text
stringlengths
0
22.5k
U početku je električna energija korištena samo za rasvjetu. Proširenjem broja domaćinstava i upotrebom energije za određene aparate, dolazilo je do slabljenja napona i kvaliteta snadbijevanja.
Zato je tokom 1973. godine vođena akcija od strane Mjesne zajednice Pelagićevo, Elektrodistribucije i Skupštine opštine za rekonstrukciju niskonaponske mreže. Nakon toga je učinjeno mnogo. Izgrađene su 4 blindirane trafostanice sa priključnim vodovima od 5 897 m i postavljena nova niskonaponska mreža u dužini od 7 856 m.
Na polju obrazovanja takođe se u posleratnom perodu krenulo u akcije unapređenja i izgradnje boljih uslova za pohađanje nastave. 1949. godine je postojeća školska zgrada iz 1912. godine dograđena za još jednu učionicu u jedan stan za učitelja. Zbog konstantnog povećanja broja učenika 1952, godine je izgrađena nova školska zgrada u zaseoku Ćendići.
Pošto su potrebe za obrazovanjem i školskim prostorom u selu stalno narastale, krenulo se veliku akciju izgradnje nove moderne školske zgrade u selu. Sama akcija je bila veoma široko zamišljena i naišla je na značajnu podršku raznih mjesnih, opštinskih i republičkih struktura. Napokon je 1969. godine izgrađena nova spomen škola "Vaso Pelagić," a iste godine je i Gornji Žabar promijenio ime u Pelagićevo, u čast velikog prosvetitelja i revolucionara rođenog u ovom mjestu.
Tada su obrazovne aktivnosti na području Pelagićeva doživljavale svoju punu ekspanziju. Nepismenih je 1971. godine bilo svega 18,9%, dok je u BiH procenat nepismenih iste godine iznosio 23,3%.
Velike perspektive ovom kraju stvorene su izgradnjom magistralnog puta Županja – Tuzla , koji pravcem sjever – jug prolazi i dijelom naše ošptine u dužini od 19 kilometara. Ovaj put je izgrađen 1967. i 1968. godine i imao je veliki značaj za ubrzani razvoj ovog područja. Isto tako, stanovnici ovog kraja su imali i drugu strenu okolnost da su se našli na pravcu i drugog magistralnog puta čija dionica ide iz pravca Bosanskog Broda, preko Modriče i Gradačca za Brčko, Bijeljinu i Šamac. Asfaltiranje ovog puta je počelo 1977. godine, a značajno učešće u finansiranju ovog projekta putem mjesnog samodoprinosa uzeli su mještani Pelagićeva, Turića i Mionice.
U tadašnjem Gornjem Žabaru je terenska ambulanta počela da radi još 1950. godine, kada je zaposlen jedan bolničar sa punim radnim vremenom. Posle izgradnje nove osnovne škole 1969. godine, za ambulantu se adaptiraju prostorije stare škole koje daleko više odgovaraju ovoj svrhi i gdje je ambulanta ostala sve do današnjih dana.
Posle završetka rata, na području današnje opštine Pelagićevo počele su se razvijati i privredne aktivnosti. U periodu 1947 – 1948. godine formirale su se četiri seljačke radne zadruge na području Gornjeg Žabara, gdje je bilo obuhvaćeno 470 domaćinstava. U 1948. godini ove zadruge su spojene u jednu koja se zvala "Vaso Pelagić" i koja je bila najveća zadruga na području opštine Gradačac.
1957. godine je formirano poljoprivredno dobro "Napredak,"čiji su posjedi najvećim dijelom bili na području današnje opštine Pelagićevo. Ovo preduzeće je spadalo u red najvećih poljoprivrednih preduzeća u regiji Posavine.
70 – ih godina je izgrađen silos sa opremom za žitarice kapaciteta 10 000 tona i sušare kapaciteta 300 tona na 24 sata, u sastavu PD "Napredak."Značajno je napomenuti i eksploataciju šljunka koja je u to vrijeme na području Pelagićeva bila veoma značajno izražena.
U svakom slučaju, sve ovo jasno govori kakav je dinamičan bio društveni i privredni život na području današnje opštine Pelagićevo u vremenu prije poslednjeg rata.
Dolazak opšte društvene krize i rat 90 – ih godina, zahvatio je i ovo područje, na kojem se raspadom stare države i starog unutrašnjeg administrativnog uređenja, formirala današnja opština Pelagićevo.Zvanični sajt opštine Pelagićevo
Brčko je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine. Administrativno je sjedište Distrikta Brčko.
Brčko se kao naselje i tvrđava prvi put pominje 1526. tj. 1533. godine, a prema literaturnim izvorima, kao varoš, značajnije se razvija nakon 1548. godine kada je izgrađen put od Tuzle do Brčkog. Od 8. marta 2000. godine Brčko ima status distrikta Bosne i Hercegovine i danas je primjer uspješno razvijene lokalne zajednice.
Grad Brčko je smešten u Posavini, na desnoj obali rijeke Save, odnosno na ušću njene desne pritoke Brke, na 44°52" sjeverne geografske širine i 18°49" istočne geografske dužine, na 96 metara nadmorske visine. Istočno od grada prostire se plodna Semberija, a zapadno je Posavina, dok se petnaestak kilometara južno od grada dižu obronci planine Majevice. Grad je važan tranzitni centar i kroz njega prolazi najvažnija putna komunikacija koja povezuje zapadni s istočnim dijelom Republike Srpske te južni sa sjevernim dijelom Federacije BiH.
Pored veoma značajnih kopnenih komunikacija, Brčko ima i savremeno opremljenu luku na reci Savi, koja se uklapa u jedinstveni plovni put od Crnog do Severnog i Baltičkog mora. Brčko, grad sa oko 50.000 stanovnika, ima značajne industrijske kapacitete. Srednja godišnja temperatura iznosi 11,2 °C, a klima je umereno-kontinentalna sa 760 mm³ padavina godišnje. U poslednjem ratu grad je dosta stradao, naročito njegovo uže jezgro koje čini jedinstvenu arhitektonsku celinu, građenu u mavarsko-vizantijskom stilu. U samom gradu većinu stanovništva danas čine Srbi, a u velikom broju su i Bošnjaci.
Slava je i hvala Bogu za sve!
Bog nam je dao raznolikost da bi se dopunjavali,pomagali i jedni druge voleli i međusobno se radovali.
DOBRO DOŠLI DRAGI PRIJATELjI!
Imejl adresa *
GRAD ISTOČNO SARAJEVO
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA
Hor " Kosovski božuri" u Nišu
► septembar (2)
► februar (7)
► decembar (8)
► novembar (6)
► oktobar (1)
Tema Vodeni žig. Omogućava Blogger.
Poslednja izmena 23:54
„Crveno-bele” fudbalere još samo jedna pobeda deli od šampionskog pehara. – Danas prva „meč lopta” protiv Napretka (16 č)
Jasna poruka igrača i navijača foto (N. Negovanović)
Trebalo bi da se dogodi veliko čudo pa da fudbaleri Crvene zvezde ne osvoje šampionsku titulu pošto ih od nje, četiri kola pre kraja Superlige, deli samo jedna pobeda. Prvu meč loptu imaće danas u Kruševcu gde će se u okviru 34. runde domaćeg prvenstva sastati sa Napretkom (16 č).
Kada bi se gledala samo trenutna forma timova onda pitanje pobednika ne bi trebalo da se dovodi u pitanje. „Crveno-beli“ se nalaze u seriji od šest pobeda, u okviru koje su slavili i protiv Partizana, a u odnosu na najbližeg pratioca imaju čak devet bodova prednosti. Sa druge strane Kruševljani, koji će teško uspeti da izbore treću poziciju koja vodi u Evropu, u prethodna dva duela su pretrpeli poraze od Voždovca i Spartaka.
Međutim, Napredak je jedina ekipa koju izabranici Vladana Milojevića nisu uspeli da savladaju u domaćem šampionatu ove sezone. Duel u Kruševcu završen je pobedom domaćina pogotkom Mitrovića u sedmom minutu zaustavnog vremena (1:0), dok je u Beogradu bilo nerešeno pošto su gosti izjednačili rezultat na 1:1 u finišu susreta. Danas se „crveno-belima“ pruža idealna prilika da se revanširaju protivniku i ujedno da „overe“ titulu.
Trener Zvezde u Kruševcu neće moći da računa na levog beka Milana Rodića, koji je u prethodnom kolu protiv Čukaričkog dobio crveni karton, kao ni na kapitena Nenada Milijaša zbog parnih žutih kartona. Ostali igrači su zdravi mada je još neizvesno da li će moći da zaigra Vujadin Savić koji se oporavio, ali sa kojim zbog specifičnosti povrede u „crveno-belom“ taboru nisu želeli da rizikuju na ranijim utakmicama.
– Nama matematički nedostaje još jedna pobeda da osvojimo titulu, ali ekipa kao što je Crvena zvezda u svakoj utakmici mora da ide na pobedu, da igra dobro, pa čak i na prijateljskom susretu. Daćemo sve od sebe i u Kruševcu, ovo je sport i videćemo kako će se završiti taj susret – rekao je Milojević.
On je zatim pričao o današnjem rivalu.
– Pozvao bih navijače da u što većem broju dođu u Kruševac i da podrže ove momke, jer su oni to zaslužili. Sastajemo se sa ekipom koja je dobro odigrala kompletno takmičenje i jedinim timom sa kojom mi imamo negativan skor. U Kruševcu smo izgubili, a na „Marakani“ smo osvojili po bod i probaćemo da to danas ispravimo. Što se nas tiče pripremamo se kao i za sve utakmice do sada, ambijent u Kruševcu je uvek jako lep, Kruševljani vole svoj klub i svoj grad i oni i zaslužuju Napredak ovakav kakav jeste. Oni su iskusna ekipa, iskusno vođena, jedni su od retkih koji imaju stabilnog finansijera i to se odražava i na njihovu igru.
Na pitanje da prokomentariše izjavu trenera Napretka Milorada Kosanovića, koji je u najavi meča poručio da je „normalnije da Zvezda proslavi titulu u Beogradu“, Milojević je rekao:
– On je zaista iskusan trener, njegove izjave su uvek igra reči. Prošli put je akcenat „bacio“ na pošteno suđenje, ovog puta na to slavlje titule u Beogradu. U svakom slučaju poštujem gospodina Kosanovića i ne bih dalje komentarisao.
Šaćiri: Bolje je što nisam igrao protiv Crvene zvezde
Putin, za razliku od Trampa, kontroliše državu u državi
Moj roman je polifonija glasova
Sinoć u gradu
Četvorici dilera 33 i po godine zatvora
Poslednja izmena 09:57
Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede započela je kampanju oralne vakcinacije divljih životinja protiv besnila, sa ciljem da se ova zarazna bolest u narednih pet godina iskoreni sa teritorije Srbije. Oralna vakcinacija biće prvi put sprovedena novom metodom – rasipanjem preparata spakovanih u jestive mamce iz vazduha, i to na području površine 61.000 kvadratnih kilometara širom Srbije.
Govoreći na konferenciji u kampu „Čardak” u Deliblatskoj peščari dr Zoran Mićović, direktor Uprave za veterinu, istakao je da će prva faza kampanje vakcinacije biti obavljena u toku ovog i narednog meseca.
– Planirano je da se do kraja godine distribuira ukupno 1.400.000 doza vakcine. Vakcinacija je do sada završena u oblasti centralne Srbije, a od 15. do 23. novembra obaviće se u južnom rejonu zemlje, na potezu Bajina Bašta – Užice – Kraljevo – Pirot – Novi Pazar – Prijepolje – Priboj, nakon čega će vakcine biti distribuirane na teritoriji Vojvodine – rekao je Mićović.
Vakcine u obliku krekera sa kapsulom inaktivnog virusa biće razasute iz malih aviona, pomoću mašine sa GPS sistemom koja proračunava intervale između ispuštanja doza. Ovogodišnjim planom predviđeno je da se svaki kvadratni kilometar nenaseljenog i prostora u kom obitavaju divlje životinje „pospe” sa 20 doza. Budimir Plavšić, načelnik odeljenja za zdravstvenu zaštitu životinja Uprave za veterinu, objasnio je da „krekeri” sa vakcinom mirisom mame lisice, vukove, jazavce i druge vrste na udaljenosti i do 30 kilometara. Probijanjem kapsule zubima, rastvor vakcine dospeva do sluznice životinje, po čemu ona (za dve do tri nedelje od uzimanja) doze razvija imunitet od besnila.
– U Srbiji se u poslednjih pet godina registruje oko 200 slučajeva besnila godišnje. Više od 85 odsto bolesnih životinja su one koje žive u divljini, a 95 odsto te populacije su lisice. Prekidanjem lanca prenošenja virusa sa divljih na domaže životinje isključuje se rizik od obolevanja ljudi – objasnio je Plavšić.
Testiranje vakcine u Srbiji vršeno je u Nacionalnoj kontrolnoj laboratoriji, kao i u referentnoj laboratoriji u EU. Sertifikat analize za svaku uvezenu seriju izdat je i od Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije.
Sredstva za oralnu vakcinaciju divljih životinja na području zapadnog Balkana obezbeđena su iz fondova Evropske unije, a projekat na teritoriji Srbije finansira se sa oko 16.000.000 evra. Endru Hedi, prvi savetnik delegacije EU u Srbiji, istakao je da će se akcija suzbijanje bolesti trajati narednih pet godina, sa po dve vakcinacije godišnje i to u jesen i proleće.
Bezopasne za ljude ako se ne zloupotrebljavaju
U upravi za veterinu apeluju na građane da mamce sa vakcinom ostave na mestu na kom ih zateknu, a ukoliko ih pomeraju – da to rade sa gumenim rukavicama. Nakon dodirivanja mamca, ruke treba dobro oprati vodom i sapunom. Sam mamac nije štetan za ljude, ali ima neprijatan miris koji može prodreti u kožu. Ukoliko je „kreker” polomljen, a iz njega se vidi tečnost koja curi iz kapsule, najbolje je spaliti ga na vatri kako bi se uništio virus (uzimajte ga sa rukavicama). Prema dosadašnjim podacima, mogućnost dobijanja besnila od kontakta sa vakcinom je isključena. Vakcina je testirana na psima, mačkama i drugim domaćim životinjama i pokazala se kao bezbedna za njih.
Novinarima obezbediti bolje uslove rada
Nova ograničenja za mlade vozače
Izetbegović: Sve što sam tražio, Turci su ispunili
MOK smanjio broj ruskih sportista na Olimpijskim igrama
Poslednja izmena 12:19
Čačak – Kao u lošem putopisu, Jovo Popović (55) je sa ukućanima poslednju deceniju prošlog veka, po nevolji, proveo svuda pomalo: u Skoplju, Prištini, Beogradu i Kninu. Gde god bi se zatekao tu ga je stizao rat i odlučio je, naposletku, da svoj krug srpskih seoba zatvori u zavičajnom selu.
Zove se Čista Mala, u podnožju Ravnih Kotara, sedam kilometara od istorijskog srpskog grada Skradina, 10 od Vodica, 20 od Šibenika.
– Živimo od tri hektara zemlje. Jedan je pod maslinom, na drugom rastu višnje i vinova loza, treći su njive i bašta. Imamo još dva hektara, ali ih ne obrađujemo. Tu su bile mine pa su ih inženjerci povadili i posekli šumu – kaže Jovo Popović za „Politiku”.
On je predsednik Srpskog narodnog veća grada Vodica na Jadranu i predstavnik srpske nacionalne manjine u tom kraju, onomad je posetio ćerku i sina u Beogradu, a zatim se uputio u Čačak, gde smo se i sreli. Ovde nema rodbine, ali računa da nije bez ikoga svoga:
– Veće je pokrenulo projekat „Srbi u Dalmaciji” koji ima za cilj da putem podizanja i obnavljanja zasada voća i vinove loze podstakne ekonomsku nezavisnost naših sunarodnika. Zato mi nije bilo žao puta, pa sam došao da ovde, u Institutu za voćarstvo, zamolim da nam kao prilog daju sadnice višanja, badema, trešanja, šljiva i vinove loze koje ćemo, u saradnji sa Eparhijom dalmatinskom SPC, podeliti našim ljudima u toku sledeće jeseni.
U njegovom rodnom selu, između Prukljanskog i Vranjskog jezera i ispod kule Janković Stojana, do 1991. godine živelo je hiljadu Srba, budućih beskućnika. Njihova ognjišta su porušena ili minirana, osam meštana ubijeno, a vinogradi s ukupno milion čokota zapusteli. Jovo je radio u Vojnom remontnom zavodu „Velimir Škorpik” u Šibeniku, ali se sa decom i suprugom Vaskom, koja je Makedonka, preselio u Skoplje. Vratio se u Krajinu 1992. i nastanio u Kninu pa i otuda morao da beži posle tri leta, u Beograd, odakle je, kao vozač u vojsci, bio prekomandovan u Prištinu.
Popovićevi roditelji, Ljubica i Stojan, ostali su u Čistoj Maloj do pada RSK kada su zarobljeni i odvedeni u logor na ostrvu Obonjani. Zadržani su pola godine i ipak oslobođeni na zahtev Crvenog krsta iz Ženeve. Ljubicu nisu maltretirali, ali su Stojanu polomili dva rebra, mučeći ga stalno, i on je sa ovog sveta otišao 2004. godine. godine. Jovo se u selo vratio 2001. odlučivši da sa roditeljima i suprugom oživi krov pod kojim Popovići borave stolećima.
– Srpska zajednica u Hrvatskoj nalazi se u veoma teškom položaju. Posle velikih stradanja i patnji tokom 20 veka, nastavlja se pritisak na preostalo srpsko stanovništvo. Posebno iznenađuje da po ulasku Hrvatske u EU nema osude za svakodnevne napade na srpsku kulturnu, versku i nacionalnu baštinu. Zato smo prinuđeni da molimo našu maticu za pomoć, kako bismo opstali na vekovnim ognjištima.
Veće Vodica je podružnica SNV iz Zagreba, kao najvećeg i najbolje organizovanog predstavničkog tela srpskog naroda u Hrvatskoj. Ono radi po principu servisa, pomoći i podrške Srbima koji su ostali da žive tu, ili se vratili posle rata. U selima opštine Vodice, Čista Mala, Dragišići, Gaćelezi i Grabovci do rata je živelo oko 2.000 Srba, sada ih je 350. Čista Mala je najveće među njima, ima i pravoslavnu crkvu iz 1897. godine, posvećenu Svetom Nikoli.
– Danas, 19 godina posle rata, povratnici žele da uz podršku i pomoć matice podignu nove zasade vinove loze i pokrenu male vinarije u kojima će se proizvoditi kvalitetno vino od izvornih dalmatinskih sorti grožđa kao što su babić, debit, plavina, dugovez, mareština, plavac mali i merlot crni. Najveći oslonac naši sunarodnici u Dalmaciji vide u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, na čijem je čelu episkop dalmatinski Fotije, pravi pastir svoga naroda – besedi Jovo Popović iz Čiste Male u Dalmaciji.
idimi dodjimi _ 27/07/2014 09:50 Sve što si napisao bi bilo u redu da bolujemo od amenzije ili Alchajmerove bolesti. Po tebi, Srbi su super živeli, a onda im je beogradska vlast rekla da dignu "balvan revoluciju" i oni su to bespogovorno poslušali. Koliko neko glup treba da bude da bi poverovao u takvo uprošćavanje prošlosti? Vi stida nemate.
„Petrijin venac” premijerno prikazan u Čačku
Vek od Velikog rata u Čačku: Zabranjeni ćirilica i šljivovica
Godine koje su pojele „Zorku”
Hiljadu roditelja u protestnoj šetnji protiv droge
Crna Gora bi da ulaže u bugarsku nuklearku, Borisov želi Srbiju
NBS: Devizne rezerve 11,55 milijardi evra
Uhapšeni ministar i generalni sekretar u vladi Nikole Gruevskog
Milinković-Savić se vratio u Rim
Poslednja izmena 20:58
Ovaj organ neutrališe toksine poput alkohola, lekova i prirodnih nusproizvoda metabolizma.
Jetra je važan organ. Ona obavlja bitne zadatke, od proizvodnje proteina, holesterola i žuči do skladištenja vitamina, minerala, pa čak i ugljenih hidrata.
Takođe neutrališe toksine poput alkohola, lekova i prirodnih nusproizvoda metabolizma. Održavanje jetre u dobrom stanju je važno za održavanje zdravlja.
I borovnice i brusnice sadrže antocijanine, antioksidante koji daju i jagodama prepoznatljive boje. Brusnica i borovnica kao i njihovi ekstrakti ili sokovi, mogu pomoći zdravlju jetre. Ukoliko se koriste 3-4 nedelje, mogu da zaštite jetru od oštećenja. Pored toga, borovnica doprinosi povećanju imunoloških ćelijskih odgovora i antioksidativnih enzima.
Antocijanini iz ovog voća usporavaju razvoj lezija i fibroze, razvoj ožiljnih tkiva u jetri. Prva istraživanja sugerišu da ekstrakt borovnice može inhibirati rast ćelija karcinoma jetre.
Grejpfrut sadrži antioksidante koji prirodno štite jetru. Dva glavna antioksidansa koja se nalaze u grejpfrutu su naringenin i naringin.
Studije su pokazale da ovi antioksidanti mogu smanjiti razvoj hepatične fibroze, štetnog stanja u kojem se prekomerno vezivno tkivo razvija u jetri. Ovo je tipično rezultat hronične upale.
Čaj je uopšteno govoreći dobar za zdravlje, a postoje dokazi da zeleni čaj veoma dobro deluje na jetru.
Jedna veća japanska studija pokazala je da je pijenje 5-10 čaša zelenog čaja dnevno povezano sa poboljšanim markerima krvi za zdravlje jetre. Manje studije sa pacijentima sa dijagnostifikovanom bezalkoholnom masnom jetrom otkrile su da tokom 12 nedelja konzumiranja zelenog čaja zbog većeg sadržaja antioksidanasa se poboljšava rad enzima jetre, a smanjuje oksidativni stres i količina masti u jetri.
Sok od cvekle je izvor nitrata i antioksidanata betalaina. Pored toga što je dobra za srce, cvekla utiče na smanjenje oksidativnog oštećenja i upale jetre.
Nekoliko studija je pokazalo da sok od cvekla smanjuje oksidativno oštećenje i upale u jetri, dok povećava prirodne enzime detoksifikacije.
Grožđe, a posebno crvene sorte grožđa, sadrži mnoštvo korisnih biljnih jedinjenja. Najpoznatiji je resveratrol koji ima niz zdravstvenih koristi.
Studije su utvrdile da redovno konzumiranje grožđa i soka od grožđa može imati dobro delovanje na jetru.
Kupusnjače ili krstašice su prokelj, brokule, kupus, karfiol, bela i crna slačica, rukola itd. Istraživanjem je utvrđeno da povećavaju nivoe enzima detoksifikacije i štite jetru od oštećenja.
Masne ribe sadrže omega-3 masne kiseline, to su zdrave masti koje smanjuju zapaljenje i povezuju sa manjim rizikom od srčanih oboljenja.
Masti koje se nalaze u masnim ribama su korisne i za jetru.
Naročito je dobro za zdravlje srca, ali potencijalno i za jetru.
9. Maslinovo ulje
Maslinovo ulje ima mnoge prednosti po zdravlje, uključujući pozitivne efekte na srce i metaboličko zdravlje, međutim maslinovo ulje takođe ima pozitivne efekte na jetru.