itapasi CoU Kumi Asiikin apese aitar komam papa ejeni Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Ecutar ediope, aku ediope ikou icucut kanu epikipik Anangun ekorona Teso, etuburu idistriktan Egurun adekis na Ongino Inyobo alungia Kumi MPs? Tags: AkomputanAsiomanKoreaKumiKumi University
https://www.aicerit.co.ug/egang-korea-kumi-unibasite
Atemel na esabiiti: Martha Aguyo
SOROTI- Teso nesi adiope aboisit na ejenara kede itunga lu acowa, angosibib ka edarak luko kide. Eipone ngon da akwamakina Lokasuban Iteso kede arerengesio nu ipu. Lolo ejenara Teso kede ajaut ka apesur nu itemelikitos. Lolo iyangaunit isio ijo atemele na esabiiti, apese na ejaiki itelepai ailik amula, kosai maa ido iyanga ijo togo lo emamei akim epol amuno bala epedori ayangaun aica. Erai Martha Aguyo na elomunit ko Amuria distrikt kotoma ateker na Igoria. Ne iswamai : Aguyo nesi ber erika esiomi ekosi lo aidar aiwadikaeta nu angaleu ko Cavendish University nede emunor nesi adaun do konye adoere acomorok. Iboro lu emina Aguyo ngesi emina eilate bala Imusugun luko Bulaya, aitetem awaragasia, aisiom itaaboi ka ayoere kede eporoto ke lo elilim bala emasenenei akile kangin pak. Itetemit Aguyo ebe, eminakit ngesi araut Atesot na erai na emunono ido kopalisoko. Italian yen emina nesi aijar ke: Aguyo ngesi eteunit toto nake kwape itunganan yen eposik ido kopol ameda kotoma aijar ke naarai emina einono. Ejeni aipo inyamat lu egelegela kojatatar ka aswamisinei nu elaete. Inyamat lu emina: Aguyo ngesi mam etiono aidar naarai emina inyamat lu ore kwapenat; akiring na imadimaditai emaido, eboo lo edolit abalang ka acok amutur. Aicoretait ne ejasi atumunak: Aguyo ngesi ecorakinit atumunak araut lu erimaka, ayongit Lokasuban ka aswam iboro lu eyangaunete kesi aijulakinet toma aijar kes. Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu No Content Available Tags: #atemele
https://www.aicerit.co.ug/atemel-na-esabiiti-martha-aguyo
Iteunit Won atekerin aipuc
TESO – Akaulo na aikilikilanar adaun ikaru lu ipu ejaasi kwap na engarenone ke Emorimor papa Iteso, Ikumama kesi do adautu pac apotu kogitasi ekiala kec. Eraasi apaarasia 07.07.2022, apolok atekerin nu Ikumama kesi apotu otukokinos odistrikta lo Kaberamaido asekun engarenon kec ido emaikinitai kwana engarenon kec ebe “Won- Atekerin.” Arai ikukulerun iuni kesi abwoitos amariaun eicolong loka Won- Atekerin. Akaulo na aseo Rafael Otaya lo elomunit ko Merok, otem lo Katine, Soroti ngesi abu kiteleka akaulo na amukun aseeta 244, George William Egweu lo Alwa Sub County, Kaberamaido ngesi abu oraun lo iareit akaulo na aigalalaun aseeta 84 ogolokini do Robert Ewangu lo elomunit otem lo ocelakuru, edistrikta lo Kalaki keda aseeta 51. Ebeit do kwana lu apolokinitos aseo na, aisukunyaar iyemuto lu aitodolikin orionget lo apugan lo epamerone lo epolokinit akiro nu einono tetere apugan itogogongori ateker kec kwape na kwana eyaikina bon. Erai lem ateker na itunga lu inerasi akumama na imorikikina kwape adiopet. Eja ngun da, ikumama kesi lem ikilikilasi atiakar ateker kec kane ejasi iteso narai ebe mam kesi inerasi angajep adiopet karaida eputonoro akiro acie kotoma oiner kec. Won-Atekerin Otaya ngesi kwana eraun lo ipugai ikumama ke lu iboete odistriktan luko Kaberamaido, Kalaki ka Soroti. Abu do ekesa je isumunik aimorikikin ikumama kere kotoma aiboisio nu egelegela tetere epedorete aitopol einono kec. Ido ilipit do ngesi apolok atekerin ka atumunak kere arukun inonosio lu ajokak, ayoungit apolok tetere aparasia kec iyatakinos. Engauna eyaitene lo Ikumama kotoma apak na mam ber Teso inapakinar kotupitete eigur lo apurun kanu aseun Emorimor ecie kanuka Iteso abongokin apoga. Adoo bobo Eibu oyekalu Ibore inepia Pallisa akaulo aseo na NRM Emodimod Kumi aseo Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/iteunit-won-atekerin-aipuc
Nu eposik nu ber isomat Emorimor
TESO – Idila lem itunga lu ipu aimuarit Emorimor Osuban ebe amamei akejokis ido amamete nu ajokak nueswamat cut kanu Iteso. Itunga luipu iyuunete ebe iswamat itunganan ibore yen ejok arai erai ibore yen eanyunete kesi akonye kec ido kopedorete atiror kakaninikec. Arereng naronon kane ejaasi itunga ngul, ajokisio nuipu nu eswamat Emorimor Osuban kitorite atukot naka ICU kesi mam eraasi nu ewanyunio akonye ka atirorio ka akanin. Ainingosit na apol noi na etapasi etau loka Papa Osuban nes na amameatar ICU ka apiai kanu aswam iboro luakotosi Iteso. Iteso da ikulepek mam cut ejainikinte ICU apiai, konye kodedeng noi aimuarit Emorimor ebe mam ibore yen eswamat. Eipone ali ti akotoro Iteso Emorimor aswam nuajokak komamete apiai? Karaida ekoni nen, mam Papa Osuban abu kosukok akaninike. Ageun kapak naesiboikinere ngesi oyapesi, abu Osuban koseu angirikin aswam iboro icie luapedori ngesi komamete apiai adio da kotoma ICU. Emedaikisi iboro lu lueswama ngesi Iteso ka apugan naka Uganda, Kenya ka akwapin acie nuejaas itunga luka ‘Ateker.’ Aitopol aimorikikina ka aipuc Nesi adiopet kalosikinete nuka ICU. Abu Osuban koinak Iteso luka Uganda, Kenya ka luejaas akwapin nuko kinga arucokin kosodete aimorikikin einer, aswam ka alosit nepepe kotoma ICU kwape idwe luka ‘Papa Ediopet’, nges Emorimor, ibore da yen mam sek lem ajai. Iteso luko Kenya kes noi ejenete kotauonokec kamin naepol noi ajokis naiswamakit Emorimor kesi. Sek mam Iteso luko Kenya ajenas kwape ateker na apol akwap kangin. Araasi Iteso luejwalaunitai kilokonyitete ko Kenya kwape luadit noi agogong kotoma apugan ka akerianut nako Kenya. Konye keloma Emorimor aipejonokin Iteso luko Kenya abu kitogogong aimorikikina ka eingarenone kec, ne abu koinak apugan nako Kenya ariengun ajenun ebe apol ido agogong teni ateker na, kosodete ainakin Iteso da apugan na edistrikt kec – Teso Distrikt. Eyatakinos kwana idistriktan luatiakaki Kenya Iteso. Imoriaritos Teso North, Teso South, Nambale, Matayos ka Mt. Elgon. Etesot, Lokaibuses Sospeter Ojaamong lo erai Egabana loka Apugan naka Busia County ko Kenya nges erai aanyunet naka aitogogongio naka aimorikikina ka eingarenone loka Iteso ko Kenya. Abu Osuban kingarenik arucokina kiding itunga lu ‘Ateker’ – Iteso luko Uganda, Ikaramoja, Iturukana ka Imasai luko Kenya, Itoposa luko South Sudan ka Inyangatom luko Ethiopia (Abisinia) nekolo kelomunata Iteso. Abu Osuban kisipedo atekerin nu airiamunun amorenen ipucito ka asubanasia nu einono nuecatakitere airam akiro nuka aipuc ka aimorikikina kiding kec. Oni kere kiitunit ebe ajaas atekerin ngun kere toma asuban nuka Einono lo Iteso (Heritage Day) nuetolosio ko Kumi olap Loitomonetaarei okaru 2018. Asubanasia nu kes elosikitere aitidisiar ingungeta ka adukun ainapakina kokiding na Iteso ka Ikaramoja, kosodi kidding Ikaramoja ka Iturukana. Arai Papa Osuban adukon aipuc loeyapaara noi kojauteneke. Ainakina noi ngesi toma ainapeta kere nuka aipuc kanu itungake ka luka Uganda da. Abu da ingarenikt Iteso ajaikin Rikwangba, South Sudan ainerun aipuc kiding Apugan naka Uganda ka ajiok lukokitui luka LRA lu engarenikit Joseph Kony. Abu da Osuban kiducokite airam aipuc kojai kiding Iteso ka Ikaramoja, kosodi kiding Ikaramoja ka Iturukana. Aipecitoike nes duc da engarakit aitidisianar ka aisinapinikin amumu kiding Iteso ka Ijapadola (Imudama) kanu amaria etaun lo Tororo. Kotoma ICU da, abu Emorimor koduk Ekomision lo Apuconor loingarenikit Loapolon Monsignor Robert Ecogu loda erai Vicar General loka Aanyanaret ka Katulik ko Teso. Eyapesi loka Emorimor, ipadicas ka iriongeta luojokotau, kwape nat Land and Equity Movement in Uganda (LEMU), GIZ CPS ka GIZ RELAPU (iriongeta luko Germany), nes abu kopedo aiteten eyaitene lo alupok nukopiten lo Iteso. Kotoma aipadica kangin aponi kitolomunai eitabo (PPRR) loejaas inonosio lutupitono kanu ayaitor alupok nuka Iteso. Akituk: Etidisiar apiyai nu edumuni Teso Emiki engarenok akituk ko Karamoja Anyodokok: Etoronaar engarenok luko Katakwi kanu agasia Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/nu-eposik-nu-ber-isomat-emorimor
Atemele! Enganyakit akwap kere Atesot icop
KAMPALA – Ne inerare ebe, elomunit acoa ko Kide, mam erai eyala. Mercy Adong ngesi ejai aitigogong ainerasit ngin. Ebeit Adong abwoikin Uganda kotoma abolobol naka Miss eco- tourism. Ngesi ber bon abu kililiaun ko Uganda ido ecopit kopani aingarenikt kotoma abolobol na ejai olago. South Afrika nesi ebeit ainapeta nu ajaikin kotoma apaarasia adis koingaren. Ililaunit teni Lokasuban apese na kotoma omukule kede adam da, ibore ijaikit imilionin 45 luka itunga lu ejatar Uganda ilipete Lokasuban aingarenikin bobo ngesi ko South Afrika. Okaru lo atubor, abu bobo Adong koraun etelekaran nasodit kwape atemel kainapeta nuka atemelel ko Uganda. Ajaikina ainapeta ngun Emerald Hotel Kampala. Abu kiteleka apesur awongon. Adong na erai auriat nako Teso ngesi ebeit abwoikin Uganda agwelar inonosio kede acobeu na ejatar itunga luko Uagnda. Kitoni iliria da ebeit Adong aingarakin abwoikin ko South Afrika. Karai iteleka aibuses ati ejaun Uganda. Ingai eraun eraban loko Soroti distrikt Egurun Soroti kanu akorokoro na esokooni Angau atwanare MP Alupo etasuro eti Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu No Content Available Tags: icop
https://www.aicerit.co.ug/atemele-enganyakit-akwap-kere-atesot-icop
Epirutu DJs etiimu lo ‘aicur iwos’
Soroti – Ailel Okadibong nesi apopir iwos! Mam ngun itodolikinos karai emamei DJ lo ikoleri aicul amoru. Kitoni apupok iredion da, ekotosi kojai etunganan lo epedorit airiamanakin awiinyu naka emusik. Simon Peter Omoding kojena kwape DJ Sppitch nepepe ka Mutumba Edirisa kojenara kwape DVJ Mutumba kesi lu adautu amisiikin aisibuk idwe Oduk iwos. Epopirete lu emusik kitoni ainyinyir adaun akuan naka itunganan da. Eramete lem idiopediopen konye ejulakinos akiro. Ebumakinos airam nepepe. Dvj Mutumba lo ebunit ko Masaka kede Dj Sppitch kesi kere iswamaete VOT 88.4 FM. Aipadicakin kec nesi abu kipirun kosabiiti lo atubor ne ajaar Dj Sppitch ainumun amojongu ke Skypes. “Amuno eong ebe, eraun na arucokina na eposik nasodit ko Teso. Ikoto isio airuk Teso kede emusik nepepe,” abala Dj Sppitch. Eyatakit ebe, epote kesi alimor apaaran na eponiata itunga lu eminasi kesi asesen eipone lo itukulata kesi aram. Emina DJ Mutumba aitukurian aomisio nuka ekolerok ko Club Trends na kwana ejulakin araun Explorer, kipiripiri Dj Sppitch da idwe Oduk itauon ko Galaxy Country Club ko Ngora. Kegeutu itelepai lu aitukul aram, erai ajo anyoun kadoketait nati. Ejatar DJ Sppitch ka ediploma lo apirianut na ayoere kede esinema. “Akoto eong aisumunikin itunga ebe, idau isio aipopoun acoa na aisial itunga. Ebeit adekasinei nu aomisio da aijulakin naarai erai emusik ebur lo ailonganar aomisio,” abala Dj Sppitch. Ationis na ekorona ne ejaasi akoriok ko Teso Epiriki Ekorona 55 K’Teso Ewalun Emyooga Serere Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu No Content Available Tags: DJs
https://www.aicerit.co.ug/epirutu-djs-etiimu-lo-aicur-iwos
Epiraki Karah aram acoa?
Aram ko Teso nesi ipu amukuran aitelekaar aseregen! Eipone ngol engopianarata aramak lu ipu akaulo anyilun imorut idiope bon. Erai icie aibong ocaaloi. Mam konye akiro epataka kowai lo aramak nu eraasi angor konye araman na ebekunitai ko Ngora, Gloria Gloria kojena kwape Karah ngesi abu komwang ngun. Idukurit Karah Kampala. Abu koleku eipone lo aimedaun ke kotoma aram akaulo Nathan Eyagu loka Aicerit aketanakin ngesi aingiseta swi. Aicerit: Irai kopekwana ijo araman na ekeun adoketait koteso ido ijai irukosi ka aramak lu ikiliok, eipone bo ani ipedoritor ijo aswam ngun? Karah: Mam aram epatana arai eninik itunganan konye kitwasam ijo apiyai kanu aitolomum ibore yen ejok, imedauni ijo noi. Abu kalom kasodi awolior ber konye ne abonguna eong, abu apedo airiun itunga lu ipu akaulo na aitolom ikososinei kede isineman lu adoketait nako kuju. Karah Gloria na ebisi ayoere Aicerit: Eipone bo ani kopekwana iteya ijo aram nako teso? Karah: Ejai ameda toma ke noi kowaika, apedo eong aimedaun naarai acamutu itunga luko Teso aminun aram nako Teso. Aicerit: Nu inyoika ainingosia idum ijo kotoma aram? Karah: Adeka naka ekorona nesi adiope ainingosit na epol na adum eong naarai etiono adolokin itunga lu eminasi ikososinei ka ido mam itunga kere ejaasi olago kanu adumun ikososinei . Aicerit: Ituritos itunga ikososinei ka isineman kon ido ejaasi eboliasi kitoni oredion ka osineman lu apolok ko Kampala. Ingaibo ingarakit ijo aitolom ikososinei kon? Karah: Esialamikit ber eong eyaitone ka noi naarai abu kopedo apukokin eong aboisit na etolomia eong ikososinei ka. Esialamikit bobo eong lo ingaranakini eong akulunun ikososinei lu ikidikidete idwe Oduk itauon. “Esialamikit bobo eong lo owaika naarai acamu ngesi da aingarakin eong noi kowai lo atolom isineman lu adoketait nako kuju luda apedosi abolia kotoma aiboisio nu epolok. Aicerit: Ikososinei bo kwana idi ijatatar ijo? Karah: Ajatatar kwana eong kede album adiope. Ekosio ka lo itetet nesi ‘’opuko ikekia’’ lo sek ageit eong awoyere bon konye abu Sparo Ug kilip aidomakin eporoto ke toma. Aweyaar kwana ekosio ngol noi ido erai amuno na itunga ngesi ijaikit eong alcunun amoru nu emwaka. Aicerit: Inyobo ipuda ijo aswam koingaren? Karah: Akaulo ne engarere akwap, ejai eong amun na aitegiar airiamunun kede itunga tetere ipedori airiamunun kede iminan kosi. Aicerit: Anibo araman ecie ipuda ijo aimor ayoere? Karah: Candy man naarai arai eong adiope kotunga lu eminasi aram ke. Aicerit: Inyobo aicoretait ijaikini ijo lucie aramak? Karah: Ekoto kesi acamun adoketait kec mere aituputoro araut itunga icie. Ekot acakar angangat. Etobwo adieket Elakas Ekoc adeka ekiliokit kitoni aitobosikin togo Dolopiko, papa lo eyala ko Teso Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/epiraki-karah-aram-acoa
Anganyaki Opio eirumane icop
KATAKWI – Enepi Aliakamer nako Katakwi distrikt eraasi 20.03.2021. Epiororoete idwe Oduk kede anapito kimiliasi ipapero, imurak kede ipajan ireetin ailel bon. Ijibai ijibai! Josephine Akello ngesi edupori ngun etakanunete. Ajai ngesi aitodiar Emmanuel Opio, apeleunan apapula naka Aicerit, ne ejaasi auriak ke. Emiliasi akameran kikekemasi aluman. Iwos kesi bon awanyunitos ican naarai apotu aramak kicuroto aisial asesenak kede amoru nu imaimaitai baya. Emmanuel Opio kede Josephine Akello ecedete akaulo ainimakin itauon Akulai aiced kosaete inyamat ma. Kitoni lolo eroko aisa na epilao irumit Aliakamer. Emugaati lo ewiiny nesi abu kiteker aimula kokulaete imaten bala emamei awasia cut. Emma kede Phina, kobusete kwape apotu auriak kisirerengioto yesi. Biai ajaar Aliakamer etwari Opio eirumane Ecorakin ipolisin aicimun LC5 loko Katakwi Aosan: Esukunyikin emusaago ke LC5 Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu No Content Available Tags: AliakamerJosephine Akello
https://www.aicerit.co.ug/anganyaki-opio-eirumane-icop
Elokony Elapu lo Etop aceditoi kuare
Kesubaki Lokasuban Adamu Ikeeba, abu kideu elupe kanu ailalaikin Abraham Elapu lo Etop da amaran ke. . Naemukaaga eraasi 6.03.2021 nesi elepunor abeit. Abu kocau ebe, asiikina Abraham ainerun ainerun aiyong aiterot ido korai Lydia Among ngesi abongokinet na akiro kere. Kocaalo Abarilela kotem Katine akulai ailel! Eriamitos igomasin alaro na atwariata Lydia kede Abraham akiro akwap. Egororoete ikiliok koosuutin bala ikulukulun lu ejaasi aisup akulukulu adiope bon, koribiribete amuka baya. Ajai aigen ainyam kede aicib imaten. Mam konye ilimuni nu aifi naarai arai aimat kitoni aipung. Adulesi na Etop ingarenikit ekodet lo atemel Akodarit ‘Mutebile’ lo Etop da eyapesi ke Abarilela ido arikite acomian nesi arai epelu ke. Abulonor emuzik bum bum! Apotu ber ikweny lu Abarilela kobwotata ajo aiboisit acie naarai ejangasi ikito kere kosawan lu eremar emuzik. Ekosion lo apaaran ngesi Pr. Samuel Omeke kobalasi akameran twar! Esalitos Abarilela kere eumokit eipone lo ekidikidia Adulesi itunga itauon. Samuel Omeke kede esomak kede ipapero ke Elapu icie ejaasi aiwal iwos Do akiro akwap! Atiakun kwana Abraham elope araun ekiliokit ajalakin lucie. Itelepai lu isomaete otogoi lu iyemuto ko Teso ejaasi aiced k’omanyit Egagautu Iteso AICERIT Elepilep aberu Trump kanu abuun aelo Anangun ekorona Teso, etuburu idistriktan Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/elokony-elapu-lo-etop-aceditoi-kuare
Edapit Canis Odd airukum Teso
Soroti – Peter Canisius Odela kojenara kwape Canis Odd ngesi ediope araman ko Teso lo abu kipelun kosodi aijangakin Teso. Asubit ibore etasuro. Mam erai aisud airam tai konye ikososinei ke lu aicor ateker kesi apotu kodapakisi ngesi oreret lo aibwok Teso kowai lo aram. Erai ator na euriat lo Awaliwal ko Soroti distrikt ido abu kicum adipidip atenusio okaru 2019. Ebaluwa atoto! Ekosio ngol ageun eminat Iteso aitamaran itauon luka idwe Oduk. Amorut ngin nesi ejaikini ngesi epedori aibwok aboko kotoma abolobol naka TEA. Ajaikina aramak lu akwaka toma olagano ngol. Elacunit ‘acuuma’ na amoru acie kwapenat; asurup, why go, apedor ka ekosio lo ekorona. “Kanu ekorona kede aseo, mam ipedori aitolomun ikososinei konye ijai aisinep akim kanu ayangaun ateker ibore yen itet,” abala Canis Odd Mam Cannis Odd edaunit ikaru lu ipu da ejai ‘opibiro’ lo amoru. Anangun ekorona Teso, etuburu idistriktan Epiraki Karah aram acoa? Ekeikisi aramak Museveni icop Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/edapit-canis-odd-airukum-teso
Enaci Kurt Marcus!
TESO – Nape eroko Kurt Marcus ewologani kede amotoka, engeso nesi bobo ebe asukokin asot. Amusugut na erumatar okooke Oduk ngesi ejulakin aijal emong Iteso. Iriamitos iyemuto okoridon luko Solot. Opaupa ke Kurt ngesI ebelokin adetun Amusugut do ajalakin Marcus eroikit aiterot! Kodumak aidules acie otoma apapula! Aicerit E-Paper Anganyaki Opio eirumane icop Edapit Canis Odd airukum Teso Adod Rody Gavana MC Abel Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu No Content Available Tags: Aibwang EtuoKurt Marcus
https://www.aicerit.co.ug/enaci-kurt-marcus
FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango
UGANDA – Neduc enge­takinor aboloobol nesi ejenunere ikukulerun! Kotoma aboliasio nuka FUFA Drum nu apotu kongetakinos kosabiiti lo atubor nesi da atiakunere arii na ekwana kotoma amunylet ko Uganda kere. Apotu West Nile kilalau­nos kwape ‘imongin’ luko Uganda akaulo aidorokin Lango 3-2 paaran. Eikopo lo aponi kitelekarai Ageunitos iboro atakanun bala abei aboko alosit West Nile akaulo aitelekar Lango ko Arua 2-0 eroko etupakina bobo kesi kosodi eigolo ed­iope aingarakin kalaro na Akibua, Lira kotoma abolia na abu kongetakin erai Lango 2-1. Dickens Okwir kede Joachim Ojera kesi apotu ber kogeata adumakin Lan­go eigolo kosodi Rashid Toha adetun loke da. FUFA: Ekunya Teso noi kotoma amunyelet Arai Ikwiin Elisabeeti Atesot cut obe kotoma aswamisinei Eunya Soroti City FC Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi Ekwenya aberu na ‘ajaruni’ eyuunak
https://www.aicerit.co.ug/fufa-drumelikou-west-nile-lango
Edotor Kolo Toure ko Wigan
Bulaya- Wigan Athletic nesi adau aidotor etutuoron kec, Kolo Toure akaulo etiimu aimen aitelekar aboliakineta akanyaongon kotoma apak na ayaitor ngesi etiimu. Kolo Toure ngesi ijaikinitai aswam ngin olap loitomonetadiope kanu aburokin Leam Richardson. Arai kolo lo ekukuleru lo aitule amunyelet kokau naka ebala kotiimun luko Man City kede Arsenal. Abongu Mike Tyson! FUFA: Ekunya Teso noi kotoma amunyelet Aremoki asiepai angor oisawe Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi Ekwenya aberu na ‘ajaruni’ eyuunak
https://www.aicerit.co.ug/edotor-kolo-toure-ko-wigan
FUFA: Ekunya Teso noi kotoma amunyelet
TESO – Etiimu loko Teso nesi Naesabiiti abu kocedar kitoni adoketait naka agorieik akanyauni kotoma abolobol naka Fufa Drum. Apotu ngun kisomaunos kwangin akaulo Teso aikarun ka Busoga ko Emokori, Bukedea kotoma aretokin kec naiyareit. Arereng na asipo koretin kec ngesi ber aitelekaar nasodit aitodol 3-2 kanuko Teso. Abu Teso kotupak Sebei, Lango, Acholi, Buganda kede icie. Etutuoron loko Teso, Uncle Mike ngesi abala ebe, ebuni Teso aicat kitoni aibwok eikopo loka Fufa Drum. Tom Ikara ngesi asipo kokiding na aswa nuko Teso. Aboliak icie kesiDan Ekoyu, Richard Matovu, Denis Sekitoleko, Hassan Musana kede Misaki Opio kejaasi aboliak icie da. Kageunet naka Fufa Drum, Acholi ngesi abu kibwok eikopo ngol. Egagautu Iteso AICERIT Ationis na ekorona ne ejaasi akoriok ko Teso Ajepa Teso Co-operative Union iuni Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/fufa-ekunya-teso-noi-kotoma-amunyelet
Orone Cup: Ekudata MPs angor ko Pallisa
PALLISA – Etimu lo angor nu acakak emopira lo akan (Netball) kesi apotu omatata emase kane ajaasi MPs nu ebwoikitor angor. Mam akiro apataka kotoma abolia na ajaikina Gogonyo PS neda abu aboliak kongetak korai aseak nu eraasi angor aimony eiboyo ido komasitos igoolon ikanyareu kanu akou ikapa. Derrick Orone losek arai MP lo Gogonyo ngesi abala ebe. esumunikitor ngesi itiimun luko Gogonyo aboliakin ka MPs. Kevin Kaala Ojinga MP na angor na amamei aboliasinei ngesi abala ebe, edwarak MPs noi naarai East Africa kere ejeni kesi kanu aikung igoolon. Mam bobo akiro apotu kojokunaros kowai loka MPs akaulo ikiliok luko Pallisa aitamat kesi akipi. Kingarenikite Pius Okoboi, atupiton apolon eicolong loka Pallisa FC apotu itelepai koswalasi MPs lu engarenikit Basalirwa 1:0. Inyo iboro apotu kirumata aseo naka NRM ko Pallisa? Angau atwanare MP Alupo etasuro eti Akapakinos 100 aporor Oyarabun Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/orone-cup-ekudata-mps-angor-ko-pallisa
Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe?
SERERE – Karaida mam MP loko Serere pac, Patrick Okabe edaunit elap ediopet ailit na idaikitai korekec loko Serere, abwaak swi kesi akapakinos aiperikin atorobusio kwap kanu aburokin ngesi. Imongin iwongon ka aberu adiopet, kesi kopekwana emwanikitos imakukio kirimokitos iteela 38 lu obuku loko Serere kanu aitam aiyaya itauon aseak. Ekisil lo airabet nako Uganda, nesi ikeunit ebe ne duc etakanuuna abaagat kotoma edio ebuku, edodor aburokin akeju ke. Kwangin egirigiran lo airabet Adolf Mwesigye, ngesi abu kitijenik erionget lo aseo ebe kwapo atwania MP Okabe, ebusanikit aburokin ngesi katipet. Emmanuel Omoding lo ikila aburokin papake Akaulo na adumun aisiiraret kane ejai airabet, ecaman lo orionget loka aseo, ngesi abu okukokin okalaamu kosodi aipirun ainapeta nu ebeit atupakite kanu aburokin abaagat na ejai obuku loko Serere. Kanukangun aseo nesi ebeit aitolot eraasi 23.02.2023, aseeta nepetai 138 nu isiarakina obuku loko Serere. Osawa lo idoyo okalaamu, apaaran na edaere MP Okabe, ka aberu ke, MP lo obuku loko Kasilo, Elijah Okupa, ngesi abu kobwang etuo kelimor ebe koburok Emmanuel Omoding lo ber ajai akwap nako Australia papake tetere engetakini ainapeta nu pac etolosi papake aimoriarite edistrikta loko Serere kere. Okupa ngesi apotu engarenok lutiok apugan kigangata aomisio ke aimoriarite atupiton aeraban, airabet, Thomas Tayebwa, eminista lo akiro nuko Teso, Kenneth Ongalo, Musa Ecweru, ido lu ipu kakesi abalasi ebe ti Omoding elomu komam itunganan idio yeni itepegit. Ebala Ekisil loka NRM ai? Ekisil loka NRM, nesi itogogongit ebe duc ne elomuna adio abaagat, toma oingarenikine edis kojai lo itingit emendera ngesi elomuni kwapo lo ebwoi. Konye ko Teso, mam bala akiro ngun etupakitai, kilema Andrew Kolou bon lo abu apugan ka NRM igang okaru 2017 etwana Cyrus Amodoi lo arai MP loko Toroma. Okaru 2012, epate loka NRM nesi abu kojal aigang Charles Oleny lo adakit emendera loka NRM, lo ti abeit aburokin Micheal Oromait lo abu kotwana korai MP lo obuku loko Usuk. Oromait ngesi abu akooke Proscovia Alengot koburok, ido na kwapa erai atupiton ke President Museveni, Jessica Alupo Epel ngesi engarakit Alengot. Ngupongun kesi eswamaunos kobuku Serere naarai angeroki bala epate Philip Oucor, lo pac arai lo adakit amendera nako NRM karaida ipuda abolobol. Pac ne alimorere ebe kingarakinai Omoding, Oucor lo aponi kocamakinai einer apaaran ngin, ngesi abala ebe mam ngesi ber ajai akirosinei nu aisup aseeta konye ebe ajai ngesi elopet eibworo. Karaida ilalai Oucor kanu ebe ekalamata ngesi luko NRM, adomia acie kesi ijekosi opura ke kanu amariaun emugaati ngon. Lu icie kesi; Emmanuel Eratu, Alice Alaso ka Martin Onguruco. Kilema, Omoding okooke Okabe, Oucor, Eratu, Onguruco ka Alaso kere kesi mam itetiak kowai loka politikis ko Serere. ALice Alaso Asianut Mam ekiror ke Alaso itet kotoma aki nu aseak nuko Serere ka Teso. Erai Alaso akukuleru naka politiks ido ipugator edistrikta loko Soroti komam etiakaritai Serere ka Kaberamaido. Ebwoikitor edistrikta loko Serere irwanaarei kotoma opate loka FDC, konye icaki 2016, abu aminista Hellen Adoa, kidedia ngesi kwapo MP na kangina. Karaida etamaki abongun opate loka ANT, mam akiro apotu kojokukata idediar bobo ngesi. Alice Alaso Konye inerasi keda apapula na Aicerit Naiyareit, Alaso, ngesi ekuna ebe abongu ngesi oisawe tetere ikaru iuni lu ideaun mam icanicanaaros. Abala ebe erai ngesi akukuleru na etionit na mam ekoto aipudisao naarai ariongit lem ngesi ajokot pac. “Karai edekakin ijo emong karai etwana, ilot ijo aujo arai osokooni, anibo emong ilemuni ijo mere lo ejeni aswam araibo lo enyamit ajokot emorising?” engisit Alaso. Abala ebe kwape ngesi na ejeni agorieik, ekot ijukarai ngesi kanu angetanakin ainapeta nu mam ngesi engetakit. Kobala ebe erai ngesi eporoto lo airabet mere na ocaaloi. Abala ebe ekot ikiliok lu ineketos eicolong ngon aijal naarai ideleleete ngesi aiwadikaeta ido epatanikini ngesi aijaanakin itemwan iwongon lu obuku loko Serere ka itaun kansols iyarei. Kingitar ngesi arai mam ekuriana aturubanga ka ikatiok luko NRM, abala ebe, “Karai ekurianara Daudi aremokin Goliath aipongorut ti mam isipikoorit.” Kwangin arai eong Daudi na akapakina aremokin lu elangir luko NRM aipongorut. Apolouke ebe bobo kangin ibore yeni esomai eong kere, ejaikit eong akanin Kalokasuban. “Ne ilomaria ijo aswam idio ibore kere, mam ikurianar lu asurup luta iyarei; akurian ka amamut keda amuno. Ekot ijo ajaut ka atiting ka amuno tetere ipedori idio ibore kere,” abala Alaso. Abala ebe iiritor ngesi aibironor aseo konye mam ngesi amuno elemara. Kanu airim opatei abala ngesi ebe ajai ngesi pac FDC, ido kwana ejai ngesi opate loka ANT ido eraasi ngun nu atuboros. Emmanuel Eratu Karaida ewoi ebe mam bobo ebongori akiro nu akwap, Emmanuel Eratu, ngesi bala abil ekoona elimor ebe adau alemun etau aketar eicolong kwape MP loko obuku Serere. Eratu lo elomunit ko Acilo, koitela Alengo, kotem Atiira, kodistrikta loko Serere, ngesi ikekema ebe adol apak na itunga luko Serere mam acakanar abootin ne ejaasi engarenok lu mam epodokitos kesi. Erai okooke apolon Eric Okiror lo ejena kwape ‘Esawa lo Emoyo,’ ido abu okwac asioman ke ko Atiira PS, kolosi, Polis Childrens School ne akwacuna abalua naka PLE. Edau nen abu kinyikok asioman ke osomero loko Old Kampala SS, kobili ekoona abongun Soroti SS ne eboikinor S.4. Kidoroki asioman kodoco abu kolot Soroti Central SS ne akakauna apupula naka S.6, kolosi Nsamizi Training Institute kosodi angedun ediploma lo (SWASA), ape kolomari Makerere Unibasite ne elokuna edigiri lo apol (Devt Studies), kogeuni bodo aisulul amoru ke nu ikososinei kwape nat; Arrow Boys, Einono, ka icie. Ikilikila ebe kotoma aiboi ka asioman ke akwapin nuka Imusugun, abu isisiau iboro swi kanoinoi nu ikamanara kede aijar na atumunak. “Abu eong esisiau ebe ikoku yen engetakit asioman atukot nako S.6 ko Bulaya kitiiriani ka luok luko Uganda, ajai atiaket na epol noi. Ngun kesi akiro apotu ejaikisi eong abongun aitegear akirosinei swi nu aigang ejautene lo itunga kere luko Serere,” abala Eratu. ‘Ejalijal edupori Okabe’ Ejililiutu aseak luko Kasilo ipudesia kec Soroti ne epogar Teso Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi Ekwenya aberu na ‘ajaruni’ eyuunak
https://www.aicerit.co.ug/ingaibo-eburokini-mp-okabe
Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
KATAKWI – Kageunet ajokuka akiro kere kodukone, konye abu edinget kojaun okale ke Daniel Opio ne agitara Samuel Amali keda Immaculate Aliokoit ekale! Eigur nesi ekulae kotoma okale ke kalo ber arai apolokiton angaleu ko Katakwi, Samuel Amali, ido kolimitete nu ‘epiu’. Karaida inerai nu epoison konye nu aumokin bobo abu elakit kolomu nape iwalari akwap kedaun ainumunum apaaran na aurunio naka Yesu Kristo. Edinget kiding Daniel Opio lo erai Emuluka, Alibina Adiro keda idwe ke Samuel Amali, Amuge keda Malisa(Amuyoik) kinerate nu eyarit ngesi ageunor edukone aitolutolun. Karaida atamit ekanisa loka CoU aitupucikin Alikoit keda papake Opio konye adwaris nesi abu kosal eligani kiding Amuge keda Malisa (Amuyoik). Kotoma airiamun eraasi 26.12.2022 abu ekale ke apuserut Agnes Akwi, Obar,eitela Amilimil ,etem Kuju, kiworosi imurak kec lu atekeri na Itollun lu ejaasi ocaalo lo Angorom, kotem Kuju kodistrikta lo Amuria akaulo apupun nu epoison karai da ebwaitos amurak aiyeya. Abu ibore ngin kidupo aitutubio na elakit. Apuserut Anges Akwi toto ke Immaculate Aliokoit nesi ewoluni aiyeya ebe abu akoke Aliokoit kolimok ngesi ebe, aponi kotuboroi ngesi amoiten keda aibaris naarai ebe anyamit epoison. Aibo etoruni epoison Abu Apuserut Akwi kikenyak atukot ebe abu akoke Aliokoit keda Samuel Amali koloto aibwap amere orekec ipolok konye kwape mam ateran anyamia akile kodia aponi kogitakinai nesi bon eboo konye abu kodum ationis akaulo awodor eboo atapio aarei bon koduo akwap. Eyatakit Akwi ebe kwape abu akoke kinerar nu atwanare ke, abu ngesi kingit ne anyamitor konye ebe, abu ber konger alimor kobala ebe nepenen ebeitor ikoku ke aiboyo ido ebe mam ekoto aigurokin. Angela Ikwaput, ija ke Aliokoit ngesi abala ebe kodum akoke eperi, kiboyete tatake keda Papake Aliokot kosiep ebe, kolosite amuran kec alemun ekia lo elekunere epoison kadekis. Samuel Amali, ngesi abu kolimok amurak ke ebe aberu ke nesi ejatar adeka na ajimis nu akoik adaun kwana ikaru 15k kitoni. “Inyamit isio apaaran ngin konye ibore yen erono nesi abalang na abu kotenya ajimi.” Abu kimuwa nu aberu ke aingalakinio epoison. Ebeliarit ebe, karaida inwakunitai aberu ke epoison ko Mulago konye ejenete kesi ne itorunit epoison naarai ejai edinget kiding aberu ke keda ediope esoman lo inwaki k’adekis (Lab Technician) lo Amuria. Eyatakit ebe, adiope apaaran apotu kesi kodiloto aiyam ooteri ediope konye apotu kodumutu ejakait lo adingatar aberu ke ejai owoteri. Etatamit ebe akotosi kesi acok nu imusugoin (irish) konye amamete kolosete amoun aiboisit acie konye apotu kiyapata ido kegeu aberu ke ainyam abu kojalak akaulo apupun iporotoi enyamete. Abala Amali ebe, keyangar aberu ke South Afrika abu kinomak ngesi esimu esraasi 15.12.2022 ebe epoison lo ofactori ngesi anyamarit aberu ke. Daniel Opio, Emuluka lo Amilimil Obar COU, ngesi abu kilair ebe, mam acudi konye elimokitor ateranike ebe “mam eong acudi ido ajatar engo keda acudan ka ngesi Edeke.” Abala ebe, karaida lem epotu ore, mam ateranika anyami konye okilenika anyami. Etoronit ebe ateranike nesi ‘enoki akituk’ , eroko ipokesio ido edwar etau. Eyatakit ebe ateranike nesi ipu lu engolopotar kanu aikenyikeny abeit. Ateker na Ikarebwok etojokasi ebe elakit kojaun kiding akokec Aliokoit keda Samuel Amali. Amali negsi abala ebe itunga lu aberu ke kede auriak ke kesi alimonokis ngesi nu elakit atenak akanyape konye kwape aminar aberu ke, mam acamunit. Eraasi 26.12.2022, abu kitodol irwan akanyarei neda abu ngesi kocamunia nu elakit. Apak na imacaria iyemuto, Aliokoit ngesi mam aponi kocamakinai ajaun aurianet naarai etapasuna aomisio kanu adeka kede akaulo adumun abaluwa na alemario k’aswam kwape anasit keda ebe alosit Soroti kanu aimo ikapun aigadis na apiyai. Amali ngesi kwana esali ejena kotoma oitaboi kwape lo alak ber aberu adiope. Akiro nu epoison kesi mam ber epukoritai edio emusaago karaida elimitai ebe, esubit baal ejena esusut ke. Eroko akiro nu epoison! Awoliosi akituk 649 ko Katakwi okaru 2021 – eripoota Amunamun ekurut emwogo ko Katakwi Etobwo adieket Elakas Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Ekwenya aberu na ‘ajaruni’ eyuunak
https://www.aicerit.co.ug/epiu-adodi-ekale-dho
Ekwenya aberu na ‘ajaruni’ eyuunak
PALLISA – Abu Yesu kitajaru Lazaro akaulo adaun apak etwanit, ibore yen abu komukak itunga aumonokin. Jessica Amulen na ijaanakini Loasuban ko Light Christian Ministries ngesi da abu kisirieng itunga ka iyemuto lu ngesi da ajarun kosabiiti lo atubor. Amulen ngesi abala ebe, abu Lokasuban konyara emoyo ke adaun apaarasia akanyape do konye aibeleun alimokin itunga nu itoodikitai ngesi. Abu etasuro ngol kitum eitela Kakurach ko Pallisa kapaaran Naiwongonet eraasi 15.09.2022. Abala Amulen ebe, abu Lokasuban kicorak ngesi alemar episo lo edonyokit akan ke kede alacar itima. “Aloto eong, abu adum irotin iyarei, lo elala keda lo ediding ido kojaasi itunga iyarei lu apotu omariata eong kitoni ediopet ajalakin eong, etori do eong orot lo adiding,” abala Amulen. Eyatakit ebe itodikina ngesi iboro lu ipu lu ikamunitos arokisio nu akwap ido ekoto Lokasuban itunga aijulakin. “ Aponi oyangarai eong konye abu eong awanyu iboro lu ikamanara keda adiakar na apolor kakwap.” Kasia Okiria, okilenike Amulen ngesi abala ebe, mam kesi opotu ongurianata noi naarai erai ainapetait Edeke kwape alimokitor itunga otoma ailip kede airujasia ebe, iworori idiope itunganan konye inyakuni. Rev. Stephen Odata loko Light Christian Ministries ngesi abala ebe anyoun ne iwororia Papa Edeke Amulen, mam kesi opotu kopalasi ailip naarai ajenete kesi ebe ebonguni. “Aanyoun ne ewororia Papa Edeke Amulen, apotu isio eyatakisi ailip kede aingainga Edeke ainyakun ngesi konye abu emoyo kolimoki isio ebe ebuni ngesi ajarun Kaneemukaaga ido iwanyu ngun isomaunos,” abala Odata. Amojong Hellen Apolot na elomunit ko Kapala Gogonyo ngesi aumokit ebe, mam ewanyunitor akiro kwakangun ageun auruno ke. Eyatakit ebe, abu ngesi kosal okanisa kanu awanyun abeit. Richard Okwatum, apolon eicolong LC1 ko Kakurach ngesi abala abu ngesi kolot adumun Amulen emudukit kiperikitete olutari konye asubit bala mam etau apalarit aswam. Peter Ogada, awean eijiri ko Light Christian Ministries ngesi abala ebe, mam na erai nasodit kokanisa kalo. John Solomon Okanya apolon ecolong LC3 kotem Kaukura ngesi abala ebe, “abunit eong ne ideuna apaaran adiope na abalasi elipak enyounio Amulen ido adumunit eong ngesi eperi koingaren na ekanisa konye komam eiyengane ke apupo bala itunganan yen ejari.” Abu kisinyikokoik itunga aicat aima Loaksuban mere aremokin aitemisio ne ejai Edeke. “Ejok arai eraasi nu ainapeta nuka Edeke.” Emamei ber emuron lo adekis lo abu kitigogong nu atwanare ke Amulen, ibore ijaikit itunga icie itepegitos nu ajarun ke, kobalasi icie ebe, ekoto ber aingic akiro ngun kaidules tetere mam ikanisan ijoriorete itunga. Engicete ipolisin ibore ecweikinor aberu Ekoc adeka ekiliokit kitoni aitobosikin togo Ibore inepia Pallisa akaulo aseo na NRM Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/ekwenya-aberu-na-ajaruni-eyuunak
Ecorakin Engarenok lu ediini aigaligal iponesio lu atumunak
AMURIA – Kwape ejaar adelor kanu iponesio lu atumunak, abwoikiton eyapesi lo epuresident ko Amuria, Lilian Eyal ngesi amonyaki engarenok lu ediini aimorikikin ka engarenok lu apugan aitiji iponesio lu arokok lu kwana etodutu atumunak. Imarunit Eyal iponesio lu airidid iboro lu itibwangarete adam kwape nat ejae, ibore yen einakit lu ipu kakesi elomarete toma aswamusinei nu akoko. Ekeuni ngesi nu kanaebalasa kosabiti kalo kotoma asuban nu enumunumiata ikristayon luko akelesia naka atulik na Akeriau apaarit naka lukagayok kec, Cosmas ka Damiano. Asuban nu kesi apolokit episkopi lo atulik ko Soroti, Rt. Rev. Dr. Joseph Eciru Oliac, ido asuban kanu abu kidok ikristayon 256 kosodi aisiwen ikalia 10 ipetai. Ikeunit Eyal ailipa ke kobala ebe apeleata engarenok icie lu idiinin ainac epelu lo aisisianakin atumunak ajaut ka iponesio lu ajokak. “Ijaasi yesi da engarenok lu ediini ka epelu lo aisisianakin atumunak aisac iponesio lu ainakisi lu ipu kakesi edoditai,” abala Eyal. Eyatakit ebe arai kibumakinos engarenok lu idiinin ka lu apugan aicor atumunak, epote araun itunga lu epolounete ka iponesio lu erioro. Bp. Eciru ngesi abala ebe etamitos kesi nu epedorete aicor atumunak, konye ebe ejai ationis ne ejaasi auriak da. Abala ebe abwangun naka lu Okadibong itorunit ne ejaasi auriak icie lu eroko ibwanakinete ipucito kojaasi imaten da ka emiusik lo edipo tai aiwalakin akwap. Kowaike, ibusakit itunga aibwanakin ipucito lu emamete imaten lu itemerete, konangete asuban eroko akwap ecai kogwetarete emiusik da sek kisiarakinos itunga. “Akaulo na ainyam ko opucit, konyou ngin itunganan alosit oreke konye mere bobo apaikin,” abala Bp Eciru. Elepilep lo ediini engarenok lu seuna ko Katakwi Elepilepata atumunak apugan kanu eisomae Egagautu Iteso AICERIT Karai imina ijo iyemuto lu, komorata keda lucie itunga. Mam ItwaniariIyemuto Lu FUFA DRUM:Elikou West Nile Lango Edotor Kolo Toure ko Wigan Ingaibo eburokini ‘MP’ Okabe? Epiu: Adodi ekale ke ‘DHO’ lo Katakwi
https://www.aicerit.co.ug/ecoraki-engarenok-lu-ediini-aigaligal-iponesio-lu-atumunak

Ateso News Articles

Ateso (teo) is one of the most spoken languages in Uganda

Dataset Details

Artictles were scrapped from https://www.aicerit.co.ug

Downloads last month
0
Edit dataset card