text
stringlengths
0
4.87k
Tuir nia, Autoridade Munisípiu Dili halo ona asaun liuhosi fó hatene direta ba negosiante sira-ne’e kala to’o dala sanulu resin ona maibé sira seidauk tau iha sira-nia konxiensia loloos.
“Bainhira sira la tau konxiénsia ka tau konsiderasaun ma kami ami hamutuk ho polísia tenke liuhosi asaun seluk fali. Maibé, husu ba sira atu bele tau konsiderasaun tanba ami halo ona sensibilizasau ba sira no sira mós tenke iha responsabilidade ba sira-nia hahalok,” PAM Díli ne’e apela.
Entretantu, tuir observasaun jornalista Agência Tatoli iha terrenu nota katak, negosiante timoroan sira-ne’ebé halo atividade negósiu karreta ne’e iha fatin estrada públiku besik Kaza Europeia tasi-ibun, balun faan iha estrada públiku besik Timor-Plaza no balun faan iha estrada públiku fatin parajen karreta iha jardin Largo Lecidere.
001-003-2022-53
Horta: Ró kruzeiru Le Lapérouse vizita TL hanesan promosaun ida
https://tatoli.tl/2022/09/15/horta-ro-kruzeiru-le-laperouse-vizita-tl-hanesan-promosaun-ida/
tatoli.tl
Notísia
DILI, 15 setembru 2022 — Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten vizita ró kruzeiru Le Lapérouse hosi Austrália lori turista vizita Timor-Leste hanesan promosaun ida ba turizmu Timor-Leste nian.
“Ne’e di’ak tebe-tebes hanesan promosaun boot ba Timor-Leste ema hosi nasionalidade lubuk ida barak liu Austrália, França, balun España sira hotu-hotu kontente loos no sira hateten ba ha’u katak sira ba iha li’ur ko’alia ho populasaun no joven sira simpatiku, sira kontente loos,” PR Horta hateten ba jornalista sira hafoin hala’o vizita ba ró kruzeiru Le Lapérouse iha Portu Dili, kinta ne’e.
Xefe Estadu hateten, hafoin ne’e turista sira sei fila no nia parte sei ko’alia ho sira atu mai nafatin.
“Tanba ho esperiénsia pozitivu, nune’e sira hateten sei mai fali no ida-ne’e di’ak ba ita-nia turizmu tanba ne’e hanesan promosaun ida. Sira mai iha ne’e haree buat hotu, populasaun no joven di’ak loos no labarik sira la’o iha luron avontade laiha problema no seguru, ne’ebé sira admira loos,” Horta haktuir.
Durante vizita iha ró kruzeiru PR partila mós turista sira kona-ba situasaun Timor-Leste nian.
“Ohin, iha ró laran ha’u ko’alia ho sira lubuk ida liu-liu esplika ba sira realidade Timor nian laiha violénsia polítika, laiha violénsia etniku, laiha deskrimasaun kontra relijiaun maske Timor kuaze 98% katóliku, esplika mós ba sira kona-ba ita-nia fundu soberanu, ekonómia, no COVID-19 kuaze impaktu ba Timor,” nia dehan.
Ramos Horta hateten, turista sira-ne’ebé mai vizita Timor-Leste ne’e sira mesak simpatia ba populasaun Timor-Leste no hakarak tebes Timor-Leste nia kafé.
“Ha’u hateten mós ba sira sosa kafé no hemu kafé Timor, ne’ebé sira hotu-hotu simpatia,” nia hateten.
001-003-2022-54
Outubru, MS hala’o kampaña nasionál ba vasina sarmpu no rubéola
https://tatoli.tl/2022/09/16/outubru-ms-halao-kampana-nasional-ba-vasina-sarmpu-no-rubeola/
tatoli.tl
Notísia
DILI, 16 setembru 2022 — Ministériu Saúde (MS) kontinua hametin koordenasaun ho liña ministerial parseiru internasionál sira hala’o kampaña nasionál ba programa vasinasaun sarampu, rubéolla, vasina COVID-19, polío orál, vasina konjugadu pneumokósika, distribuisaun vitamina A no distribui ai-moruk lumbriga albendazole iha territóriu Timor-Leste.
“Hakarak agradese tanba ita bele hamutuk tau lisuk ideia atu oinsá bele hala’o koordenasaun efetivu no efisiente ba kampaña Nasionál ba implementasaun progarama vasinasaun,” dehan Vise  Ministru Saúde, Bonifacio Maucoli dos Reis iha salaun MS Caicoli, kuarta ne’e.
Tuir planu, Ministériu Saúde hamutuk ho OMS no UNICEF deside ona hodi realiza Kampaña Nasionál iha tempu badak nia laran, tentativamente hahú ona Kampaña iha fulan-outubru 2022 iha territóriu nasionál.
Vise Ministru mós agradese ba komisaun no sub-komisaun ba vasina kontra COVID-19 no parte interesadu ka entidade sira hotu WHO,UNICEF, USAID, DFAT, no sira seluk tanba ho esforsu tomak no kontribuisaun hosi parte relevante sira hotu liuhusi apoiu rekursu umanu, finanseira, lojisítika hodibele hala’o implementasaun ba vasinasaun COVID-19 iha Timor-Leste.
Maske, TL enfrenta enfrenta dezafiu barak liu durante implementasaun vasinasaun, Maibé ita bele ultrapassa situasaun sira-ne’e hotu hodi hasa’e kobertura ba primeira doze, segunda doze no doze booster ba sidadaun sira.
Timor Leste nu’udar nasaun ida entre nasaun 11 hosi Rejiaun Sudeste Aziátiku, ne’ebé sertifika ona nu’udar nasaun ida-ne’ebé elemina no kontrola ona rubeola, iha fulan-agostu 2018.
Sertifikasaun ida-ne’e nu’udar rezultadu hosi servisu no esforsu inkansavel ema hotu nia, liuhusi kampaña nasional ne’ebé hala’o iha tinan 2018 ho atinjimentu nasionál 95%.
“Maibé infelizmente, ita hotu hatene katak dezde tinan rua liubá, ita enfrenta Pandemia COVID-19, ne’ebé fó impaktu ba implementasaun Programa Imunizasaun Rutina iha Timor-Leste. Ida-ne’e bele konkretiza hosi dadus kobertura imunizasaun rutina iha tinan tolu ikus ne’ebé la atinje alvu 95%,” nia afirma.
Situasaun ida-ne’e lori labarik ki’ik sira idade menus husi tinan lima mai kraik, iha risku boot ba moras sira-ne’ebé loloos bele prevene liuhusi vasina hanesan sarampu, rubéola, pólio, difteria, tetanus, epatitis, tuberkuloze ne’ebé bele kauza mortalidade, morbilidade no defisiénsia ba labarik sira nia vida iha futuru.
Iha fatin hanesan, Vise Ministru Administrasaun Estatal (MAE), Lino Torexão, hateten Prezidente Autoridade  Munisípiu  sira no lideransa komuniatriu sira nia papél importante ati koopera ho ekipa atu programa ne’e la’o hos susesu.
“Ha’u husu imi tenke organiza komunidade sira, daruak halo mobilizasaun no datoluk mak sensibilizasaun informsaun ba komunidade relasiona ho vasina, atu nune’e Ministériu saúde liuhosi profisionál saúde sira hala’o nia serbisu vasinasaun sira para bele prevene moras sira hotu, iha ita nia rai,” katak Governante ne’e.
Nune’e mós, Reprezentante UNICEF iha Timor Leste, Ainhoa  Jaureguibeitia, dehan UNICEF nafatin iha komprimisiu atu apoiu  kampaña vasinasaun ida ne’e ho nia rekursu tékniku, lojístiku no finanseiru  hodi atenji alvu 95%.
“Abordajen integradu ba vasinasaun nu’udar inovasaun ida atu utilizasaun forsa servisu saúde ne’ebé eziste hodi hadi’a kualidade kobertura ba imunizasaun  no servisu saúde esensiál sira seluk.Tanba ne’e UNICEF fasilita transportasaun  pakote vasina Pfizer hamutuk 60.480 hodi asegura kontinuidade  vasinasaun COVID-19  ba alvu individuál sira ne’ebé elijivél iha área  sira ne’ebé mak dook tebes,” nia kompromete.
001-003-2022-55
Brunei kontaktu ona SEFOPE halo rekrutamentu ba traballadór timor-oan 700
https://tatoli.tl/2022/09/21/brunei-kontaktu-ona-sefope-halo-rekrutamentu-ba-traballador-timor-oan-700-resin/
tatoli.tl
Notísia
Diretór Jerál SEFOPE, Paulo Alves. Imajen Tatoli/Francisco Sony
DILI, 21 setembru 2022 (TATOLI)— Diretór Jerál Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Paulo Alves, hateten, sira-nia parte hetan ona kontaktu hosi Timorense Manpower Agency (TMA) hodi halo rekrutamentu ba traballadór timor-oan hodi bá serbisu iha Brunei Darusalam iha área tolu hanesan ospitalidade, agrikultura no konstrusaun.
“Embaixadór Brunei Darusalam kontaktu ona SEFOPE nune’e sira-nia parte liuhosi Diresaun Nasionál Empregu no Exteriór (DNEE) atu halo prosesu mobilizasaun ba timor-oan,” Diretór Jerál informa iha edifísiu SEFOPE, Caicoli, kuarta ne’e.
Aleinde ne’e, fulan kotuk parte SEFOPE asina ona akordu ho Sentru Formasaun sira ne’ebé tutela iha SEFOPE hodi halo mobilizasaun ba timor-oan sira bá serbisu iha área tolu.
Iha sorin seluk, TMA iha ona planu rekrutamentu ba traballadór 700 resin maibé data loloos atu fó sai ba públiku mak seidauk hatene.
Antes ne’e, iha fulan-agostu liubá Embaixadór Timor-Leste iha Brunei Darusalam, Abel Guterres, lori jerente ajénsia TMA hodi hasoru Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hodi ko’alia kona-ba kampu traballu.
001-003-2022-56
BTL sei promove melloramentu bee-moos iha kapitál postu administrativu
https://tatoli.tl/2022/09/23/btl-sei-promove-melloramentu-bee-moos-iha-kapital-postu-administrativu/
tatoli.tl
Notísia
BOBONARO, 23 setembru 2022 — Prezidente Konsellu Administrasaun Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P), Carlos Peloi dos Reis, sei orienta tékniku sira esforsa halo serbisu másimu nune’e bele promove hotu projetu melloramentu sistema bee-moos kapitál postu administratvu iha fulan-dezembru tinan 2022 kobre territóriu nasionál.
Nia aprezenta dadus ne’e iha ámbitu diálogu nasionál entre organizasaun sosiedade sivíl ho governu, ne’ebé realiza iha foho Loe-Lacu, área Poerema, aldeia Liabote, suku Meligo, postu administrativu Cailaco, munisípiu Bobonaro, kinta ne’e.
Nia haktuir, tuir dadus ne’ebé iha 74% komunidade iha territóriu nasionál asesu ona bee-moos, maibé relidade iha aréa ruál urbana, liuliu kapitál Dili sei halerik hela ba bee moos, maske kada tinan Governu investe ba setor bee no saneamentu $1 to’o $1,09 hosi orsamentu jerál estadu.
Nune’e mós iha tinan 2019 to’o 2022 akumulativu Governu tau osan direita millaun $75 ba instituisaun ne’ebé resoonsabliza ba bee no saneamentu, nune’e BTL hanesan empreza públika sei halo esforus mellora sistema bee-moos, urbana, kapitál postu no área rurál sira hotu.
“Kpitál postu sira ho orsamentu ne’ebé ke ita-nia governu investe direita ba Bee Timor-Leste, ami halo esforsu, atu tinan ida-ne’e antes dezembru remata promove hotu projetu melloramentu sistema bee-moos iha kapitál postu sira,” nia hateten iha intervensaun.
Nia fó ezemplu, iha munisípiu Bobonaro, liuliu iha kapitál postu administrativu Cailaco nian mak oras ne’e iha ona faze konkursu públiku ne’ebé tempu badak sei konklui prosesu aprovizionamentu hodi ta maba iha faze implementasaun projetu.
Enkuantu ba kapitál postu administrativu Balibo, Atabae no Lolotoe ekipa tékniku sira foin mak halo levantamentu dadus tékniku atubele submete ona ba iha prosesu aprovizionamentu, maibé kona-bá postu administrativu Bobonaro nian mak molok fulan-dezembru téniku sira foin halo levantamentu dadus atubele promove hotu.
“Tinan oin ne’e semestre primeiru ita foti ba konstrusaun, tuir mai ita bele halo operasaun no manutensaun atubele asegura bee to’o ita-nia komunidade sira ho regulár 24 oras, ne’e ita-nia tarjetu liubá kapitál postu administrativu sira,” nia dehan.
Nia fó-sai katak, hafoin Governu reforma instuisaun bee Timor-Leste ba empreza públika konsege mobiliza rekursu millaun $501 atu investe melora sistema bee no saneamentu, liuliu iha área urbana sira iha kapitál munisípiu.
001-003-2022-57
Uma-kain ualu iha arredór Eskola EBC Bidau Akadiru-hun prontu hamumuk fatin
https://tatoli.tl/2022/09/23/uma-kain-ualu-iha-arredor-eskola-ebc-bidau-akadiru-hun-prontu-hamumuk-fatin/
tatoli.tl
Notísia
DILI, 23 setembru 2022 — Abitante uma-kain ualu ne’ebé okupa arredór Eskola Ensinu Báziku Sentrál (EBC, sigla portugés) Bidau Akadiru-hun ne’ebé hela durante tinan-23 nia laran prontu hamamuk fatin.
Maski nune’e, okupante sira husu Governu liuhosi Sekretaria Estadu Terra no Propriedade (SETP) atu fó tempu ba sira-nia oan tuir ezame hotu maka sira sai hosi arredór eskola.
“Ami agora preokupa loos oinsá oan sira bele tuir ezame pasajen klase no ezame nasionál. Ha’u-nia uma iha Dili laiha, tenke bá Lospalos. Bainhira ami sai hosi eskola ne’e, ami tenke bá ona Lospalos. Oinsá ha’u-nia oan sira bele tuir ezame pasajen klase ne’ebé hela de’it semana rua atu hahú. Ha’u hanoin mestre no eskola sira iha Lospalos mós labele simu ona ha’u-nia oan sira, ida-ne’e maka sai preokupasaun ida ba ha’u,” Ajente Administrasaun Eskola no Profesór, Manuel Freitas, hateten iha Eskola EBC Bidau Akadiru-hun, sesta ne’e.
Biban ne’e, nia husu Governu fó apoiu atu transporta bá fatin ne’ebé sira atu bá, nune’e sira-nia viajen bele la’o ho di’ak no dignu.
“Ho tempu limitadu hanesan ne’e halo ami labele hanoin prepara kondisaun di’ak ba família sira. Husu ba Governu liuhosi SETP bele halo kolaborasaun di’ak ba malu hodi nune’e bele fó tempu ba ami rezolve oan sira-nia ezame pasajen klase no ezame nasionál  hotu maka sai ho didi’ak hodi labele prejudika oan nia futuru,” nia akresenta.
Iha sorin seluk, okupante, Arsénia dos Santos, ladún kontente ho desizaun SETP ne’ebé hasai despaixu hodi haruka okupante sira sai.
“Bainhira ami sai hosi fatin ne’e, bele realiza uluk sorumutuk ida hodi ami hato’o ami-nia difikuldade, nune’e Governu bele kria kondisaun molok ami sai,” nia tenik.
Nu’udar feto faluk ne’ebé moris ho oan na’in-rua, nia sente todan bainhira laiha uma atu hela. Ekonomia família nian tula hotu ba ninia kabas, bainhira nia kaben, Agostinho A. Hau Fernandes (mate restu 12 novembru) husik hela nia. Tanba ne’e, nia husu Governu atu kria uluk kondisaun molok hasai hosi fatin ida.
Abitante uma-kain ualu ne’ebé okupa fasilidade eskola ne’e kompostu hosi uma-kain tolu hanesan profesór, uma-kain ida hanesan guarda eskola no uma-kain haat seluk hanesan komunidade bain-bain, ho nune’e totál abitante 162.
SETP notifika ona uma-kain ualu ba datoluk ona, ba dahuluk notifika iha tinan 2015, daruak iha tinan 2019 no ikus iha tinan 2022 foin lalais, ne’ebé notifikasaun rua antes ne’e laiha determinasaun tempu maibé notifikasaun ba datoluk ne’e, fó tempu to’o loron-10, hahú 20 to’o 30 setembru 2022.
001-003-2022-58
DNTT pinta estrada iha kapitál Dili atinje ona 90%
https://tatoli.tl/2022/09/27/dntt-pinta-estrada-iha-kapital-dili-atinje-ona-90/
tatoli.tl
Notísia
DILI, 27 setembru 2022 — Diretór Dirasaun Nasionál Transporte no Terrestre (DNTT), António da Costa, informa prosesu pinta estrada iha kapitál Dili daudaun ne’e atinji ona 90%.
“Kona-ba marka estrada, konforme kompañia informa mai ha’u liuhosi verbál iha ona 90%,” António da Costa hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Dili, tersa ne’e.
Tuir nia, dala barak públiku kestiona kona-ba kualidade ba tinta hodi pinta ba estrada iha kapitál Dili, ida-ne’e kompeténsia parte Ajénsia bá Dezenvolvimentu Nasionál (ADN).
“Problema kualidade tinta (pinta estrada) ne’e kompeténsia ADN nian, tanba atu halo pagamentu ADN tenke verifika iha ka laiha, orsida ADN mak deside la’ós DNTT. Tanba, DNTT hanesan projetu na’in haruka kompañia servisu tuir saida mak iha,” nia esplika.
Tanba ne’e, kompañia pinta ona estrada iha Dili laran no daudaunne’e atu finaliza kompañia pinta hahú hosi igreja Hera tesik mai.
001-003-2022-59
Populasaun TL partisipa iha sensu populasaun 2022 atinje ona 93%
https://tatoli.tl/2022/09/28/populasaun-tl-partisipa-iha-sensu-populasaun-2022-atinje-ona-93/
tatoli.tl
Notísia
DILI, 28 setembru 2022 — Diretor Jerál Estatístika, Elias dos Santos Ferreira,  Governu liuhosi Dirasaun Jerál Estaíistika (DGE, sigla portugés) Ministériu Finansa (MF), rejista ona populasaun iha iha territóriu nasionál ne’ebé partisipa ona sensu populasaun 2022 ne’e atinje ona 93% ho total populasaun 1,192,238 ho uma kain hamuruk 2017,203.
“Ohin, lorokraik Dirasaun Estatistika Ekipa Sensu mai halo entrevista ba Kardeál iha nia rezidénsia. Hosi ne’e ha’u hakarak informa katak aban ita sei ba entrevista Primeiru-Ministru iha tuku 14h00 lorokraik. Entaun, ha’u hakarak informa ba ita hotu katak to’o agora kuaze iha Timor-Leste laran tomak, ita atinje ona 93% ho totál populasaun ne’ebé ita entrevista no halo sensu ona hamutuk 1,192,238 populasaun ho uma-kain 217, 203,” Diretor Jerál Estatístika ne’e informa ba jornalista sira hafoin ho ekipa finaliza entrevista ho Dom Virgilio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, iha rezidénsia ArqueEpiskopál Lecidere, Díli, kuarta ne’e.
Tuir nia, dadus ein jerál 93% populasaun mak halo sensu ona ba munisípiu hotu, maibé iha munisípiu tolu (3) mak persentajen sei kiik liu-liu iha Dili foin 80%-resin, Baucau 85% no Bobonaro 85%.
“Ita hotu hatene katak iha munisípiu tolu (3) ne’e iha populasaun barak no ami mós hetan obstakulu hanesan Amo Kardeál hateten, liu-liu iha Dili. Tanba ema iha Dili loro-loron hala’o nia atividade ekonomia, entaun dala barak ita-nia entrevistadór sira ba odamatan taka, entaun tenke ba fali kalan no kalan ba dehan fali sábadu no domingu. Tanba ne’e, ha’u hanoin iha Dili populasaun ne’ebé barak liu hela iha Dili no to’o agora ita rejista ona kuaze rihun 250-resin populasaun iha ne’e. Maibé, ein jerál ita espera katak to’o data ne’ebé termina bele ramata ona ita-nia sensu ida-ne’e,” nia dehan.