text
stringlengths
17
1.59M
<s>*'''27.:''' [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B8%D0%BA%D%A1%D0%B0%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B5%D0%B2%D1%83_2019 Uređivačka radionica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu]</s><s>*'''2.:''' [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B8%D0%BA%DD1%80_%D1%83_%D0%A0%D0%A1/%D0%A4%D0%BE%D1%87%D0%B0 Uređivačka radionica Viki bibliotekar u RS, Srpska centralna biblioteka "Prosvjeta" Foča].</s><s>*'''12.:''' [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B8%D0%BA%D/%D0%91%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%9B%D1%83%D0%BA%D0%B0 Uređivačka radionica, Fakultet političkih nauka Banja Luka].</s>
<s>* '''20''': [[Projekat:VikiSemberija/Peta uređivačka radionica|Druga uređivačka radionica - Kultura Srba u Bosni i Hercegovini]], Bijeljina</s><s>* '''1. jul — 31. avgust''': Veliko foto-takmičenje '''[https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Trace_of_Soul_2016 "Tragom duše 2016"]''' posvećeno prirodnim i nepokretnim kulturnim dobrima Republike Srpske.</s><s>Pošaljite svoje fotografije i osvojite vrijedne nagrade!</s>
<s>* Uređivačkar radionica, Bijeljina — uskoro više informacija</s>
<s>! colspan="6" style="text-align: center; font-weight: bold;" | Spisak područja planiranih za uspostavljanje zaštite u planskom periodu po IUCN klasifikaciji</s>
<s>*'''15.:''' [http://blog.wikimedia.rs.ba/uredjivacka-radionica-u-petak-15-decembra-na-elektrotehnickom-fakultetu/ Uređivačka radionica „Kako uređivati Vikipediju?” u petak 15. decembra na Eelektrotehničkom fakultetu].</s>
<s>| PUR1||n/a||Područje za upravljanje resursima „Univerzitetski grad''||VI||27,38||Banja Luka||Institut za genetičke resurse||Trajna zaštita||44.452834, 16.970175||Rješenje o zaštiti Područja za upravljanje resursima „Univerzitetski grad'' (SG RS br. 53/12)</s>
<s>* '''14.''': [[Projekat:Viki ambasador|Viki ambasador u Republici Srpskoj]]</s>
<s>*'''9.''': Viki ambasador u Republici Srpskoj - druga uređivačka radionica, Višegrad</s><s>*'''16.''': Viki ambasador u Republici Srpskoj - treća uređivačka radionica, Višegrad</s><s>*'''23.''': Viki ambasador u Republici Srpskoj - peta uređivačka radionica, Višegrad</s>
<s>* '''5.''': Viki ambasador u Republici Srpskoj - šesta posjeta Narodnoj biblioteci Pale</s>
<s>*'''22.''': Viki ambasador u Republici Srpskoj - četvrta uređivačka radionica, Višegrad</s>
<s>Red 6:</s><s>Red 83:</s><s>*'''5.:''' [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B8%D0%BA%D%D0%BD%D1%82_%D0%A2%D1%80%D0%B5%D0%B1%D0%B8%D1%9Ae Uređivačka radionica - Edu Viki, Fakultet za proizvodnju i menadžment Trebinje].</s>
<s>! colspan="7" style="text-align: center; font-weight: bold;" | Popis područja i objekata za koje je izrada stručnih osnova u toku ili je pokrenut postupak za proglašenje zaštite</s>
<s>| Odluka o zaštiti Spomenika prirode pećina Đatlo (SG RS br. 35/13)</s>
<s>| Područje upravljanja staništem Vodotok i priobalje rijeke Vrbas u gradskom području</s><s>| Područje upravljanja staništem Vodotok i priobalje [[Vrbas (rijeka)|rijeke Vrbas]] u gradskom području</s>
<s>== 2015. ==</s><s>== 2016.==</s><s>Red 71:</s><s>Red 75:</s><s>**20. decembar 2016.: Planiranje projekata i rad na godišnjem izvještaju;</s><s>**18. septembar 2017.: Onlajn sastanak povodom priprema za SEE Susret 2017 u Varšavi</s><s>**28. septembar 2017.: Onlajn sastanak.</s><s>**25. oktobar 2017: Sastanak povodom priprema za takmičenje Upoznaj Srpsku.</s><s>**1. decembar 2017:Onlajn sastanak.</s><s>**20. jul 2018.</s><s>Onlajn sastanak;</s><s>**5. avgust 2018.</s><s>Onlajn sastanak;</s><s>**28. decembar 2018.</s><s>Pregled rezultata Upoznaj Srpsku 2018.</s><s>== 2019. ==</s><s>**11. januar 2019.</s><s>Priprema za projekat Viki ambasador u Republici Srpskoj;</s><s>**20. februar, 2019.</s><s>Onlajn sastanak;</s><s>**25. mart, 2019.</s><s>Priprema za godišnju konferenciju Vikimedijine zajednice Republike Srpske - Wikimedia Start Republic of Srpska 2019;</s><s>Tekuća izmena od 18. april 2019. u 17:26</s>
<s>**24. jun 2016.: Pokretanje Vikiprojekta Žena kroz saradnju sa [https://es.wikipedia.org/wiki/Wikiproyecto:Mujeres Vikimedijom Argentine];</s><s>*U najavi:</s>
<s>**14. novembar 2017: Pripreme za Edu radionice, koju organizujemo sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu.</s><s>**20. januar 2018: Pregled rezultata konferencije, koja je održana u Istočnom Sarajevu.</s><s>**27. april 2018: Pripreme za podnošenje godišnjeg izvještaja.</s><s>**17. maj 2018: Onlajn sastanak;</s>
<s>Red 72:</s><s>Red 75:</s><s>**15. januar 2017.: Onlajn sastanak povodom obilježavanja 16 godina postojanja Vikipedije;</s><s>Red 111:</s><s>Red 115:</s>
<s>Red 149:</s><s>Red 149:</s><s>**17. februar, 2019.</s><s>Početak priprema za konferenciju Vikimedijine zajednice Republike Srpske;</s>
<s>**8. oktobar 2016.: Pripreme za uređivačku radionicu u Bijeljini.</s><s>U najavi:</s>
<s>*'''3.''': [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B8%D0%BA%D80%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0 Viki ambasador u Republici Srpskoj - prva uređivačka radionica], Višegrad</s>
<s>Red 53:</s><s>**23. jul 2016.: Sastanak povodom takmičenja „Upoznaj Srpsku” i "Tragom Duše", radionica i foto-tura;</s><s>**29. jul 2016.: Istočno Sarajevo, Sastanak Vikimedijanaca iz Sarajeva;</s>
<s>**27. septembar 2018.</s><s>Pregled rezultata foto-tura i uređivačka radionica;</s>
<s>Vikipedijanci širom svijeta 15. januara su proslavili 15. godina postojanja najveće enciklopedije u istoriji ljudskog roda — Vikipedije.</s><s>Proslavi rođendana, po prvi put, pridružila se i Vikimedijina zajednica Republike Srpske.</s><s>Rođendanska torta</s><s>Proslava je održana u prostorijama hotela „Espana“ u Istočnom Sarajevu, a proslavi su prisustvovali brojni dugogodišnji urednici Vikipedije iz Srpske, predstavnici viki-zajednice Srpske, kao i novinari i drugi gosti koji su došli da zajednički proslave ovaj veliki jubilej.</s><s>Okupljeni članovi zajednice</s><s>U ime organizatora, skup je pozdravila Bojana Podgorica, predstavnik Vikimedijine zajednice Republike Srpske.</s><s>Ona je ukratko podsjetila prisutne na istoriju vikipedije kao globalne enciklopedije, te vikimedije kao organizacije koja okuplja sve viki projekte.</s><s>Istakla je činjenicu da su vikipediju osnovali Džimi Vejls i Lari Senger 2001. godine kao podršku tadašnjoj Nupediji, te da se ona nakon osnivanja, jako brzo razvijala zahvaljujući brojnim volonterima širom svijeta i danas postala najveća globalna enciklopedija.</s><s>Prisutne je pozdravio i Radenko Đoković, Vikipedijanac za 2015. godinu.</s><s>On se nadovezao na govor svoje prethodnice, ističući značaj vikipedije kao slobodne globalne enciklopedije.</s><s>Osvrnuo se na činjenicu da je vikipedija nadmašila sve do sad poznate enciklopedije, te da danas ona egzistira na 288 jezika, i ima približno 40 miliona napisanih članaka.</s><s>Od toga, vikipedija na srpskom jeziku, kao vodeći projekat na južnoslovenskim jezicima, ima preko 330 hiljada članaka, 175 hiljade registrovanih i oko 1000 aktivnih urednika.</s><s>Skup su pozdravili i drugi vikipedijanci, te gosti sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Banja Luci.</s><s>Na proslavi je emitovan i video koji su kreirali volonteri Vikipedije širom svijeta, a koji predstavlja pregled najviše uređivanih članaka i tema u 2015. godini na Vikipediji.</s><s>Okupljeni su čuli i poruku Džimija Vejsla, osnivača Vikipedije, povodom ovog značajnog jubileja.</s>
<s>Takmičenje je tematski određeno i usmjereno ka stvaranju sadržaja vezanih za Republiku Srpsku na Vikipediji, jednom od najvećih i najposjećenijih sajtova današnjice.</s><s>Osnovni cilj ovog projekta je povećanje broja kvalitetnih članaka na Vikipediji o Republici Srpskoj.</s><s>Takmičenje je otvoreno za svakog registrovanog korisnika.</s><s>Da bi nastali članci uzeli učeće u takmičenju, potrebno je da budu napisani u skladu sa Vikipedijinim pravilima i smjernicama, enciklopedijskim stilom i pravilima samog takmičenja.</s><s>Sadržaj stvoren tokom takmičenja će se naći pred stručnim žirijem koji će ocjeniti članke.</s><s>Tri takmičara sa najviše bodova biće nagrađeni vrijednim nagradama, i to:</s><s>mjesto — laptop;</s><s>mjesto — tablet;</s><s>mjesto — pametni telefon.</s><s>U okviru projektnih aktivnosti biće održan jedan uređivački maraton i jedna foto-tura.</s><s>Ovogodišnji projekat Upoznaj Srpsku podržan je od strane sljedećih lokalniih institucija i organizacija:</s><s>Gradska galerija Višegrad — Foto-klub Višegrad</s><s>Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta” – OO Višegrad</s><s>Savjet mladih Rogatica</s><s>Portal Srbi u BiH</s><s>Udruženje građana Kultura kulturi, Banja Luka.</s><s>Uporedo sa realizacijom projektnih aktivnosti u Republici Srpskoj, međunarodni partneri – Vikimedija Rusije, Donska grupa Vikimedijanaca iz Rusije, Vikimedija Levant, Vikimedijina korisnička grupa Grčka i GLAM Makedonija (Vikimedijina korisnička grupa) će u svojim zemljama organizovati aktivnosti posvećene Republici Srpskoj.</s><s>Na taj način će se sadržaji vezani za Republiku Srpsku naći na ruskoj, grčkoj, makedonskoj i arapskoj Vikipediji.</s><s>Projekat se realizuje u organizaciji Vikimedijine zajednice Republike Srpske, a pod pokroviteljstvom Zadužbine Vikimedija (Wikimedia Foundation).</s>
<s>Ukoliko se kulturno dobro nalazi u registru SR BiH, a nije mu određen tip kome pripada, to je napomenuto u koloni Nacionalna lista spomenika.</s><s>Spisak nepokretnih kulturnih dobara u Republici Srpskoj sastavljen je od dobara sa nacionalne liste spomenika BiH i dobara koja imaju valorizacionu osnovu u skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima Republike Srpske.</s><s>Na spisku se nalazi 766 dobara.</s><s>U kolonama s desne strane obilježen je tip kome kulturno dobra pripada:</s><s>b) graditeljske cjeline</s><s>v) područja</s><s>d) arheološki lokaliteti (samo oni koji se nalaze i na listi nacionalnih spomenika ili u registru SR BiH)</s><s>đ) prostorne kulturno-istorijske cjeline</s><s>e) znamenita mjesta</s>
<s>| NKD007||||Banje u Srpskim Toplicama (banje Direklija i Šugavica u ulici Od Zmijanja Rajka)||||h||||h||||||||</s><s>| NKD201||||Nekropola sa stećcima na lokalitetu Pravoslavnog groblja u selu Ljubljenici||||||||||h||||||43.143363, 17.967747</s>
<s>| NKD012||Vakufska palata, Ulica Kralja Petra I Karađorđevića||||||||h||||||||Banja Luka||44.768858, 17.187505||</s><s>| NKD013||Vodotoranj, mlin i dio objekata pivare u Delibašinom selu||||||||h||||||||Banja Luka||44.800891, 17.227410||</s><s>| NKD017||Grobnica žrtava ustaškog terora na Rakovačkim barama||||||||h||||||||Banja Luka||44.795404, 17.183448||</s><s>| NKD018||Dom sindikata (kuća dr Kostića), ugao Srpske i Vase Pelagića||||||||h||||||||Banja Luka||44.770438, 17.195026||</s><s>| NKD023||Zgrada za činovnike Vrbaske banovine, Ulica Kralja Petra I Karađorđevića||||||||h||||||||Banja Luka||||</s><s>| NKD034||Kuća generala Klajnhapla, ulica Nikole Tesle 1||||||||h||||||||Banja Luka||44.771700, 17.188141||</s><s>| NKD037||Kuća Žorža Paskola, ugao ulica Grčke i Jovana Dučića||||||||h||||||||Banja Luka||44.774525, 17.187165||</s><s>| NKD038||Kuća Zeljkovića, Srpska ulica 69||||||||h||||||||Banja Luka||44.770541, 17195102||</s><s>| NKD048||Kuća na uglu ulica Carice Milice i Brace Potkonjaka||||||||h||||||||Banja Luka||44.763888, 17.190755||</s><s>| NKD049||Kuća na uglu ulice Mirka Kovačevića, pored objekta br. 29||||||||h||||||||Banja Luka||44.762312, 17.187348||</s><s>| NKD057||Kuća u Knjaza Miloša 5||||||||h||||||||Banja Luka||44.791403, 17.206409||</s><s>| NKD058||Kuća u ulici Kralja Petra I Karađorđevića 119||||||||h||||||||Banja Luka||44.774712, 17.192767||</s><s>| NKD059||Kuća u ulici Ive Andrića 12||||||||h||||||||Banja Luka||44.774783, 17.184742||</s><s>| NKD074||Narodno pozorište RS (Dom Kralja Petra I)||h||||||h||||||||Banja Luka||44.773989, 17.193276||</s><s>| NKD077||Objekat Kola srpskih sestara, ulica Bana Milosavljevića||||||||h||||||||Banja Luka||44.773459, 17.193251||</s><s>| NKD078||Objekat na uglu Bulevara vojvode Putnika i Vase Pelagića||||||||h||||||||Banja Luka||44.770290, 17.186465||</s><s>| NKD079||Objekat na uglu ulica Ive Lole Ribara i Gajeve||||||||h||||||||Banja Luka||44.768885, 17.189820||</s><s>| NKD080||Objekat na uglu Kralja Petra I Karađorđevića, Braće Mažar i majke Marije 43||||||||h||||||||Banja Luka||44.767484, 17.186795||</s><s>| NKD081||Objekat na uglu Kralja Petra I Karađorđevića i Patrijarha Makarija Sokolovića 44||||||||h||||||||Banja Luka||||</s><s>| NKD088||Objekat u ulici Braće Mažar i majke Marije 15||||||||h||||||||Banja Luka||44.768909, 17.183796||</s><s>| NKD089||Objekat u ulici Braće Mažar i majke Marije 25 i 27||||||||h||||||||Banja Luka||44.768836, 17.184054||</s><s>| NKD090||Objekat u ulici Braće Mažar i majke Marije 50 i 52||||||||h||||||||Banja Luka||44.764762, 17.180924||</s><s>| NKD091||Objekat u ulici Duška Koščice 8||||||||h||||||||Banja Luka||44.764789, 17.180865||</s><s>| NKD092||Objekat u ulici Duška Koščice 13||||||||h||||||||Banja Luka||44.764789, 17.180865||</s><s>| NKD093||Objekat u ulici Jovana Dučića, američka ambasada||||||||h||||||||Banja Luka||44.772505, 17.185689||</s><s>| NKD094||Objekat u ulici Jovana Dučića 41||||||||h||||||||Banja Luka||44.777217, 17.189197||</s><s>| NKD095||Objekat u ulici Kralja Petra I Karađorđevića 41||||||||h||||||||Banja Luka||44.766751, 17.186145||</s><s>| NKD096||Objekat u ulici Marije Bursać 8||||||||h||||||||Banja Luka||44.770309, 17.186458||</s><s>| NKD098||Objekat u ulici Milana Tepića 11||||||||h||||||||Banja Luka||||</s><s>| NKD099||Objekat u ulici Od Zmijanja Rajka, kuća Osmančevića (restoran)||||||||h||||||||Banja Luka||||</s><s>| NKD100||Objekat u ulici Od Zmijanja Rajka 367 (kuća Zejre Šeranić)||||||||h||||||||Banja Luka||44.751142, 17.169104||</s><s>| NKD124||Spomenik palim borcima na trgu kod hotela „Bosna”||||||||h||||||||Banja Luka||44.773179, 17.191542||</s><s>| NKD125||Stambeni objekat za radnike na željeznici, Željeznička kolonija 1 i 2||||||||h||||||||Banja Luka||||</s><s>| NKD128||Stambeni objekat za radnike na željeznici, Željeznička kolonija Prote Nikole Kostića 15||||||||h||||||||Banja Luka||||</s><s>| NKD130||Stambeni objekat za radnike na željeznici, Željeznička kolonija Prote Nikole Kostića 19||||||||h||||||||Banja Luka||||</s><s>| NKD200||Nekropola sa stećcima na lokalitetu Lokve (Brijeg, Bunarevi) u zaseoku Zabrđe||||||h||||h||||||Berkovići||||</s><s>| NKD201||Nekropola sa stećcima na lokalitetu Pravoslavnog groblja u selu Ljubljenici||||||x||||h||||||Berkovići||43.143363, 17.967747||</s><s>| NKD231||Osnovna škola u Ulici Svetog Save||||||||h||||||||Bijeljina||44.758141, 19.213497||</s><s>| NKD232||Poslovni objekat u Ulici Meše Selimovića uz Opštinu||||||||h||||||||Bijeljina||44.757734, 19.218365||</s><s>| NKD233||Semberska banka (Landesbank)||||||||h||||||||Bijeljina||44.757294, 19.218451||</s><s>| NKD234||Stambeni objekat u Ulici kneginje Milice br. 4 (prvobitno kuća porodice Ike Alkalaja)||||||||h||||||||Bijeljina||||</s><s>| NKD235||Stambeni objekat u Ulici Meše Selimovića 18||||||||h||||||||Bijeljina||||</s><s>| NKD239||Objekti na sjevernoj strani Gradskog trga od Robne kuće do Biblioteke||||||||h||||||||Bijeljina||44.757383, 19.216136||</s><s>| NKD246||Poslovni objekti u Ulici srpske vojske||||||||h||||||||Bijeljina||||</s><s>| NKD247||Stambeni objekat u Ulici kneza Ive od Semberije uz Sokolski dom||||||||h||||||||Bijeljina||||</s><s>| NKD248||Stambeni objekat, ugao ulica Jovana Dučića i Žrtava fašističkog terora||||||||h||||||||Bijeljina||||</s><s>| NKD361||Župna crkva sv. Josipa, pastoralni centar, Nova Topola||||||||||||||h||Gradiška||45.0644214,17.3098699||</s><s>| NKD362||Župna crkva sv. Roka i župni pastoralni centar||||||||||||||h||Gradiška||45.1478811,17.2535253||</s><s>| NKD366||Samostan sestara Klanjateljica Krvi Kristove sa crkvom, Nova Topola||||||||||||||h||Gradiška||45.0644214,17.3098699||</s><s>| NKD389||Spomen-kosturnica iz Drugog svjetskog rata kod tvrđave||||||||||||||x||Zvornik||44.379218, 19.102301||</s><s>| NKD390||Stari grad Zvornik||||h||||||||||||Zvornik||44.379333, 19.102708||</s><s>| NKD393||Gradac na Ilinjači u Gornjem Kotorcu||||||h||||h||||||Istočna Ilidža||43.803945, 18.352093||</s><s>| NKD394||Nekropola sa stećcima i nišanima u Krupcu||||||h||||h||||||Istočna Ilidža||43.778866, 18.360662||</s><s>| NKD395||Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crnač u Donjem Kotorcu||||||h||||h||||||Istočna Ilidža||43.806406, 18.344384||</s><s>| NKD438||Pravoslavna crkva brvnara sa pokretnom imovinom i ostacima nekropole sa stećcima, Malo Blaško||||h||||h||||h||||Laktaši||44.840161, 17.296137||</s><s>| NKD446||Nekropola sa stećcima na groblju pod Dubom u Uboskom (Ubosko 1), Ubosko||||||h||||h||||||Ljubinje||||</s><s>| NKD469||Pravoslavna crkva Rođenja Presvete Bogorodice u mjestu Medna||||||||h||||||||Mrkonjić Grad||||</s><s>| NKD470||Pravoslavna crkva Sv. Apostola Petra i Pavla u mjestu Gustovara||||||||h||||||||Mrkonjić Grad||||</s><s>| NKD471||Pravoslavna crkva Svetog Ilije u mjestu Pecka||||||||h||||||||Mrkonjić Grad||||</s><s>| NKD568||Jahja efendijino turbe na groblju u selu Bjelosavljevići||||||||||||h||||Sokolac||44.016394, 18.610287||</s><s>| NKD571||Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Bjelosavljevićima||||||h||||h||||||Sokolac||43.895571, 18.802339||</s><s>| NKD572||Praistorijski tumulusi i nekropole sa stećcima, Luburića polje||||||h||||h||||||Sokolac||||</s><s>| NKD604||Grobna crkva Konstandinovića sa dvorištem i grobljem||||||||||||x||||Trebinje||42.700477, 18.299832||</s><s>| NKD716||Nekropola sa stećcima i 4 kasnoantička nadgrobnika na lokalitetu Mramor (Crkvina), Vrbica||||||h||||x||||||Foča||43.390228, 18.943029||</s><s>| NKD717||Nekropola sa stećcima i nišanima Borjanice-Marevska kosa u Malom Marevu||||||h||||||||||Foča||||</s><s>| NKD718||Nekropola sa stećcima i nišanima na lokalitetu Crljanke u Putojevićima||||||h||||||||||Foča||||</s><s>| NKD719||Nekropola sa stećcima na lokalitetu Bor u Hrđavcima||||||h||||h||||||Foča||||</s><s>| NKD736||Ambijentalna cjelina, Ulica Kralja Aleksandra Karađorđevića||||||||||||||h||Han Pijesak||44.076765, 18.949858||</s><s>| NKD737||Nekropola sa stećcima na lokalitetu Pokojnica (Mramorje) i Podgroblje (Luka) u selu Nevačka||||||h||||||||||Han Pijesak||||</s><s>| NKD738||Rezidencija Kralja Aleksandra Karađorđevića||||||||||||||h||Han Pijesak||44.077417, 18.952856||</s><s>| NKD742||Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje, u naselju Hrid, Međurječje||||||h||||||||||Čajniče||||</s><s>| NKD743||Nekropola sa stećcima na lokalitetu Omeđak u naselju Sudići, Batovo||||||h||||h||||||Čajniče||||</s><s>| NKD744||Nekropola sa stećcima na lokalitetu Stijene, Vihnići||||||h||||h||||||Čajniče||||</s><s>| NKD745||Nekropola sa stećcima na lokalitetu Sudanj u Milatkovićima||||||h||||h||||||Čajniče||||</s><s>| NKD746||Sedam grobnica i stari nišani na lokalitetu Dobro Selo u naselju Sudići, Batovo||||||h||||||||||Čajniče||||</s><s>* e) znamenita mjesta</s><s>b) graditeljske cjeline</s>
<s>(Nova stranica: Vikipedijanci širom svijeta 15. januara su proslavili 15. godina postojanja najveće enciklope...)</s>
<s>Realizacija obrazovnih projekata se odvija u skladu sa konkretnim potrebama i tipom institucije sa kojom je uspostavljena saradnja.</s><s>Postoji nekoliko do sada konstituisanih projektnih modela:</s><s>Uređivačke radionice</s><s>Viki školarac</s><s>Viki ambasador</s><s>Globalni obrazovni program</s>
<s>Organizacioni tim Vikimedijine zajednice Republike Srpske čine članovi Zajednice koji aktivno učestvuju u organizaciji i realizaciji različitih projekata i aktivnosti.</s>
<s>'''Obrazovni program Vikimedijine Zajednice Republike Srpske''' je namijenjen svim obrazovno-naučnim institucijama u zemlji (škole, fakulteti, instituti) i za cilj ima širenje slobodnog i svima dostupnog znanja, kao i podizanje svijesti o njegovom značaju.</s><s>'''Obrazovni program Vikimedijine zajednice Republike Srpske''' je namijenjen svim obrazovno-naučnim institucijama u zemlji (škole, fakulteti, instituti) i za cilj ima širenje slobodnog i svima dostupnog znanja, kao i podizanje svijesti o njegovom značaju.</s><s>==Projektni modeli==</s><s>==Projektni modeli==</s><s>Na [https://outreach.wikimedia.org/wiki/Education/About/Overview biltenu obrazovnog programa] možete vidjeti inicijative, uspjehe i novine u programu širom svijeta.</s><s>:*[https://outreach.wikimedia.org/wiki/Special:EmailUser/Tflanagan_(WMF) Tighe Flanagan] - Menadžer Obrazovnog programa (Arapski svijet i Afrika)</s><s>Ukoliko želite da se uključite u naš obrazovni program ili imate prijedlog za saradnju, možete kontaktirati [[Obrazovni program/kontakt|menadžere obrazovnog programa]] Vikimedijine Zajednice Republike Srpske.</s>
<s>:*Tighe Flanagan - Menadžer Obrazovnog programa (Arapski svijet i Afrika)</s>
<s>Bibliografski detalji za stranu Saopštenje/UREĐIVAČKA RADIONICA U SREDNjOJ ŠKOLI „27.</s><s>JANUAR“ U ROGATICI</s><s>Naziv strane: Saopštenje/UREĐIVAČKA RADIONICA U SREDNjOJ ŠKOLI „27.</s><s>JANUAR“ U ROGATICI</s><s>Autor: Vikimedijina zajednica Republike Srpske saradnici</s><s>Izdavač: Vikimedijina zajednica Republike Srpske, .</s>
<s>17 ciljeva za transformaciju našeg svijeta</s><s>Ciljevi održivog razvoja univerzalni su poziv za borbu protiv siromaštva, zaštitu planete i poboljšanje života i izgleda za svakoga, svuda.</s><s>17 ciljeva usvojile su sve države članice UN-a 2015. godine, kao dio Agende za održivi razvoj do 2030. godine.</s><s>BiH podaci za indikatore ciljeva održivog razvoja</s><s>Kliknite na svaki cilj, ili pretraga, za BiH statistiku globalnih indikatora održivih ciljeva.</s>
<s>Nastavno-naučno vijeće Fakulteta fizičkog vaspitanja i sporta na sjednici održanoj 05.02.2007. godine usvojilo je nove nastavne planove i inovirane programe za oba studijska programa prvog ciklusa studija: Fizičko vaspitanje i Sport.</s><s>Na studijskom programu sport, studije traju 3 godine (6 semestara, 180 ECTS bodova) ima ukupno 33 predmeta (28 jednosemestralnih, 4 izborna predmeta).</s><s>Student koji položi sve ispite prema nastavnom planu na studijskom programu sport i uspješno odbrani diplomski rad stiče stručno zvanje ”Diplomirani trener”.</s><s>Naziv i ciljevi studijskog programa:</s><s>Naziv: Prvi ciklus dodiplomskog studija (The Degree of Bachelor) diplomirani trener izabrane grane sporta.</s><s>Cilj: Program Departmana trenažne tehnologije osmišljen je tako da svi studenti steknu savremena znanja iz oblasti opšte trenažne tehnologije i specifične tehnologije koja je vezana za izabrani sport i da kroz sinergiju interdisciplinarnih znanja, vode sport ka uspjehu.</s><s>Upoznavanjem sadržaja obaveznih zajedničkuh predmeta na prvoj i drugoj godini studija studenti svih studijskih grupa stiču osnove na kojima će se kroz predmete specijalnosti i realizacije stručne prakse, u trećoj godini, usko specijalizovati i steći stručna saznanja o području studiranja koje su izabrali, kao i metodama i oblicima, sredstvima i pomagalima, a koje će primjenjivati u daljem profesionalnom radu sa određenim grupama i osobama.</s><s>Stručni i akademski nazivi:</s><s>Trener u izabranoj sportskoj grani, nakon završenog prvog ciklusa studija dobija zvanje diplomiranog trenera-profila iz izabrane grane sporta:</s><s>1. Diplomirani trener košarke 2. Diplomirani trener odbojke 3. Diplomirani trener fudbala 4. Diplomirani trener rukometa 5. Diplomirani trener sportske rekreacije 6. Diplomirani trener atletike 7. Diplomirani trener alpskog skijanja 8. Diplomirani trener biatlona 9. Diplomirani džudo trener 10.</s><s>Diplomirani karate trener</s>
<s>Najava događaja za petak, 1. juli 2022. godine:</s><s>10.30 Gradonačelnik Draško Stanivuković obići će radove na nastavku izgradnje glavne saobraćajnice u naselju Priječani.</s><s>Izjave su predviđene na početku događaja.</s><s>12.00 Gradonačelnik Draško Stanivuković upriličiće prijem za djecu sa Kosova i Metohije (Gradska uprava).</s><s>Izjave i kadrovi predviđeni su u 12.30 časova.</s><s>Poziv medijima</s><s>Poštovane kolege,</s><s>ukoliko želite da dobijate najave i saopštenja iz Gradske uprave, potrebno je da adresu vaše elektronske pošte dostavite na i-mejl Tima za komunikaciju: javnost@banjaluka.rs.ba</s><s>Ukoliko imate pitanja u vezi sa radom gradske administracije, molimo vas da upit pošaljete na e-mail: javnost@banjaluka.rs.ba.</s><s>Zahtjev za akreditaciju novinara (godišnja akreditacija)</s>
<s>Povodom Principovih dana u Istočnom Sarajevu, dana 23. juna 2022. godine u 19 časova bit će otvorena izložba Arhiva Bosne i Hercegovine "Sarajevski atentat - istorijski kontekst u svjetlu dokumenata" i održana promocija knjige "Sarajevski atentat - povratak dokumentima" Miroslava Perišića, direktora Državnog arhiva Srbije.</s><s>maj/svibanj 2022. - U periodu od 11. do 13.05.2022. godine u Radencima (Slovenija) održana je tradicionalna međunarodna arhivska konferencija "TEHNIČKI I SUŠTINSKI PROBLEMI TRADICIONALNOG I ELEKTRONSKOG ARHIVIRANjA" u organizaciji Pokrajinskog Arhiva Maribor sa tematikom User Friendly Arhiva, tj. obradi arhivskog gradiva, njegovoj dostupnosti i radu sa istraživačima u cilju što bržeg i jednostavnijeg pristupa traženim informacijama.</s><s>14.04.2022. - Direktorica Arhiva Bosne i Hercegovine Danijela Mrda i načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Jovan Katić su potpisali veoma važan Protokol o saradnji kojim će biti uspostavljena ozbiljna saradnja u oblasti naučno-istraživačkog rada, inovacija, kulture i umjetnosti, te publicistike.</s><s>Katić je naveo da će se saradnja odvijati u okviru zajedničkih projekata i izložbi, te drugih skupova i djelovanja na područjima od zajedničkog interesa.</s><s>Prva zajednička aktivnost biće veliki izazov – u okviru manifestacije „Principovi dani“ i povodom 30 godina opštine Istočno Novo Sarajevo.</s><s>22./23.03.2022. - Delegacija arhiva Bosne i Hercegovine boravila je u radnoj posjeti Državnom Arhivu Srbije i Arhivu Jugoslavije u Beogradu.</s><s>Prilikom sastanka sa direktorom Državnog Arhiva Srbije, Dr Miroslavom Perišićem i zamjenikom direktora Jelicom Reljić, bilo je govora o nastavku suradnje i koordinaciji zajedničkih aktivnosti vezanih za ranije započete istraživačke projekte i izložbe.</s><s>Delegacija Arhiva BiH posjetila je izložbu „Srbija i Sveta Stolica 1878–1914”.</s><s>14.03.2022. - Delegacija ambasade Italije u Bosni i Hercegovini, koju su činili nj.e. Marco Di Ruzza, ambasador Republike Italije u BiH i Lorenzo Donatelli, šef Odjela za kulturu ambasade, posjetila je danas Arhiv Bosne i Hercegovine.</s><s>Svrha ove posjete bila je upoznavanje sa rukovodstvom Arhiva, radom institucije i poziv za učešće na manifestaciji "Dan italijanskog dizajna - Italian Design Day 2022", na kome će između ostalog biti govora o arhivskoj djelatnosti u našoj zemlji.</s>
<s>Studentima se nudi širok spektar znanja u oblasti fizičkog vaspitanja i u isto vrijeme mogućnost za specijalizaciju u određenoj oblasti.</s><s>Teži se da se u većoj mjeri izađe u susret potrebama različitih institucija koje zapošljavaju profesore fizičkog vaspitanja.</s><s>Prilikom razvijanja koncepcije studijskog programa poštovan je princip realizma.</s><s>Podrazumjevalo se da se ciljevi moraju postaviti tako da uvažavaju stvarne mogućnosti kvaliteta nastave, nivoa svjesti o značaju unapređenja kvaliteta i raspoložive resurse za sprovođenje ovog cilja.</s><s>Master studije na Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta Univerziteta u Istočnom Sarajevu imaju sledeće ciljeve:</s><s>· Da se u Republici Srpskoj formira kvalitetan visokoobrazovni kadar; · Da se studenti osposobe da kritički koriste i primjenjuju metode i tehnike istreživanja; · Da steknu znanja i timska i samostalna istraživanja u praksi; · Da se kroz izradu završnog rada-Master rada studenti osposobe da pišu izvještaje o obavljenom istraživanju; · Da se osposobe studenti kako bi mogli da komuniciraju sa stručnjacima drugih profila, a rade na području fizičkog vaspitanja i sporta; · Da pripreme studente za dalji profesionalni rad ili nastavak studija.</s><s>Vrsta studija</s><s>Drugi ciklus studija ima dva studijska programa: Fizičko vaspitanje (4+1) i Sport (3+2).</s><s>· Studenti koji su završili osnovne studije studijskog programa fizičko vaspitanje, 4. godine i osvojili 240 ECTS bodova, pohađaju modul (4+1)-studije traju godinu dana i trebaju savladati obim od 60 ECTS bodova što ukupno čini zbir od 300 ECTS bodova i stiču diplomu ”Master fizičkog vaspitanja”</s><s>· Studenti koji su završili osnovne studije studijskog programa sport, 3. godine i osvojili 180 ECTS bodova, pohađaju modul (3+2)-studije traju godinu dana i trebaju savladati obim od 120 ECTS bodova što ukupno čini zbir od 300 ECTS bodova i stiču diplomu ”Master sporta” (U skladu sa zvanjem sa trogodišnjeg studija: Diplomirani trener košarke, odbojke, fudbala, rukometa, atletike, alpskog skijanja, biatlona, džudoa, karatea) ili ”Master sportske rekreacije” (U skladu sa zvanjem sa trogodišnjeg studija: Diplomirani trener sportske rekreacije).</s><s>Završni master rad</s><s>Završni master rad student može da prijavi u skladu sa odredbama Pravila studiranja na II ciklusu studija.</s><s>Završni master rad podrazumjeva samostalan istraživački rad, čime student pored znanja o problemu koji istražuje i znanja o naučnom pristupu u analiziranju problema donosi i zaključke na osnovu većeg broja prikupljenih podataka.</s><s>Izradom i odbranom završnog rada student završava drugi ciklus studija.</s><s>FAKULTET FIZIČKOG VASPITANjA I SPORTA ZIMSKI SEMESTAR (3+2) MASTER SPORT USMJERENjE SPORT GODINA V GODINA</s><s>FAKULTET FIZIČKOG VASPITANjA I SPORTA ZIMSKI SEMESTAR (3+2) MASTER SPORT USMJERENjE SPORTSKA REKREACIJA GODINA V GODINA</s>
<s>Rekonstrukcija tri prostorije u glavnom arhivskom depou Arhiva Bosne i Hercegovine</s><s>23.11.2017. - U Arhivu Bosne i Hercegovine u toku su radovi na rekonstrukciji i adaptaciji tri prostorije u jednom od najvećih arhivskih depoa.</s><s>Radove finansira Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju - TIKA, a odgovorni izvođač radova je kompanija Restauro d.o.o.</s><s>Arhiv BiH je dugo vremena imao problema sa neuslovnim prostorijama u kojima se čuva arhivska građa.</s><s>Nivo vlažnosti zraka je bio veoma visok, malter je počeo da otpada, u podu i zidovima su se pojavile pukotine.</s><s>Takvo okruženje postalo je rizično i za dokumente i za ljude koji tu rade.</s><s>Trenutno se u depoima polaže novi hidroizolacioni sloj, čime će se trajno riješiti glavni problem izbijanja vlage, a u planu je i poboljšanje rasvjete i stolarije.</s><s>Ovom rekonstrukcijom će se unaprijediti kvalitet zaštite građe i poboljšati uslovi rada u Arhivu.</s>
<s>Posjeta predstavnika Državnog arhiva u Dubrovniku</s><s>10.05.2018. - Arhiv Bosne i Hercegovine je posjetio predstavnik Državnog arhiva u Dubrovniku, gospodin Ivo Orešković.</s><s>U toku posjete održan je kratki sastanak sa rukovodiocima pomenutih institucija.</s><s>Na sastanku su, pored razmjene informacija o aktivnostima na području istraživanja arhivske građe, izrazili spremnost za dalju saradnju između ove dvije institucije.</s>
<s>Podrška Turske Arhivu BiH: Potpisan sporazum o preuzimanju opreme za digitalizaciju arhivske građe</s><s>14.09.2020. - U prostorijama Arhiva Bosne i Hercegovine upriličena je ceremonija potpisivanja sporazuma o preuzimanju opreme za digitalizaciju arhivske građe između Arhiva Bosne i Hercegovine, Generalne direkcije Državnog arhiva Predsjedništva Republike Turske i Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).</s><s>Potpisivanju u prostorijama Arhiva BiH prisustvovali su direktori arhiva u BiH i predstavnici TIKA-e.</s><s>Koordinator TIKA-e u BiH Muhamed Unal podsjetio je da su se danas okupili povodom realizacije projekta u okviru protokola o saradnji potpisanog između državnih arhiva Turske i BiH.</s><s>"U okviru ovog projekta planirane su i uzvratne posjete eksperata arhiva dvije zemlje koje će raditi na očuvanju zajedničke građe.</s><s>Danas smo isporučili opremu potrebnu za realizaciju digitalizacije osmanske arhivske građe koja se nalazi u BiH", pojasnio je Unal.</s><s>"Kao rezultat digitalizacije osmanske građe, naredni korak će biti prevođenje na turski jezik tih dokumenata, koji su pisani na staroosmanskom.</s><s>To će biti veoma značajno radi daljnjeg istraživanja i analize od strane eksperata dvije zemlje.</s><s>Radi se o sedam profesionalnih skenera.</s><s>Po jedan uređaj će biti doniran Arhivu BiH, Arhivu RS-a, Historijskom arhivu u Sarajevu, arhivima Unsko-sanskog kantona, Tuzlanskog, Srednjobosanskog i Hercegovačko-neretvanskog", rekao je Unal.</s><s>Među direktorima arhiva koji su prisustvovali današnjoj ceremoniji bio je i direktor Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona Mumin Isić, Unsko-sanskog kantona Fikret Kovačević, Tuzlanskog Omer Zulić, Arhiva Republike Srpske Bojan Stojnić i Srednjobosanskog kantona Spomenka Pelić.</s>
<s>U Arhivu Bosne i Hercegovine počela rekonstrukcija tri prostorije u arhivskom depou</s><s>25.10.2017. - Danas su u Arhivu Bosne i Hercegovine počeli radovi na rekonstrukciji i adaptaciji tri prostorije u jednom od najvećih arhivskih depoa koje finansira Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju - TIKA.</s><s>Odgovorni izvođač radova je kompanija Restauro d.o.o.</s><s>Sarajevo, koju je angažovala TIKA.</s><s>Kako bi podržala rad Arhiva BiH, Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju – TIKA je objezbijedila je sredstva od 35 000 eura za renoviranje ovih, već dotrajalih prostorija, a u svrhu zaštite važnog dijela bosanskohercegovačke kulturno-istorijske baštine.</s><s>Zahvaljujući ovom projektu, arhivska građa u ove tri prostorije moći će da se čuva na bezbijedan način, jer će već pomenuta kompanija izvršiti rekonstrukciju oštećenih zidova i podova, te ugraditi odgovarajuću klimatizaciju, ventilaciju, mirko sistem depoa i sistem za stabilno gašenje požara.</s><s>Direktor Arhiva BiH Saša Klepić istakao je da su trenutni kapaciteti Arhiva za kvalitetno deponovanje arhivske građe nedovoljni, te da će ova institucija i ubuduće nastojati da nađe način za rješavanje ovog problema.</s><s>S obzirom na to da nema dovoljno adekvatnog mjesta za prijem nove građe i kvalitetno deponovanje već postojeće arhivske, mi ćemo uložiti sve napore da u preriodu pred nama riješimo problem svih arhivskih depoa, u cilju dugotrajnog i adekvatnog regulisanja smještaja arhivske građe“, naglasio je direktor Arhiva BiH Saša Klepić.</s><s>Predstavnici TIKA-e aktivno obilaze Arhiv BiH, kako bi se upoznali sa izazovima i teškoćama sa kojima se ova institucija susreće.</s><s>Podsjećamo da je TIKA već učestvovala u spašavanju građe Arhiva BiH, tako što je nakon požara 2014. godine renovirala izgorjeli depo u ovoj instituciji.</s>
<s>Digitalizacija fonda „Republička komisija za vjerska pitanja“</s><s>15.02.2017. - Arhiv Bosne i Hercegovine u okviru sporazuma sa Džeferson Institutom, realizuje projekat digitalizacije fonda “Republička komisija za vjerska pitanja“.</s><s>Vjerska Komisija Predsjedništva ZAVNOBiH-a uspostavljena je Odlukom ZAVNOBiH-a 01. jula 1944. godine, od 1953. godine radi pod nazivom Komisija za vjerska pitanja Predsjedništva Vlade NRBiH, a od tada do 27. decembra 1974. godine kao Republička komisija za vjerska pitanja Izvršnog vijeća.</s><s>Komisija je vršila poslove od interesa Republike koji se tiču odnosa između države i vjerskih zajednica, koordinirala rad između republičkih organa po pitanjima vjerskih zajednica i pružala stručnu pomoć opštinskim organima uprave po pitanjima odnosa sa vjerskim zajednicama.</s><s>Riječ je o veoma traženom fondu, koji nije mikrofilmiran, a ni digitalizovan, te je prilikom istraživanja dolazilo do habanja i oštećenja originalne građe.</s><s>Zbog toga je odlučeno da se fond digitalizuje, a Džefercon Institut je obezbjedio finansijsku, materijalnu i stručnu pomoć.</s><s>Na raspolaganju su dva skenera i trenutna dinamika rada je 14.000 digitalizovanih listova mjesečno.</s><s>Obzirom da je riječ o fondu koji se sastoji od 114. kutija, za očekivati je da će posao biti završen sredinom tekuće godine.</s><s>Nakon završenog posla, građa će biti pohranjena u bazu podataka i dostupna istraživačima.</s>
<s>Posjeta ministra civilnih poslova BiH Adila Osmanovića Arhivu Bosne i Hercegovine</s><s>14.05.2018. - Ministar civlinih poslova BiH, Adil Osmanović boravio je danas u službenoj posjeti Arhivu Bosne i Hercegovine.</s><s>Istog je ugostio direktor Arhiva BiH, koji je upoznao ministra sa aktivnostima koje je Arhiv BiH sporveo u posljednje dvije godine, kao i trenutnim aktivnostima, te planovima ove institucije u budućnosti i organizacijom arhivske struke u Bosni i Hercegovini, a sve sa ciljem daljeg jačanja i poboljšanja funkcionisanja Arhiva BiH.</s><s>Direktor Arhiva BiH, također se zahvalio na pruženoj podršci ovoj instituciji, koju dobiva kroz budžetska sredstva, kao i kroz vanbudžetsko izvršenje (koje je prethodne godine iznosilo cca. 160.000 KM), a realizovano je kroz razne projekte Arhiva BiH.</s><s>Nakon razgovora obišli su radne prostorije Arhiva BiH, kao i adaptirane depoe i stubište, a što se ralizovalo uz pomoć stranih donatora, te one kojima je neophodna hitna rekonstrukcija radi adekvatne zaštite arhivske građe.</s><s>Ministar Osmanović također je upoznat sa projektom rekonstrukcije nove čitaonice Arhiva BiH, koja bi istraživačima omogućila lakši i efikasniji pristup arhivskoj građi.</s><s>Između ostalog, razgovaralo se o Projektu digitalizacije osmanskih zbirki u Bosni i Hercegovini, u koji su uključeni svi arhivi Bosne i Hercegovine.</s><s>Ovaj projekat je jedan od većih projekata između Arhiva BiH i Državnog arhiva Republike Turske, sa kojim će se u narednom periodu sklopiti sporazum, odobren od strane Predsjedništva Bosne i Hercegovine vezan za isto.</s><s>Na sastanku je također dogovoreno da se nastavi sa dobrom komunikacijom, te da će ministar Adil Osmanović pružiti punu podršku daljem radu Arhiva Bosne i Hercegovine.</s>
<s>Izložba „Iz zbirke matrica i pečata Arhiva BiH“ u Kaknju</s><s>28.08.2017. - U Muzeju Kaknja svečano je otvorena izložba pod nazivom „Iz zbirke matrica i pečata Arhiva BiH“ u organizaciji Muzeja Kaknja u saradnji sa Arhivom Bosne i Hercegovine, povodom obilježavanja Dana Povelje Kulina bana.</s><s>Arhiv Bosne i Hercegovine posjeduje jedinstvenu kolekciju matrica iz raznovrsnih oblasti, najviših organa zaknodavne i izvršne sudske vlasti, oblasnih i okružnih organa, ministarstva, komiteta, savjeta, sekretarijata, narodnih odbora i uprava, iz prosvjete, nauke i kulture.</s><s>Cilj izložbe je pokazati različite izvorne forme pečata, štembilja i žigova ili matrica kojima se očituju ljepote pečatoslovlja, a svaki na svoj način svjedok je nenadmašive važnosti kroz historiju.</s><s>Jedinstvena „Zbirka matrica i pečata Arhiva BiH“ svim istraživačima omogućava uvid u 613 raznovrsnih formi koje su bile pristupačne kroz sliku i otisak, a od sada će se moći i detaljno proučiti.</s><s>Arhiv BiH i autori izložbe Merima Serhatlić-Agarević i Ivana Mrda, večerašnjom postavkom u Muzeju Kaknja žele po prvi put i lokalnim javnostima predstaviti tu jedinstvenu i zapaženu izložbu.</s><s>U ime Arhiva BiH prisutan je bio zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine Hadžija Hadžiabdić, kome je nakon obraćanja dodijeljena zahvalnica. “U obilježavanju značajnih događaja u BiH priključuje se i Muzej Kaknja koji je povodom Dana Povelje Kulina bana organizovao izložbu iz Arhiva BiH.</s><s>Arhiv BiH je državna institucija i u svojim depoima čuva preko 500 arhivskih zbirki i fondova.</s><s>Jedna od tih zbirki je zbirka pečata i matrica koju smo ovdje izložili.</s><s>Izložbu su napravili arhivisti iz Arhiva BiH i drago nam što smo imali priliku da predstavimo ovu izložbu i u Muzeju Kaknja.</s><s>Uputio bih apel općinskim vlastima i sekretaru za društvene djelatnosti da putem dopisa obavijesti osnovne škole kako bi se ova izložba pogledala, da im kustosi objasne sve u vezi izložbe.</s><s>Najavio bih i dolazak nekog iz Arhiva BiH s ciljem održavanja časa historije na temu koja bude najzanimljivija”, poručio je zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine Hadžija Hadžiabdić.</s>
<s>Arhiv Bosne i Hercegovine na naučnom skupu „Memento Jevto Dedijer“</s><s>18.04.2018. - Arhiv Bosne i Hercegovine učestvovao je na prvom naučnom skupu u Trebinju, pod nazivom „Memento Jevto Dedijer“ posvećenom ovom velikom naučniku, a održao se povodom 100 godina od njegove smrti.</s><s>U sklopu istoga u muzeju Hercegovine svečano je otvorena izložba pod nazivom „Jevto Dedijer i Hercegovina“, na kojoj su svoje mjesto među dokumentima i fotografijama našli i dokumenti iz Arhiva Bosne i Hercegovine.</s><s>Između ostaloga, Arhiv BiH se na ovom naučnom skupu predstavio i sa radom „Cvijić i Truhelka o Dedijerovom naučnom radu u Zemaljskom muzeju BiH“, te time skrenuo pažnju na ova dva velikana toga vremena i način na koji su oni usmjeravali mladog doktora geografskih nauka Jevtu Dedijera, a sve na osnovu dokumentacije koju ova institucija posjeduje.</s>
<s>Vi pitate</s><s>Na ovoj stranici možete da postavite pitanje, koja se odnosi na rad Gradske uprave i Skupštine grada Banja Luka.</s><s>Unesite vaše ime, vašu adresu elektronske pošte i postavite pitanje u odgovarajuća polja za unos.</s><s>Odgovor na pitanje biće proslijeđen u najkraćem mogućem roku na vašu e-mail adresu koju unesete u odgovarajuće polje.</s>
<s>U periodu 07 – 08. maj 2018. godine u Brčkom, održano je Savjetovanje arhivskih radnika.</s><s>Organizator savjetovanja je Arhivističko udruženje Bosne i Hercegovine, a domaćin Arhiv Brčko distrikt.</s><s>Savjetovanju su prisustvovale kolege iz Bosne i Hercegovine i kolege iz nekoliko susjednih država: Turske, Slovenije, Srbije i Hrvatske.</s><s>Ispred Arhiva Bosne i Hercegovine je bilo 10 učesnika, a aktivno učešće u području naučnog rada „Arhivska zvanja u postojećem bosanskohercegovačkom arhivskom zakonodavstvu“ imao je dr.</s><s>23.02.2018. - Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović posjetio je danas Arhiv Bosne i Hercegovine.</s><s>Tokom zvanične posjete upoznao se sa dosadašnjim radom, postignutim rezultatima, međunarodnom institucionalnom suradnjom i aktualnim problemima sa kojima se Arhiv susreće.</s><s>Visokom gostu uručeni su prigodni pokloni, a u razgovoru sa rukovodstvom Arhiva, informiran je o trenutnom stanju u kome se nalazi arhivska građa, u šta se osobno uvjerio prilikom obilaska sanacionih radova koji se izvode u najugroženijim depoima.</s>
<s>Dana 01.06.2018. godine sa početkom u 11 sati, na lokalitetu nekadašnjeg Filmskog centra Jagomir u ulici Fadila Jahića Španca broj 1, potpisat će se Sporazum o saradnji između Arhiva Bosne i Hercegovine i Javne ustanove Filmskog centra Sarajevo.</s><s>29.05.2018. - Dana 18.05. 2018. godine Arhiv Bosne i Hercegovine preuzeo je dio arhivske građe Vrhovnog suda BiH iz perioda od 1945 do 1962 . godine u količini od 646 kutija i 10 knjiga, odnosno upisnika i imenika koja je smještena u depou 5, soba broj 6.Vrhovni sud Bosne i Hercegovine osnovan je Zakonom o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine (“Službeni list NR BiH”, broj 2/95) 19.4.1945. godine kao najviši sudski organ.</s><s>Od 1952 do 1975. godine zajedno su djelovali Upravni sud i Vrhovni sud BiH, kada su upravni sporovi vođeni pri Vrhovnom sudu BiH.</s>
<s>Ovdje možete pročitati i preuzeti dokumente koji su neophodni za funkcionisanje sindikalne organizacije:</s>
<s>GRADSKA UPRAVA</s><s>Organizacija Gradske uprave</s><s>9 odjeljenja, dvije službe i devet odsjeka i Kabinet gradonačelnika</s><s>Poslovi u Gradskoj upravi Grada Banja Luka organizuju se u okviru odjeljenja, službi i odsjeka, koji čine jedinstven proces rada u sjedištu ove lokalne zajednice.</s><s>Gradska uprava Grada Banja Luka ima 9 odjeljenja, dvije službe i devet odsjeka i Kabinet gradonačelnika.</s><s>Gradska uprava izvršava, i obezbjeđuje izvršavanje odluka i drugih propisa i akata, koje donosi Skupština Grada i gradonačelnik.</s><s>Gradska uprava Grada izvršava, i obezbjeđuje izvršavanje odluka i drugih propisa i akata koje donosi Skupština Grada i Gradonačelnik, izvršava zakone i druge propise Republike Srpske i BiH, čije joj je izvršavanje povjereno, rješava u upravnim stvarima, vrši upravni nadzor, i druge upravne poslove u okviru nadležnosti lokalne uprave, vrši poslove državne uprave – koji su joj povjereni, neposredno priprema programe razvoja i druge programe i planove, koje donosi Skupština Grada i Gradonačelnik, priprema propise i druga akta – koje donosi Skupština Grada i njena radna tijela, i Gradonačelnik, vrši i druge poslove koje joj povjeri Skupština Grada i Gradonačelnik</s><s>informatički i tehnički poslovi za potrebe Gradske uprave i Skupštine Grada</s><s>poslovi iz oblasti civilne zaštite i zaštite od požara u gradu Banjaluci</s><s>poslovi iz oblasti razvoja lokalne samouprave i upravljanja ljudskim resursima</s><s>poslovi iz oblasti prava i pravnih propisa</s><s>poslovi iz oblasti javnih nabavki</s><s>poslovi iz oblasti interne revizije</s><s>Gradske institucije, ustanove i preduzeća</s><s>tri lokalne institucije, šest javnih preduzeća i šest javnih ustanova</s><s>Pod nadležnošću Grada Banja Luka nalaze se tri lokalne institucije, šest javnih preduzeća i šest javnih ustanova.</s><s>Lokalne institucije su Centar za razvoj poljoprivrede i sela Banja Luka, Gradska razvojna agencija i Turistička organizacija Grada Banja Luka.</s><s>Grad Banja Luka je osnivač dva javna preduzeća („Gradsko groblje“ J. K. a. d. i JP „Akvana“), saosnivač jednog (JP „Dep-ot“), ima kontrolni paket akcija u „Čistoći“ a. d, a pod njegovom ingerencijom su i „Toplana“ a. d. i „Vodovod“ a. d.</s><s>Od javnih ustanova, Grad Banja Luka je osnivač sljedećih javnih ustanova: JKU „Banski dvor – Kulturni centar“, JZU Dom zdravlja, JU Centar za socijalni rad, JU Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, JU Sportski centar „Borik“ i JU Radnički univerzitet.</s>
<s>Istočno Sarajevo</s><s>O nama</s><s>Podaci o preduzeću</s><s>“Sarajevo-gas“ a.d. Istočno Sarajevo u prvobitnom obliku je osnovano 05.04.1994. god.</s><s>Odlukom Skupštine grada Srpsko Sarajevo kao pravni sljedbenik JKP „Sarajevo-gas“ Sarajevo i od tada upravlja imovinom predratnog preduzeća koje se nalazi na teritoriji Republike Srpske.</s><s>Od tada do danas preduzeće je promjenilo više oblika organizovanja i sjedište, te se nakon privatizacije transformisalo u akcionarsko društvo sa sjedištem u Istočnom Sarajevu – Istočno Novo Sarajevo.</s><s>Osnovna djelatnost Akcionarskog društva “Sarajevo-gas“ je transport i distribucija prirodnog gasa.</s><s>Preduzeće vrši transport gasa magistralnim gasovodom Zvornik – Sarajevo na dionici Zvornik-Kladanj.</s><s>Gas se distribuira potrošačima na području opština Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo.</s><s>Pored toga, preduzeće vrši i projektovanje i izvođenje radova na gasifikaciji, te i u tom segmentu ostvaruje određene prihode.</s><s>Djelatnosti društva za koje je Regulatorna komisija za energetiku izdala dozvole su:</s><s>transport prirodnog gasa</s><s>distribucija i upravljanje sistemom za distribuciju prirodnog gasa</s><s>trgovina i snabdijevanje prirodnim gasom</s><s>Vlasnička struktura kapitala u Društvu je sledeća:</s><s>Akcijski fond RS (državni kapital) 30%</s><s>Fond za restituciju RS 5%</s><s>PREF 10%</s><s>Investicioni fondovi i fizička lica 55%</s><s>Organi društva</s><s>1. Skupština akcionara – kao organ vlasnika</s><s>2. Upravni odbor – kao organ upravljanja</s><s>Upravni odbor broji pet (5) članova a mandat traje pet godina:</s><s>Izvršni direktor za pravne, kadrovske i opšte poslove</s><s>Tankosa Čorlija, dipl. pravnik</s><s>“Sarajevo-gas“ a.d. Istočno Sarajevo, obavlja djelatnosti u sektoru prirodnog gasa i posjeduje četiri dozvole koje je izdala Regulatorna komisija za energetiku RS, a to su:</s><s>Društvo posjeduje licence:</s><s>za izradu tehničke dokumentacije – dijela mašinske faze (oblast termotehnike, instalacije grijanja, gasa, ventilacije i klimatizacije) za objekte za koje građevinsku dozvolu izdaje organ jedinice lokalne samouprave</s><s>za građenje, odnosno izvođenje radova na objektima za koje građevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave: dijela mašinske faze, oblast termotehnike instalacije grijanja, gasa, ventilacije i kllimatizacije.</s>
<s>Sjedište firme</s><s>Radno vrijeme</s><s>Subota: dežura</s><s>Nedjelja: Ne radimo</s><s>Pošaljite poruku</s><s>Ako imate pitanje o našim uslugama, pošaljite upit pomoću forme ispod.</s><s>Trudimo se da odgovorimo na svaki upit u roku 24 sata.</s>
<s>Istočno Sarajevo</s><s>Reklamacije i prigovori potrošača</s><s>Korisnici Sarajevo-gas a.d. svoje prigovore povezane s našim uslugama mogu uputiti usmeno i u pisanom obliku.</s><s>Podnošenje prigovora u pisanom obliku vrši se obrascem za podnošenje prigovora, i to:</s><s>neposredno u našim prostorijama, Nikole Tesle 55 Istočno Sarajevo</s><s>putem pošte na adresu Sarajevogas a.d., Nikole Tesle 55 71123 Istočno Sarajevo</s><s>Kako bismo Vam pružili što kvalitetniju uslugu i zaštitili vaša prava, Sarajevo-gas se obavezuje odgovoriti u pisanom obliku u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora i za odgovor ne naplaćuje naknadu.</s>
<s>Istočno Sarajevo</s><s>Vaša sigurnost</s><s>Redovna kontrola i održavanje unutrašnje gasne instalacije osigurava sigurno korištenje prirodnog gasa.</s><s>Razgraničenje nadležnosti i odgovornosti</s><s>Pravilima rada distributivnog sistema za prirodni gas definisane su obaveze i razgraničenja odgovornosti operatora distributivnog sistema i korisnika.</s><s>Nadležnost operatora distributivnog sistema je gasna instalacija do mjerno-regulacionog seta (MRS), uključujući i mjerno-regulacioni set.</s><s>Korisnik je dužan voditi brigu o stanju i ispravnosti unutrašnjih gasnih instalacija, gasnih aparata, kao i sistema za dovod vazduha i odvod produkata sagorijevanja.</s><s>PROVJERITE DA LI POSTUPATE ISPRAVNO</s><s>1. Prijava uočenih neispravnosti</s><s>Vlasnik ili korisnik gasne instalacije je dužan prijaviti svaku pojavu nepravilnosti dežurnoj službi operatora distributivnog sistema na brojeve telefona 057 340-876; 340-113 (pojavu gasa zbog propusnosti instalacije, nestanak gasa, neispravnost ili oštećenje gasne instalacije)</s><s>2. Mjere sigurnosti kod pojave mirisa gasa</s><s>Ukoliko se osjeti miris gasa u zatvorenom prostoru treba smireno i bez panike uraditi sljedeće:</s><s>1. Odmah otvoriti sve prozore.</s><s>2. Ne koristiti električne prekidače koji mogu uzrokovati pojavu iskre.</s><s>7. Upozoriti ostale stanare kucanjem, bez upotrebe telefona ili električnog zvonca.</s><s>8. Prestati rukovati predmetima koji mogu izazvati pojavu varnice ili plamena.</s><s>9. Zatvoriti dovod gasa pomoću ručnih slavina ispred gasnih aparata.</s><s>Zatvoriti dovod gasa pomoću slavine koja se nalazi u mjerno regulacionom setu.</s><s>Zatvoriti dovod gasa pomoću slavine u stubištu.</s><s>Slavine staviti u zatvoreni položaj okretanjem ručice tako da ista bude u okomitom položaju u odnosu na cijev.</s><s>Obavjestiti operatora distributivnog sistema gasa, nadležne službe i policiju, ali tek kada ste izvan ugroženog područja.</s><s>Osigurati dežurstvo ispred zgrade do dolaska dežurne službe.</s><s>3. Redovno održavanje unutrašnje gasne instalacije i gasnih aparata</s><s>Gasne aparate potrebno je redovno servisirati, prema uputama proizvođača kod ovlaštenih servisera, a preporuka je najmanje jednom godišnje.</s><s>Ovlašteni serviseri su dužni da izdaju potvdu ili uvjerenje o ispravnosti gasnog aparta, nakon pregleda i izvršenog servisiranja.</s><s>4. Redovna održavanje sistema za odvod produkata sagorijevanja (dimnjaka)</s><s>Neispravan sistem za odvod produkata sagorijevanja (dimnjak) je potencijalna opasnost od trovanja produktima sagorijevanja.</s><s>Najmanje jednom godišnje, prije početka, a po potrebi i tokom sezone grijanja, treba izvršiti kontrolu dimnjaka na koji je priključen gasni bojler (gasni aparat), angažovanjem ovlaštenih dimnjačara.</s><s>5. Promjene na unutrašnjoj gasnoj instalaciji</s><s>Nije dozvoljena bilo kakva promjena unutrašnje gasne instalacije ili priključenje novih gasnih aparata, bez konsultacije sa projektantom i pribavljanja saglasnosti od strane operatora distributivnog sistema.</s><s>6. Radovi na unutrašnjoj gasnoj instalaciji</s><s>Radove na unutrašnjoj gasnoj instalaciji mogu obavljati samo ovlašteni izvođači, ovlašteni serviseri i dimnjačari.</s><s>Po završenim radovima treba zatražiti prijem instalacije od strane operatora distributivnog sistema.</s><s>Spisak izvođača radova, dimnjačara i servisera je dostupan na našoj veb stranici.</s><s>7. Atmosferski gasni aparati</s><s>Atmosferski gasni aparat je uređaj koji vazduh za sagorijevanje uzima iz prostorije u koju je smješten i susjednih prostorija preko ventilacionih otvora i fuga unutrašnjih vrata susjednih prostorija.</s><s>Dimni gasovi izlaze kroz dimnjak putem prirodne promaje (uzgona).</s><s>Osiguranje dovoda potrebne količine vazduha za sagorijevanje, jedan je od temeljnih uslova za dobar rad atmosferskog gasnog aparata (atmosferski bojler).</s><s>8. Promjene na sistemu dovoda vazduha za sagorijevanje</s><s>Ako korisnik ima atmosferski bojler, te ukoliko želi izvršiti bilo kakve promjene koje utiču na dovod vazduha (ugradnja PVC stolarije, ugradnja kuhinjske nape, ugradnja ventilatora), potrebno je prethodno konsultovati projektanta i pribaviti saglasnost od strane operatora distributivnog sistema.</s><s>9. Ventilacioni otvori na vratima</s><s>Ako su projektom predviđene i ugrađene ventilacione rešetke u vratima prostorije u kojoj je ugrađen atmosferski bojler (većinom su to kupatila) moraju uvijek biti prohodne (povremeno ih je potrebno očistiti od prašine) i ne smiju imati mogućnost zatvaranja.</s><s>Isto pravilo važi i za ventilacione otvore koji su projektom predviđeni i ugrađeni u vrata nekih drugih prostorija.</s><s>Promjena stolarije</s><s>Na osnovu vrste i stanja stolarije (vrata sa pragom ili bez praga, kvalitet zaptivanja stolarije, podrezana ili nepodrezana vrata, vrata sa zaptivačima ili bez zaptivača) vrši se proračun sigurnog obezbjeđenja vazduha za sagorijevanje.</s><s>Promjenom stolarije mijenjaju se prethodno navedeni elementi koji su bitni za sigurnost dovoda vazduha i zahtijevaju izradu novog proračuna da se provjeri da li je osigurno dovođenje potrebne količine vazduha za sagorijevanje.</s><s>Upotreba ventilatora u kupatilu</s><s>Ventilator u kupatilu ne smije raditi u isto vrijeme kad i gasni bojler, odnosno mora se isključiti, jer radom ventilatora vrlo brzo se stvara potpritisak u kupatilu, odnosno povrat dimnih gasova iz bojlera i dimnjaka.</s><s>Upotreba kuhinjske nape</s><s>Kuhinjska napa ne smije raditi istovremno sa gasnim bojlerom jer djelovanje kuhinjske nape utiče na stvaranje podpritiska u prostoriji u kojoj je smješten gasni bojler, odnosno povrata dimnih gasova iz bojlera i dimnjaka.</s><s>Ovlašteni serviseri gasnih bojlera mogu ugraditi posebne uređaje koji isključuju rad kuhinjske nape i bojlera u isto vrijeme</s>
<s>Dijaspora se vraća kući</s><s>Sve više povratnika u Srbiju iz Kanade, Amerike i Australije</s><s>On je istakao da je epidemija korona virusa donijela najveće promjene u oblasti migracije u zadnjih deset godina.</s><s>– Za njih imamo i program mentorstva kako bismo im pomogli prilikom povratka – dodao je Jakovljević.</s><s>Izvor: Televizija srpske dijaspore-Večernje novosti</s>
<s>Centralno gradsko spomen obilježje Banja Luka</s><s>ROK ZA PREDAJU RADOVA JE ISTEKAO!</s><s>OBAVJEŠTENjE O PRODUŽENjU KRAJNjEG ROKA ZA PODNOŠENjE KONKURSNIH RADOVA</s><s>U MEĐUNARODNOM OPŠTEM JAVNOM KONKURSU ZA IZRADU IDEJNOG RJEŠENjA CENTRALNOG GRADSKOG SPOMEN OBILjEŽJA POGINULIM I NESTALIM BORCIMA ODBRAMBENO-OTADžBINSKOG RATA REPUBLIKE SRPSKE</s><s>DO 29.04.2022.</s><s>GODINE DO 23:59 ČASOVA (GMT +1)</s><s>Odlukom Gradonačelnika br. 11-G-835/22 od 09.03.2022.goine prihvaćen je prijedlog Konkursne komisije za izradu idejnog rješenja Centralnog gradskog spomen obilježja poginulim i nestalim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske – o izmjeni rokova objavljenih u Raspisu međunarodnog opšteg javnog konkursa za izradu idejnog rješenja Centralnog gradskog spomen obilježja poginulim i nestalim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, kako slijedi:</s><s>Rok za predaju radova je 29.04.2022. godine do 23:59 časova (GMT +1);</s><s>Rok za postavljanje pitanja je 29.04.2022. godine;</s><s>Rok do kada Konkursna komisija mora ocijeniti konkursne radove je 20.05.2022. godine;</s><s>Rok za objavu rezultata konkursa je do 01.06.2022. godine.</s><s>Nije potrebno da se prethodno registrujete za učešće na konkursu, autor bira svoj „jedinstveni kod“ od pet arapskih brojeva i dva slova!</s><s>OPŠTI JAVNI KONKURS ZA IZRADU IDEJNOG RJEŠENjA CENTRALNOG GRADSKOG SPOMEN OBILjEŽJA POGINULIM I NESTALIM BORCIMA ODBRAMBENO-OTADžBINSKOG RATA REPUBLIKE SRPSKE (JN br. 03-404-221/21)</s><s>U želji da se dobije kvalitetno vajarsko-arhitektonsko multifunkcionalno rješenje spomen obilježja integrisano u savremeni javni prostor Trga srpskih junaka, kao simbol ponosa, trijumfa, slobode, života i zahvalnosti poginulim i nestalim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, Grad Banja Luka raspisuje OPŠTI JAVNI KONKURS ZA IZRADU IDEJNOG RJEŠENjA CENTRALNOG GRADSKOG SPOMEN OBILjEŽJA POGINULIM I NESTALIM BORCIMA ODBRAMBENO-OTADžBINSKOG RATA REPUBLIKE SRPSKE.</s><s>Učesnici na konkursu ne prolaze proces registracije.</s><s>Konkursna dokumentacija se preuzima besplatno klikom na dugme „Konkursna dokumentacija“.</s><s>Učesnici su obavezni da konkursni rad predaju u digitalnom formatu, a detaljna uputstva za pravilno formiranje i imenovanje dokumenata detaljno je opisan u folderu 1 – Raspis konkursa, poglavlje 3.</s><s>Konkursni rad i svi prilozi koji se podnose uz konkursni rad moraju biti sastavljeni na jednom od zvaničnih jezika BiH ili na engleskom jeziku.</s><s>Svi učesnici su obavezni da u okviru konkursnog elaborata dostave dokumentaciju detaljno definisanu u folderu 1 – Raspis konkursa, poglavlje 2.</s><s>Konkursni rad koga raspisivač nije primio u roku određenom za podnošenje konkursnih radova, odnosno koji je primljen po isteku dana i sata do kojeg se konkursni radovi mogu podnositi, smatraće se neblagovremenim i neće biti razmatran.</s><s>Za provjeru da li je rad uspješno zaprimljen provjerite listu sa šiframa „Pristigli radovi“.</s><s>Spisak pristiglih radova ažurira se svaki radni dan u 15.00 časova.</s><s>Ukoliko vašu šifru ne pronađete u listi pristiglih radova poslije ažuriranja prvog sljedećeg radnog dana nakon slanja rada, pokušajte poslati ponovo rad sa istom šifrom.</s><s>Prijavi se</s><s>Rok za prijavu radova je 29.04.2022.g do 23:59 časova (GMT+1).</s><s>Pristigli radovi biće objavljeni na ovoj stranici (dio „Pristigli radovi„) prvi naredni radni dan u 15.00 časova.</s><s>Ukoliko je veličina vašeg rada veća od 30MB, animaciju možete poslati kao odvojenu .zip datoteku pod istom šifrom, ali drugim nazivom (npr. 12345DS-animacija.zip).</s><s>Autor bira svoj „jedinstveni kod“ od pet arapskih brojeva i dva slova!</s><s>Postavi pitanje</s><s>Odgovori na postavljena pitanja biće objavljeni na ovoj stranici (dio „Pitanja i odgovori„) u roku od tri dana.</s><s>Prije nego što postavite pitanje, provjerite na ovoj stranici da li postoji slično pitanje i odgovor.</s><s>Neće biti odgovanja na postojeća pitanja!</s><s>Nekompletni radovi (nedostaje animacija)</s><s>Nekompletni radovi</s><s>Pitanja i odgovori</s><s>Nijedno pitanje nije posatvljeno.</s><s>Da li je moguće dodati još jedan, treći .zip folder ukoliko je potrebno zbog nedostatka mesta za konkursni rad, pored ova dva postojeća .zip-a?</s><s>Ukoliko vam je za predaju konkursnog rada potrebno više od 30MB zapakovanih/komprimovanih foldera (digitalni formati .zip, i sl.) možete dodatno dostaviti više takvih foldera, odvojeno sa oznakom iste šifre uz dodatak riječi npr. AV12345_animacija, AV12345_dio_2, AV12345_dio_3 i takođe svaki dodatni folder ne smije biti veći od 30MB.</s><s>Ako je „karakteristični izgled spomenika” u razmjeri 1:50 prevelik za format A3, možemo li promijeniti razmjeru u 1:100?</s><s>Možete promijeniti razmjeru za karakterističan izgled spomenika u 1:100 ukoliko vaš prijedlog spomenika ne može da se prikaže u razmjeri 1:50 na A3 formatu.</s><s>TABLICA SA PODACIMA AUTORA još uvek ne može da se nađe u okviru konkursne dokumentacije, gdje i kad može da se preuzme?</s><s>TABLICA SA PODACIMA AUTORA nalazi se u folderu br. 7 na linku koji možete da preuzmete na linku https://www.banjaluka.rs.ba/konkurs-spomen-obiljezje/ Otklonili smo grešku u folderu.</s><s>Možete li potvrditi krajnji rok za slanje zapečaćene koverte samo sa naznakom „AUTOR“, koja je na poleđini označena izabranom šifrom rada, putem redovne pošte produžen do 29. aprila?</s><s>Ili je krajnji rok za slanje koverte i dalje 11. april?</s><s>U konkursnoj dokumentaciji nedostaje folder broj 7 TABLICA_SA_PODACIMA_AUTORA?</s><s>Dopunili smo konkursnu dokumentaciju sa folderom broj 7 TABLICA_SA_PODACIMA_AUTORA.</s><s>U dokumentu RASPIS KONKURSA 02.1 Izvod iz regulacionog plana_Plan_prostorne organizacije, na površini predviđenoj za izgradnju spomenika predviđena je podžemna garaža (isprekidana ljubičasta linija).</s><s>Da li je izgradnja podžemne garaže obvezna?</s><s>Ukoliko jeste, koliko etaža treba predviđeti?</s><s>Podzemna garaža je opcionalna (nije ovabezna).</s><s>Regulacioni plan ovog prostora trenutno je u procesu izmjene, a konačno plansko urbanističko rješenje će biti usklađeno s prvonagrađenim konkursnim radom.</s><s>U Raspisu konkursa, u tački 2.3.4 grafički prilozi, navedeno je da su potrebna najmanje 4 “karakteristična izgleda spomen obilježja” u razmjeri 1:50 ili 1:25.</s><s>Možete li objasniti šta se podrazumijeva pod „karakteristični izgledi spomen obilježja” jesu li to 3D renderi?</s><s>Ukoliko se odnosi na rendere, zašto je potrebna razmjera?</s><s>„Karakteristični izgledi spomen obilježja” su grafički crteži sve 4 strane spomenika (istočna, zapadna, južna i sjeverna) slični kao fasade objekata.</s><s>U templejtu za grafički poster su prikazane 3 vertikalne pozicije za “3D prikaze spomenika”.</s><s>Ukoliko konkursni prijedlog spomenika ima horizontalnu formu, da li je moguće promijeniti broj i dimenzije ovih pozicija?</s><s>Ukoliko vaš prijedlog spomenika ima horizontalnu formu, možete promijeniti broj i dimenzije utora planiranih za “3D prikaze spomenika”, ali morate okvirno zadržati poziciju na templejtu za 3D modele (srednji do desni gornji ugao).</s><s>Moramo li i na posteru broj 2 prostor za autorski kod i tablicu predviđenu za podatke o autoru ostaviti prazne?</s><s>Tablicu predviđenu za podatke o autoru na oba PLAKATA za izložbu (dimenzija 100dž70 cm) morate ostaviti PRAZNU (NEPOPUNjENU).</s><s>Svaki prilog konkursnog rada (sveska, dva plakata za izložbu, mali plakat za digitalnu izložbu, grafički prilozi, 3d animacija) moraju biti označeni sa vašim (autorskim) jedinstvenim KODOM</s><s>U popisu obaveznih grafičkih priloga navedeno je se da je razmjera za situacioni prikaz i karakteristične presjeke trga 1:500, a na PLAKATU je navedeno da je razmjera za situacioni prikaz i karakteristične presjeke trga 1:1000. aKoja razmjera je važeća?</s><s>Tražena razmjera za situacioni prikaz i karakteristične presjeke trga je 1:500.</s><s>Koliki je ukupan iznos budžeta?</s><s>Ukupan budžet bit će procijenjen nakon završetka konkursa, a iznos će zavisiti od prvonagrađenog konkursnog rada, odnosno predložene materijalizacije, veličine, vrste konkstrukcije i načina izvedbe.</s><s>Možemo li premjestiti postojeća stabla ili bi trebala ostati na postojećem mjestu?</s><s>Postojeća stabla su vrlo visoka i stara i njihovo pomjeranje bi ih vjerojatno ugrozilo, te ih ne smijete pomjerati.</s><s>Da li možemo pomjeriti postojeće spomenike koji se nalaze na ozelenjenom dijelu prostora u skladu sa konceptom novog projekta (uključujući I spomenik “12 beba”)?</s><s>Da, unutar obuhvata konkursa možete pomjeriti sve postojeće skulpture na lokaciji uključujući i spomenik „12 beba“.</s><s>Da li dva objekta na jugozapadnoj strain, koja su na karti 03_karta_kulturno-istorijskog_nasljeđa (folder 03_Valorizacija_kulturno_istorijskog_nasljeđa) označena sa brojevima: 6 POSLOVNI CENTAR „NOVA BANKA“ 7 RESTORAN, biti uklonjeni?</s><s>Uklonjen može biti samo objekat koji je na karti 03_karta_kulturno-istorijskog_nasljeđa, označen pod brojem 7 RESTORAN.</s><s>Svjesni smo da ovaj spomenik predstavlja vašu slobodu i žrtvu.</s><s>Čitali smo istorijski tok događaja iz dokumenata koje ste dostavili u sklopu konkursa, međutim nakon što smo istraživali iz različitih izvora našli smo razlike u podacima, da ovaj rat nije bio samo herojski i patriotski on uključuje i ratne zločine i nemile događaje koji pripadaju objema stranama.</s><s>Dakle, je li ovo spomen obilježje vid pomirenja sa svojom prošlošću, u smislu odavanja počasti nevinim životima i osuđujući rat, ili je za vas samo herojski i patriotski spomenik.</s><s>Tema konkursa je spomen obilježje koje treba da na umjetnički, kreativan i emotivan način prikaže odavanje počasti isključivo žrtvama, odnosno vojnicima Vojske Republike Srpske koji su poginuli iili nestali u toku trajanja odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske.</s><s>Poređenjem linije obuhvata na dva grafička priloga pomenuta u odgovorima, razmjera i obuhvat prikazani u kartama 02.1 master_plan_prostorna organizacija 03 valorizacija kulturno-historijskog nasljeđa nisu jednaki i svaka prikazuje zasebnu skalu i raspon i na karti 02.1, dvije oblasti su označene ružičastom bojom, dok je na karti 03 plavom bojom označena zona za konkurs.</s><s>Mislim da je na karti 02.1 usko područje na zapadu za komercijalne i parking prostore za projektovanje.</s><s>Zbog osjetljivosti konkurencije, može li se plan lokacije (čak i u obliku .</s><s>JPG) specificirati navođenjem obima takmičenja, molimo vas da nas uputite.</s><s>Linija u ružičastoj boji prikazana na karti 02.1_Plan_prostorne_organizacije (folder 03_ Dokumentaciona osnova) označava područje određeno za konkurs.</s><s>Prostor na zapadu koji je u postojećem stanju parkiralište mora biti sastavni dio novog trga sa spomen obilježjem, kao autor svakako ne biste trebali postavljati parkiralište unutar trga s obzirom na to da je trg isključivo planiran za pješake.</s><s>Također treba uzeti u obzir „ZONU ZAŠTITE NACIONALNOG SPOMENIKA” obojenu žutom bojom na karti 03_karta_kulturno-istorijskog_nasljeđa (folder 03_Valorizacija_kulturno_istorijskog_nasljeđa) unutar koje se ne preporučuje postavljanje novih objekata.</s><s>Lokacija spomen obilježja treba biti unutar područja određenog za konkurs uključujući I postojeće parkiralište.</s><s>U granicama zone obuhvaćene konkursom nalazi se postojeći parking.</s><s>Treba li ga sačuvati?</s><s>Postojeći parking je privremenog karaktera, i Regulacionim planom nije planiran za zadržavanje kao što možete vidjeti na grafičkom prilogu 02.1_Plan_prostorne_organizacije (folder 03_ Dokumentaciona osnova, 02_Izvodi_iz_regulacionog_plana).</s><s>Prostor sadašnjeg parkinga je lokacija unutar koje je potrebno pozicionirati spomenik s obzirom na to da je unutar zone zaštite nacionalnog spomenika (objekta Muzeja savremene umjetnosti) zabranjena gradnja.</s><s>Zone zaštite prikazane su na grafičkom prilogu 03_karta_kulturno-istorijskog_nasljeđa (folder 03_Valorizacija_kulturno_istorijskog_nasljeđa).</s><s>U grafičkim prilozima za situacioni prikaz je razmjera 1:500 a u templejtu za plakat je navedena razmjera za situaciju 1:2500.</s><s>Koja razmjera je važeća za situaciju?</s><s>Važeća razmjera za situaciju je 1:500.</s><s>Da li je prilog 3D animacija (koji je naveden u poglavlju Uputstvo za pripremu konkursnog rada) obavezan ili prepušten slobodnom izboru autora?</s><s>3D animacija je obavezan prilog.</s><s>Da li možete crvenim linijom da definišete tačne granice interventne zone?</s><s>Koliko treba poštovati postojeće stanje?</s><s>Granice interventne zone naznačene su na grafičkim prilozima 02.1-plan prostorne organizacije (rozom isprekidanom linijom) i 03-kulturno_istorijsko_nasljeđe (plavom linijom).</s><s>Grafički prilozi nalaze se u folderu 03_DOKUMENTACIONA OSNOVA.</s><s>Postojeće stanje treba poštovati samo u smislu da se spomen obilježje ne pozicionira unutar Zone zaštite nacionalnog spomenika označene žutom bojom na grafičkom prilogu 03-kulturno_istorijsko_prirodno nasljeđe.</s><s>Crteži ne identifikuju jasno područje projekta, a većina crteža je napisana na bosanskom jeziku što mi ga čini nerazumljivim.</s><s>Molimo da dostavite određeno područje na planu većeg obima kako biste nam omogućili da radimo na njemu.</s><s>Dokumentaciju sa linka trebate preuzeti u engleskoj verziji.</s><s>Svi grafički prilozi su prevedeni na engleski jezik.</s><s>Granice zone područja koja je predmet konkursa naznačene su na grafičkim prilozima 02.1-plan prostorne organizacije (rozom isprekidanom linijom) i 03-kulturno_istorijsko_nasljeđe (plavom linijom).</s><s>Grafički prilozi nalaze se u folderu 03_DOKUMENTACIONA OSNOVA.</s><s>Zona zaštite nacionalnog spomenika šrafirana je žutom bojom na grafičkom prilogu 03-kulturno_istorijsko_prirodno nasljeđe te jedino unutar te zone ne smijete pozicionirati spomen obilježje.</s><s>Svi ostali elementi parka i parternog uređenja mogu biti pozicionirati unutar područja koja je predmet konkursa kao i Zona zaštite nacionalnog spomenika.</s>
<s>Ovjera ljetnjeg semestra za studente prvog i drugog ciklusa studija vršiće se do 13.07.2022. godine</s><s>Napomena: Studenti koji ne izvrše ovjeru u predviđenom roku, neće imati mogućnost prijave i polaganja ispita za septembarski ispitni rok</s>
<s>Poziv Registar dijaspore</s><s>Pozivamo sve građane u dijaspori da ispune odgovarajući formu i tako se upišu u Registar dijaspore Republike Srpske.</s><s>Cilj Registra dijaspore je da se kreira aktivna mreža koja će podstaknuti komunikaciju, privredna ulaganja, razmjenu znanja i iskustava između dijaspore i institucija Republike Srpske.</s><s>Uspostavljanje evidencije dijaspore po geografskoj zastupljenosti, kao i kvalifikacionoj strukturi i zanimanju članova dijaspore je veoma značajno, jer se na osnovu takvih informacija mogu kreirati modeli uzajamne saradnje uzimajući u obzir potencijal i interese dijaspore.</s><s>Mapiranje dijaspore otvara mogućnosti za saradnju u mnogim oblastima društvenog, kulturnog, privrednog i naučnog života, a istovremeno jača povezanost pripadnika dijaspore i Republike Srpske.</s>
<s>Istočno Sarajevo</s><s>Hitne intervencije</s><s>Služba za hitne intervencije dostupna vam je od 0 do 24 sata.</s><s>Služba za hitne intervencije na raspolaganju je neprestano i reaguje na dojave korisnika ili nadležnih službi (policija, vatrogasci) u slučajevima opasnosti zbog isticanja, nestanka prirodnog gasa ili drugih smetnji na priključcima i gasnoj mreži.</s><s>Radnici ove službe su ovlaštene stručne osobe koje su obučene da hitno i pravilno reaguju na sve pojave na distributivnom sistemu koje mogu ugroziti sigurnost ljudi i imovine.</s><s>U SLUČAJU OPASNOSTI SLIJEDITE UPUTSTVA RADNIKA SLUŽBE ZA HITNE INTERVENCIJE RADI SPREČAVANjA STRADANjA LjUDI I IMOVINE</s>
<s>Istočno Sarajevo</s><s>Šta je prirodni gas</s><s>Prirodni gas je smjesa raznih ugljovodonika (metan, etan, propan).</s><s>Glavna komponenta prirodnog gasa je metan (CH 4).</s><s>Smatra se da je prirodni gas nastao prije mnogo miliona godina iz taloga mikoroorganizama izloženih visokim pritiscima i djelovanju bakterija bez prisustva kiseonika.</s><s>Obično se prirodni gas pojavljuje u blizini naftnih polja, odakle se iz dubine kroz bušotine pod djelovanjem pritiska transportuje do sabirnih stanica i dalje prema potrošačima.</s><s>Prirodni gas je lakši od vazduha i prilikom isticanja sakuplja se u gornjim dijelovima prostorije.</s><s>Prirodnom gasu se dodaje odgovarajuća materija (odorans) koja mu daje karakterističan miris, tako da se čulom mirisa može konstatovati pojava gasa u određenom prostoru.</s><s>Pri određenim koncentracijama prirodnog gasa u vazduhu može doći do eksplozije.</s><s>Zato, pri bilo kojoj pojavi prirodnog gasa u prostoru mora se postupiti u skladu sa mjerama sigurnosti kod pojave mirisa gasa.</s>
<s>Sindikalni odbor je na 5. redovnoj sjednici održanoj 23.05.2013. godine donio Odluku da se pripremi nova forma tipskog Ugovora, koji bi ubuduće Sindikalna organizacija potpisivala sa pravnim licima koja prodaju robu i usluge našim članovima.</s><s>Takođe, odlučeno je da Ugovor sadrži član po kome se prodavci roba i usluga obavezuju da na račun Sindikata uplate 2 % od vrijednosti prodate robe (usluge).</s><s>Na ovaj način bi se pokrio dio troškova koje u ovom slučaju ima Sindikat, a svi prodavci postavili u ravnopravan položaj, jer su pojedini i ranije uplaćivali određeni procenat Sindikatu.</s><s>U julu 2013. godine smo poslali Obavještenje svim pravnim licima, sa kojim su nekada bili sklopljeni Ugovori (52 pravna lica), da se od 01.08.2013. godine ponišavaju svi do tada sklopljeni Ugovori o poslovnoj saradnji.</s><s>Istovremeno smo im ponudili sklapanje novih Ugovora, čiji primjerak smo poslali kao prilog ovom Obavještenju.</s><s>Do sada smo u više navrata, putem oglasnih tabli i „Informatora“, obavještavali članstvo sa kojim firmama su sklopljeni Ugovori, a od sada ćemo to činiti i preko našeg sajta, koji smo u međuvremenu rekonstruisali.</s><s>Do 25.12.2013. godine smo potpisali Ugovore sa 85 pravnih lica, koje smo sortirali u deset različitih kategorija navedenih sa desne strane.</s><s>Spisak preduzeća sa kojim su potpisani Ugovori, kao i njihove ponude, možete pogledati klikom na željenu kategoriju.</s><s>Za kupovinu robe (usluge) na rate preko Sindikata radniku je neophodna Saglasnost, koju mu izdaje povjerenik njegove Sindikalne podružnice, nakon što radnik potpiše Izjavu o vraćanju odobrenih kreditnih sredstava.</s><s>Izdavanjem ove Saglasnosti, Sindikalna organizacija preuzma na sebe sve nastale obaveze.</s><s>Pravna lica koja žele da potpišu Ugovor sa našom Sindikalnom organizacijom mogu ovdje pruzeti primjerak blanko Ugovora.</s><s>Potrebno je da popune potrebne podatke, potpišu ga i ovjere u četiri primjerka, te isti pošalju poštom na našu adresu.</s><s>Po prijemu Ugovora mi ćemo isti potisati i vratiti na adresu prodavca.</s>
<s>Istočno Sarajevo</s><s>Procedura priključenja</s><s>Poštovani budući korisnici prirodnog gasa</s><s>Čestitamo na vašem izboru energenta koji možete koristiti u više namjena.</s><s>U slučaju eventualnih nejasnoća nakon čitanja narednih upustava pozivamo vas da nas posjetite gdje ćete uz pomoć naših zaposlenih dobiti dodatna pojašnjenja za priključenje objekta.</s><s>1. Korak</s><s>Po zahtjevu potencijalnog investitora donosi se RJEŠENjE O ENERGETSKIM USLOVA ZA PRIKLjUČENjE OBJEKTA KORISNIKA NA GASNU DISTRIBUTIVNU MREŽU (uslugu pruža i naplaćuje “Sarajevogas”a.d.)</s><s>2. Korak</s><s>Nakon pribavljanja RJEŠENjA O ENERGETSKIH USLOVA investitor se upućuje na izradu Projekta unutrašnje gasne instalacije (UGI). (Ovu uslugu pružaju i naplaćuju registrovana preduzeća za projektovanje).</s><s>3. Korak</s><s>”Sarajevogas” a.d. po zahtjevu investitora izdaje Saglasnost na projektnu dokumentaciju (uslugu pruža i naplaćuje “Sarajevogas”a.d).</s><s>4. Korak</s><s>Po pribavljanju saglasnosti na projektnu dokumentaciju, Investitor vrši izbor ovlaštenog preduzeća koje će vršiti izvođenje radova na izgradnji unutrašnje gasne instalacije Uslugu pruža i naplaćuje angažovano preduzeće.</s><s>5. Korak</s><s>”Sarajevogas” a.d. po zahtjevu investitora vrši puštanje gasa u instalacije korisnika, radi provođenja funkcionalne probe, gdje je obavezno prisustvo izvođača i servisera gasnih aparata (uslugu pruža i naplaćuje “Sarajevogas”a.d).</s><s>6. Korak</s><s>”Sarajevogas” a.d. po zahtjevu investitora provodi interni tehnički prijem unutrašnje gasne instalacije uz obavezno prisustvo izvođača i servisera gasnih aparata (uslugu pruža i naplaćuje “Sarajevogas” a.d).</s><s>7. Korak</s><s>Ukoliko nema primjedbi na izvedene radove, ”Sarajevogas” a.d:</s><s>Izdaje Energetsku salasnost za upotrebu i korištenje unutrašnje gasne instalacije</s><s>sa investitorom (korisnikom) potpisuje Ugovor o snabdijevanju prirodnim gasom i korištenju distributivnog sistema</s><s>vrši puštanje gasa na korištenje u unutrašnju gasnu instalaciju korisnika.</s>
<s>Forum dijaspore u Doboju</s><s>U organizaciji gradske uprave Doboja i Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske u julu je održan Forum dijaspore u Doboju, sa ciljem promovisanja privrednih potencijala grada, kao i povezivanja dijaspore sa predstavnicima gradskih vlasti.</s><s>Vlada Republike Srpske prepoznala je u dijaspori veliki potencijal, pa je u Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju formiran novi odsjek koji se bavi saradnjom sa dijasporom, rekao je ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić.</s><s>U nacrtu strategije koja će definisati cjelokupni odnos sa dijasporom predviđene su i aktivnosti na jačanju saradnje lokalnih vlasti sa dijasporom, istakao je novinarima Klokić.</s><s>On kaže da se na ovakvim susretima, kao i privrednim forumima koje ovo ministarstvo organizuje u inostranstvu, pojavljuju potencijalni investitori koji Srpsku prepoznaju kao mjesto u koje vrijedi ulagati, ali da republička i lokalna administracija moraju dodatno unaprijediti poslovni ambijent.</s><s>Klokić je takođe naveo da su u okviru Drugog foruma dijaspore koji je održan u maju u Banjaluci razmatrani pravci saradnje sa dijasporom od kojih je kao prioritetnu izdvojio ekonomsku.</s>
<s>Uspostavljen Registar dijaspore</s><s>U Republici Srpskoj je uspostavljen REGISTAR DIJASPORE, a upis u Registar je već počeo.</s><s>Registar dijaspore je jedna od aktivnosti koju sprovodi Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Vlade Republike Srpske, s ciljem jačanja saradnje sa dijasporom.</s><s>Iz Ministarstva pozivaju građane, organizacije i udruženja u dijaspori da posjete internet stranicu za dijasporu https://dijasporars.com/registar-dijaspore/ , ispune odgovarajuću formu obrasca i upišu se u Registar.</s><s>Registar je dobrovoljna evidencija naših udruženja, organizacija i pojedinaca u inostranstvu, na osnovu koje će se dobiti pregled brojnosti, strukture i interesa naših iseljenika i omogućiti da se saradnja podigne na viši nivo, ističu u Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju.</s><s>Po riječima demografa, ovo je jako koristan potez koji otvara razne mogućnosti saradnje sa dijasporom u oblasti kulture, tradicije, privrede i ulaganja.</s><s>Izvor: Opština Prnjavor</s><s>Foto: Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju</s>
<s>Gradonačelnik zahvalio radnicima: U rekordnom roku asfaltirana saobraćajnica u centru</s><s>Postavljen je novi asfalt na dionici Ulice kralja Petra I Karađorđevića od hotela „Palas“ do Banskog dvora, a preostalo je da se još obilježi saobraćajna signalizacija.</s><s>Iako su ovih dana vladale veoma visoke temperature vazduha, radnici su dali svoj maksimum i radovi će biti okončani u rekordnom roku.</s><s>Gradonačelnik Draško Stanivuković obišao je danas radnike na terenu, te tokom susreta i razgovora – zahvalio im je za efikasnost i počastio ih pićem.</s><s>Tako će i ova saobraćajnica u centru grada dobiti potpuno novo ruho, za šta je iz budžeta izdvojeno oko 350.000 KM.</s><s>Podsjećamo, Gradska uprava sprovodi veliku obnovu gradskih saobraćajnica, u okviru koje će biti potpuno modernizovano pet kilometara ključnih i glavnih saobraćajnica u centru grada.</s>
<s>Srpska će dobiti Registar dijaspore</s><s>Srpska će dobiti Registar dijaspore.</s><s>Upravo bi ovaj registar mogao biti koristan potez koji otvara mogućnost dodatnih ulaganja iseljenika u rodni kraj.</s><s>Upis u Registar već je počeo.</s><s>Građani u dijaspori mogu da posjete internet stranicu za dijasporu i da ispune odgovarajuću formu i upišu se u Registar.</s><s>Kada im se otvori sigurnost za investiranje, oni će se i vraćati.</s><s>Činjenica je da značajan broj naših građana živi u dijaspori, ali i da želi da održi veze sa Republikom Srpskom zbog porodičnih, prijateljskih, ali i poslovnih razloga.</s>
<s>Povesti više brige o srpskom jeziku</s><s>Ni institucije, ni društvo, ni pojedinci ne vode dovoljno brige o lijepom srpskom jeziku i neobjašnjiv je neodgovoran odnos prema takvoj ljepoti i bogatstvu, poručio je u Mrkonjić Gradu profesor sa Filološkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Duško Pevulja povodom Dana maternjeg jezika.</s><s>– Nemam odgovor na pitanje zašto to ne činimo.</s><s>Suštinska i prava briga o jeziku mora biti sinhronizovana.</s><s>To ne mogu ni samo institucije, ni samo škole, ni pojedinci.</s><s>Ta borba bi morala da bude sinhronizovana i da se svako od nas brine o svom jeziku – rekao je Pevulja.</s><s>On je sinoć u Kulturno-sportskom centru „Petar Kočić“ naglasio da je jezik najveće i neprocjenjivo blago, te da je srpska književnost 20. vijeka najveća evropska književnost.</s><s>– Treba raditi, treba podizati tu svijest, tu kulturu govora, takozvanu jezičku kulturu.</s><s>Ne možete jedan dan biti kulturni, nego je kultura nešto što se njeguje čitav život, ona proizilazi iz podizanja svijesti da je jezik važan, da bez jezika nema ni naroda – ukazao je Pevulja.</s><s>On je istakao da se previše priča o zaštiti ćirilice, koju, nažalost, Srbi brane sami od sebe, što je pomalo neobjašnjivo.</s><s>– Ni poslije donošenja ovog zakona o zaštiti jezika i pisma ne vidim da se situacija sa ćirilicom u njenu korist nešto mnogo promijenila – naveo je Pevulja.</s><s>On je izrazio zadovoljstvo posjećenošću ovog događaja, kojem su prisustvovali i učenici i nastavnici osnovnih i srednjih škola.</s><s>Učenik sedmog razreda Osnovne škole „Petar Kočić“ Ivana Vođević, koja je sinoć recitovala stihove, rekla je da je srpski jezik veoma bitan i da ga treba čuvati.</s><s>Svoj doprinos obilježavanju Dana maternjeg jezika u Mrkonjić Gradu dali su i učenici osnovnih škola „Petar Kočić“ i „Ivan Goran Kovačić“.</s>
<s>Narod nikad neće odustati od Srpske</s><s>Sloboda Srba nije nauštrb nekih drugih i okupljanje oko Republike Srpske nije inat, već ostvarenje sna i najvažnije je da iza svega toga stoji narod koji nikada neće odustati od Republike Srpske.</s><s>Između ostalog, ovo je istaknuto na svečanom defileu povodom Dana Republike i njenih prvih 30 godina postojanja, kojem je prisustvovao veliki broj građana.</s><s>Ulicama Banjaluke je prodefilovalo više od 2.700 učesnika, odnosno predstavnika civilnog sektora, sportskih klubova, javnih službi i pripadnika MUPa Republike Srpske.</s><s>Defileu je prethodila sveta arhijerejska liturgija u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci, koju je služio patrijarh srpski Porfirije.</s><s>Kao i prethodnih godina, najviše pažnje, aplauza i ovacija u defileu su dobili pripadnici SAJ MUP RS s pjesmom „Za krst“, te oklopna vozila despot proizvedena u kompaniji „Tehnički remont Bratunac“, dok su najviše simpatija pokupili dječaci i djevojčice iz sportskih saveza u Republici Srpskoj.</s><s>„Naša sloboda nije nauštrb nekih drugih, već naše pravo.</s><s>Imamo namjeru da živimo u slobodi i pružimo je i drugima“, rekao je Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ističući da je Republika Srpska država bez obzira kako to ko gledao ili osporavao.</s><s>SVEČANA AKADEMIJA: Povodom Dana Republike uoči 9. januara održana je i svečana akademija u banjalučkoj dvorani „Borik“, gdje je istaknuto da i danas, 30 godina od osnivanja, Republika Srpska se bori da sačuva ono što su joj velike sile priznale nakon završetka rata, a na šta je i sama Republika Srpska stavila potpis.</s><s>Tokom svečane akademije istaknuto je i da Republika Srpska ima pravo na teritoriju, ima narod i funkcionalnu vlast te da teži samostalnosti koja joj je data Ustavom BiH, a ukoliko to nije moguće, nije isključena ni afirmacija prava na samoopredjeljenje i nezavisnost.</s><s>Ana Brnabić, predsjednica Vlade Srbije, rekla je da je Republika Srpska ostala odraz viševjekovnog sna, a pokazatelj je i koliko je srpski narod bio odlučan da spriječi ponavljanje zločina iz Drugog svjetskog rata koji je imao cilj da u potpunosti uništi srpski narod na ovim prostorima.</s><s>„Republika Srpska je formirana da bi se odbranila od tog zla, koje je došlo nešto kasnije, iste te godine“, rekla je Brnabićeva, ističući da u Srbiji prvi moraju da brane Srpsku jer je ona nastala od želje za mirom, slobodom i želje da se zločini ne ponavljaju.</s><s>Ono što je nekoliko puta istaknuto jeste da se mir mora sačuvati po svaku cijenu, isto kao i identitet i sloboda, a da bismo se razumjeli međusobno, kako je rekao patrijarh Porfirije, nužno je da se razgovara, prvo međusobno, a onda i sa drugima.</s><s>„Taj dijalog treba da bude bez teških riječi, koje povređuju, jer je na svim stranama mnogo onih koji su povrijeđeni“, rekao je Porfirije.</s><s>Kao i prethodnih godina, naglašeno je da je Republika Srpska stvorena 9. januara 1992. godine, mjesecima prije prvih oružanih sukoba u Bosni i Hercegovini, te da je to istorijska činjenica i da će uprkos osporavanju ona nastaviti da slavi svoj rođendan jer identitetska obilježja ne podliježu preispitivanju.</s><s>„Sa posebnim pijetetom sjećamo se onih koji su dali svoj život braneći Republiku Srpsku, svoja ognjišta i porodice.</s><s>Njima dugujemo vječnu zahvalnost, ali i upornu borbu za bolju budućnost i očuvanje Republike u čije temelje su ugradili ono najvrednije što su imali“, rekla je Cvijanovićeva.</s><s>ODLIKOVANjA: Predsjednica Republike Srpske povodom Dana Republike i njenih prvih 30 godina odlikovala je brojne pojedince i kolektive, a među njima i Ivicu Dačića, predsjednika Skupštine Srbije, koji je odlikovan Ordenom Republike Srpske na lenti za rad i izvanredne zasluge u međunarodnoj saradnji i učvršćivanju mira, kao za doprinos u razvoju sveukupnih odnosa između Srbije i Republike Srpske.</s><s>Takođe, Ordenom Njegoša trećeg reda odlikovan je ambasador Srbije u SAD Marko Đurić, zatim Bratislav Gašić, direktor Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), koji je dobio Orden Njegoša prvog reda.</s><s>Osim njih, odlikovane su brojne institucije i pojedinci koji su doprinijeli ekonomskom, političkom, društvenom i privrednom rastu i razvoju, kao i zdravstvenom, socijalnom, kulturnom, sportskom i svakom drugom vidu napretka cjelokupnog društva.</s>
<s>Otvoreni „Dani Srbije i Srpske“ u Beču</s><s>Manifestacija „Dani Srbije i Srpske u Austriji“, čiji je cilj okupljanje dijaspore i jačanje njenog kulturnog i poslovnog vezivanje sa maticama, kao i produbljivanje privredne, turističke i kulturne saradnje sa Austrijom, svečano je otvorena u Beču.</s><s>U bogatom kulturno-umjetničkom programu nastupili su istaknuti operski i baletski umjetnici iz Beograda, Banjalučka filharmonija, srpska kulturno- umjetnička društva iz Beča, izvorne pjevačke grupe i drugi.</s><s>Otvaranju manifestacije u prepunom bečkom Kursalonu Hubner prisustvovali su ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić i ministar privrede i preduzetništva Vjekoslav Petričević, ugledne zvanice iz javnog, političkog i društvenog života Srbije, Srpske, Austrije i Beča, predstavnici srpske dijaspore u Austriji i drugi gosti.</s><s>Šef Predstavništva Republike Srpske u Austriji Mladen Filipović rekao je da je veoma važno što se manifestacija održava u Beču, kao glavnom austrijskom gradu i jednoj od evropskih metropola.</s><s>„Srbija, Srpska i srpska dijaspora mogu da pokažu da smo jedan narod i da imamo bogatu tradiciju, kulturu i jezik“, rekao je Filipović.</s><s>Tokom manifestacije u Beču će u narednom periodu biti organizovana i gostovanja pozorišta iz Beograda i Banjaluke, izložbe i koncerti.</s><s>Manifestaciju pod pokroviteljstvom predsjednika Srpske Željke Cvijanović, Vlade Srpske i Ministarstva spoljnih poslova Srbije organizuju Predstavništvo Srpske u Austriji, Ambasada Srbije u Austriji i Zajednica srpskih klubova u Beču.</s><s>Manifestacija „Dani Srbije i Srpske u Austriji“ imaće i humanitarni karakter, jer će se tokom trajanja programa prikupljati sredstva za akciju „Djeca su naša budućnost“ za Gimnaziju „Sveti Sava“ u Osojanu na Kosovu i Metohiji.</s>
<s>Prva škola srpskog jezika u Benkovcu</s><s>Prva dopunska škola srpskog jezika u Benkovcu u Hrvatskoj „Učimo ćirilicu“, koju je finansijski pomogla Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, otvorena je u crkvenoj sali i pohađa je 21 učenik.</s><s>Učiteljice u školi su popadije Jelena Božić i Momira Savić.</s><s>Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu odobrila je sredstva na konkursu za sufinansiranje projekata u regionu, kojim su obezbjeđeni „pametna“ tabla za projekcije i pisanje, knjige za biblioteku s čitaonicom i drugi didaktički materijal.</s>
<s>Poziv za prijavu u Registar dijaspore</s><s>Živite u dijaspori, ali želite biti u toku sa svim dešavanjima iz otadžbine?</s><s>Želite biti u kontaktu sa našim ljudima?</s><s>Želite pratiti rad naših udruženja i KUD-ova širom svijeta?</s><s>Prijavite se u REGISTRAR DIJASPORE koji će vam sve to i omogućiti.</s><s>Riječ je o o potpuno dobrovoljnoj evidenciji naših udruženja, organizacija i pojedinaca u inostranstvu, na osnovu koje će se dobiti brojnost strukture i interesa naših iseljenika, a sve u cilju da se saradnja podigne na viši nivo.</s><s>Registraciju možete izvršiti klikom na link: https://dijasporars.com/registar-dijaspore/ i u tri jednostavna koraka.</s>
<s>Ponuda Srpske na Sajmu turizma u Beču</s><s>Turistička organizacija Srpske će ponudu i usluge predstaviti na izložbenom prostoru Predstavništva Republike Srpske u Beču, najavljeno je iz ove organizacije.</s><s>– Promocija na ovom sajmu je nastavak aktivnosti i uspješne saradnje sa Predstavništvom, sa kojim smo u proteklom periodu intenzivno radili na studijskim putovanjima za turističke stručnjake, fotografe, novinare, predstavnike institucija iz Austrije i tako direktno promovisali naše turističke destinacije na austrijskom tržištu – navedeno je u saopštenju.</s><s>„Ferijenmese 2020“ najznačajniji je sajam turizma u Austriji koji okuplja oko 150.000 posjetilaca, te oko 850 izlagača iz više od 80 zemalja.</s><s>Osim Turističke organizacije Republike Srpske, na štandu će se predstaviti Turistička organizacija Trebinje, destilerija Monogram i Turistička organizacija grada Beograda, gdje će u fokusu pažnje biti destinacije i programi u Srpskoj koji su za turiste atraktivni u predstojećoj sezoni proljeće/ljeto.</s>
<s>Delegacija Vlade sa srpskom dijasporom u Švedskoj</s><s>Delegacija Vlade Republike Srpske, koja je boravila u posjeti Švedskoj, sastala se sa predstavnicima srpske dijaspore u toj zemlji, te u Norveškoj i Danskoj, i razgovarala o prednostima ulaganja u Srpsku, jačanju saradnje i o mogućnostima predstavljanja kulture Republike Srpske u skandinavskim zemljama.</s><s>Sa predstavnicima srpske dijaspore, na poziv Saveza Srba u Švedskoj, razgovarali su pomoćnik ministra za međunarodnu saradnju u Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju Nemanja Kovačević i pomoćnik ministra za kulturu u Ministarstvu prosvjete i kulture Tanja Đaković.</s><s>Tema sastanka sa predstavnicima udruženja, fondacija i privrednika iz skandinavskih zemalja bila je mogućnost uspostavljanja i jačanja kulturne i privredne saradnje Republike Srpske i srpske dijaspore u ovim zemljama.</s><s>Kovačević je informisao prisutne o prednostima za ulaganje u Srpsku, kao i o mogućnostima za uvezivanje privrednika iz dijaspore sa privrednicima u Republici Srpskoj, saopšteno je iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju.</s><s>On je naglasio i značaj Foruma dijaspore kao platforme za uspostavljanje privrednih i drugih kontakata između srpskog naroda u Srpskoj i rasejanju.</s><s>Kovačević je napomenuo da Vlada Srpske pokazuje posvećenost unapređenju odnosa sa dijasporom kroz institucionalizaciju, kao i putem novoosnovanog Odsjeka za saradnju sa dijasporom, čiji je zadatak da radi na kreiranju i provođenju politika za jačanje saradnje u svim segmentima u saradnji sa drugim ministarstvima i institucijama Srpske.</s><s>Đakovićeva je istakla da je opredjeljenje Vlade Republike Srpske da uspostavi što čvršću saradnju i veze sa dijasporom, posebno na očuvanju identiteta srpskog naroda u dijaspori.</s><s>Ona je istakla da je namjera da generacije koje odrastaju izvan matice sačuvaju svoj kulturni i nacionalni identitet, naročito jezik i pismo, te ukazala na obavezu i odgovornost matice i dijaspore da se njeguje srpski jezik, kultura i tradicija.</s><s>Prije sastanka sa predstavncima dijaspore, Đakovićeva i Kovačević prisustvovali su obilježavanju slave crkvene opštine Halmstad Svete Petke i slavskom ručku na kojem je bilo više od 300 vjernika i gostiju iz svih skandinavskih zemalja.</s><s>U Halmstadu u Švedskoj gradi se duhovno-kulturni centar koji će, kako je rečeno, uvijek biti otvoren za kulturne stvaraoce iz Srpske i Srbije.</s>
<s>Klokić: Registar nova spona s korijenima</s><s>Republika Srpska nastavlja da jača veze sa dijasporom, a novi korak ka tom cilju je specifični registar čije je uspostavljanje i vođenje juče podržala republička Vlada.</s><s>Povezivanje Srpske koju, uz Srbiju, mnogi vide kao maticu srpskog naroda i ljudi u rasijanju koji vuku korijene sa ovih prostora, postavljeno je kao jedan od prioriteta da bi uspostavili trajne mehanizme za jačanje privredne, kulturno-naučne i drugih saradnji između Srpske i Srba u inostranstvu.</s><s>Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić za „Glas“ je juče pojasnio da je Vlada dala zeleno svjetlo za uspostavljanje i vođenje Registra dijaspore s ciljem sistematskog prikupljanja podataka o građanima, pravnim licima te raznim udruženjima u dijaspori u svrhu jačanja, razvijanja saradnje te planiranja aktivnosti institucija.</s><s>– Usvajanjem uredbe stvoren je neophodan pravni okvir za uspostavljanje i vođenje Registra dijaspore.</s><s>Cilj je da podaci o dijaspori budu sistematski i ažurno prikupljani i obrađivani, da bi republičke institucije mogle da planiraju aktivnosti na polju jačanja saradnje sa dijasporom.</s><s>Registar će biti na platformi www.dijasporars.com, gdje će se moći registrovati i pojedinci te privredni subjekti i udruženja – istakao je Klokić.</s><s>Naredni korak je, dodao je, veća promocija aktivnosti putem društvenih mreža, medija, a poziv za registraciju u registar biće upućen svima.</s><s>– Trebaju nam što precizniji podaci – rekao je Klokić, podsjetivši da je Srpska već usvojila strateški okvir za saradnju sa dijasporom, u kojoj je pet jasnih ciljeva te koraci za jačanje veza na obostranu korist i interes.</s><s>Ideja o sveobuhvatnoj institucionalnoj saradnji sa dijasporom „živa“ je nekoliko godina, počevši od foruma dijaspore održanih 2018. i 2019. godine, s ciljem produbljivanja veza između Srpske i dijaspore, promocije i očuvanja nacionalnog identiteta u dijaspori te utvrđivanja mehanizama za uključivanje dijaspore u razvoj Republike.</s><s>Prvi forum okupio je oko 150 učesnika iz 26 zemalja, među kojima su bili profesori, kulturni radnici, privrednici, članovi državnih, pokrajinskih i lokalnih parlamenata, predstavnici SPC-a, humanitarnih, studentskih i drugih organizacija, a nakon njega Vlada je uspostavila Odjeljenje za institucionalnu saradnju i dijasporu u okviru Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju, kao institucionalnu tačku za saradnju sa dijasporom.</s><s>Nakon drugog foruma iskristalizovale su se i određene smjernice koje su pronašle mjesto u strategiji za saradnju sa dijasporom i Srbima u inostranstvu.</s><s>– Pandemija virusa korona je prekinula niz foruma.</s><s>Ipak, u planu je da ove godine bude održan novi forum, ali sve zavisi od epidemiološke slike.</s><s>Zbog toga razmišljamo da bude održan putem određenih onlajn platformi, ali se nadam da ćemo u Banjaluci ili nekom drugom gradu okupiti naše ljude i uživo krojiti planove za budućnost.</s><s>Osim toga, i Istočno Sarajevo planira da ove godine održi veliki forum dijaspore, građana koji vode porijeklo iz te regije, a u organizaciji će pomoći Ministarstvo i Vlada – zaključio je Klokić.</s>
<s>Proglašeni najljepši ćirilički rukopisi</s><s>U Derventi su proglašeni najljepši ćirilički rukopisi od 51 pristiglog na adresu Gradskog odbora Srpskog prosvjetnog kulturnog društva /SPKD/ „Prosvjeta“, te pobjednicima uručene nagrade i priznanja.</s><s>Predsjednik SPKD „Prosvjeta“ Derventa, sveštenik Dalibor Đekić rekao je da su radovi stigli iz Republike Srpske, BiH i Srbije.</s><s>„Nismo dobili nijedan rad od učenika srednjih škola.</s><s>Izbor je obavljen u dvije kategorije, i to odrasli-građani i kod učenika osnovnih škola.</s><s>Čuli smo zavještanje Stefana Nemanje.</s><s>Čuvajmo jezik, izgubimo li jezik izgubili smo sebe, kulturu, narod, teritoriju, prošlost i budućnost, sve smo izgubili“, istakao je Đekić.</s><s>U kategoriji učenika prvo mjesto osvojila je Sofija Kovačević iz Vlasenice, drugo mjesto Maja Glumac iz Dervente, a treće Ana Petković iz Dervente.</s><s>Kovačevićeva je učenica četvrtog razreda Osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Vlasenici.</s><s>„Odlučila sam da šaljem rad na ovaj konkurs.</s><s>Prvi rad koji sam poslala prije dvije-tri godine nadahnuo me da pišem dalje.</s><s>Super je osjećaj biti pobjednik, srećna sam“, naglasila je Kovačevićeva.</s><s>U kategoriji odraslih sve tri nagrade dodijeljene su učesnicima iz Dervente – prvo mjesto Jeleni Đurđević, zatim Anici Sarić i Bošku Gajiću.</s><s>Đurđevićeva je rekla da drugi put učestvuje na konkursu i da je opet osvojila prvu nagradu u kategoriji građana.</s><s>„Volim kada neko piše lijepo i uredno, to me baš oduševljava.</s><s>Moramo svoju ćirilicu čuvati i ponositi se time“, dodala je Đurđevićeva.</s><s>U Komisiji za izbor najljepših ćiriličkih rukopisa bili su profesor srpskog jezika Daliborka Malešević, akademski slikar i profesor likovne kulture Vujadin Malešević i potpredsjednik SPKD „Prosvjeta“ u Derventi Milorad Đurđević.</s><s>U programu, koji je održan u Centru za kulturu Derventa, učestvovali su učenici Muzičke škole koja djeluje u sastavu OŠ „Nikola Tesla“ i učenici OŠ „19.</s><s>April“ iz Dervente.</s><s>Posjetioci su imali priliku i da pogledaju izložbu najljepših ćiriličkih rukopisa iz 2015. godine banjalučkog SPKD „Prosvjeta“.</s><s>Svečanosti je prisustvovao i predsjednik Skupštine grada Derventa Bojan Radanović, te sveštenici Srpske pravoslavne crkve.</s>
<s>Održan svesrpski sabor „Krušedolska zvona“</s><s>„Krušedolski sabor je sabor okupljanja i saborovanja oko crkve koja je najsnažniji element srpskog identiteta“, rekao je tom prilikom srpski član BiH Predsjedništva, prenosi RTRS.</s>
<s>Cirih: Četvrti privredni forum srpske dijaspore</s><s>U Cirihu će danas biti otvoren Četvrti privredni forum srpske dijaspore.</s><s>Biće održan i Sajam, na kojem se predstavljaju preduzetnici iz Švajcarske, Republike Srpske i Srbije, ali i sedam lokalnih zajednica iz Srpske.</s><s>Samitu će prisustvovati premijer Srpske Radovan Višković, koji će u Cirihu razgovarati sa švajcarskim i srpskim privrednicima, investitorima u Srpskoj.</s><s>Organizator Foruma srpske dijaspore je Udruženje srpskih privrednika u Švajcarskoj.</s>
<s>Skupština naših studenata u inostranstvu</s><s>Novi Sad je već sada prepoznat kao centar informacionih tehnologija i kreativnih industrija u Srbiji, mjesto u kojem posluju svjetski priznate domaće i inostrane kompanije.</s><s>To jasno govori o tome da smo na dobrom putu i da naš grad ima svijetlu budućnost, rekla je Vučinić.</s><s>Prema riječima njihove predsjednice Anđele Janković Organizacija postoji već 25 godina i djeluje kroz 23 ogranka po čitavom svijetu, sa težnjom da okupi i poveže srpski intelektualni kapital rasut po svijetu.</s>
<s>Banjalučki etno dani od 30. juna do 3. jula</s><s>Turistička organizacija grada Banje Luke zajedno sa KUD „Piskavica“ i ANIP „Veselin Masleša“ organizuje manifestaciju „Banjalučki etno dani“, koja će biti održana od 30. juna do 03. jula u Piskavici i na tvrđavi „Kastel“.</s><s>Banjalučki etno dani predstavljaju saradnju dva festivala, „Kozara etno“ i „Festival srpskog folklora“ koji se tradicionalno organizuju u prvoj polovini jula.</s><s>Kako su saopštili iz Turističke organizacije grada, učešće na festivalu uzeće oko 400 učesnika iz šest zemalja.</s><s>„Banjalučki etno dani“ počinju Festivalom srpskog folklora koji će biti održan od 30. juna do 2. jula na tvrđavi Kastel, a nastavljaju sa festivalom „Kozara etno“ koji će biti održan 2. jula u Piskavici i 3. jula na tvrđavi Kastel.</s>
<s>Institucije FBiH ne žele da pomognu Srbima</s><s>Institucije Federacije BiH ne žele da pomognu u rješavanju problema sa kojima se suočavaju Srbi u ovom entitetu, a dio njih se odnosi na zaštitu imovine, izučavanje maternjeg jezika i socijalnu zaštitu, rečeno je danas na sastanku Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, održanom u Narodnoj skupštini.</s><s>To je proces o kojem mnogi izbjegli Srbi nisu informisani, a prijeti im gubitak imovine.</s><s>Istaknut je i problem u vezi sa zdravstvenom zaštitom u pograničnim dijelovima Federacije BiH.</s><s>– Bez pomoći vlada Srpske i Srbije mi ne možemo ni da izučavamo naš jezik, vjeru, kulturu, tako da očekujemo značajniju pomoć u narednom periodu.</s><s>Poseban akcenat stavili smo na zdravstvenu zaštitu.</s><s>Mi imamo potpisan sporazum iz Drvara, Glamoča i Grahova, sa Ministarstvom zdravlja, ali dešava se da se ljudi vrate sa Paprikovca ili bolnice u Prijedoru, a da nisu dobili uslugu koju su očekivali.</s><s>Tako da taj sporazum ne funkcioniše u pravom smislu riječi – rekao je delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Goran Broćeta.</s><s>Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić rekao je da ova institucija želi da pomogne u rješavanju problema Srba u FBiH.</s><s>Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić istakao je da se pitanje zdravstvene zaštite odnosi na pogranična mjesta između Srpske i FBiH.</s><s>– Bila je pokrenuta inicijativa kako da se tim ljudima omogući da koriste zdravstvenu zaštitu kao i ostalim građanim Srpske – rekao je Klokić.</s><s>Današnjem sastanku prisustvovao je i direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu pri MIP-u Srbije Arno Gujon.</s><s>– Mi smo došli da zajedno sa predstavnicima Srpske i Srba u FBiH vidimo kako možemo pokrenuti i proširiti kampanju koju smo krenuli prije nekoliko mjeseci oko informisanja Srba porjeklom iz FBiH o procesu usklađivanja zemljišnih knjiga i katastra, tokom kojeg postoji rizik da izgube svoju imovinu, a da o tome ne dobiju ni obavještenje – naveo je Gujon.</s>
<s>U Štutgartu obilježen Dan Republike Srpske</s><s>“Srećna vam Republika Srpska“.</s><s>Tako je Rajmond Haze, poslanik Hrišćanske demokratske unije, stranke Angele Merkel u pokrajinskom parlamentu, čestitao rođendan Republici Srpskoj u Štutgartu, glavnom gradu njemačke pokrajine Baden Vinterberg, u kome je obilježen deveti januar.</s><s>Poslanici Bundestaga, Rajmond Haze i Štefan Kaufman, pozdravili su napore koje Srpska čini na evropskom putu, istakli njen značaj i poručili da je ona trajna kategorija.</s><s>„Želim da vam kažem da smo u našoj partiji veoma radosni što je Republika Srpska izabrala evropski put“, izjavio je Rajmon Haze, poslanik CDU u Parlamentu Baden Vintemberga.</s><s>Više od 400 gostiiju došlo je na tradicionalnu proslavu u organizaciji Predstavništva Republike Srpske.</s><s>„Dugo, dugo godina da slavimo, da podržavamo i ne damo našu Republiku Srpsku“, poručio je Mićo Ćetković, šef Predstavništva Republike Srpske u Štutgartu.</s><s>Poruku je poslao i protojerej iz Štutgarta.</s><s>Govorio je o značaju Republike Srpske i potrebi da je Srbi u rasejanju čuvaju koliko god mogu.</s><s>Među zvanicama bio je i generalni konzul Srbije u Baden Vintembergu.</s><s>Podrška braći preko Drine je, kaže, velika i tako će da ostati.</s><s>„Volim da kažem da Srbi imaju dva srca, Srbiju i Republiku Srpsku.</s><s>A narod koji ima dva srca niko ne može da uništi“, dodaje Božidar Vučurević, generalni konzul Srbije.</s><s>„Svako od nas je dio te Republike Srpske, i svako od nas treba da se bori i da od sebe najbolje.</s><s>Neki su u ratovima dali najsvetije, život, da je stvore a mi moramo da se pomučimo i potrudimo da ona postoji i da opstane“, ističe Stanko Rakić, protojerej.</s><s>Republika Srpska se čuva u srcu i ima prijatelje širom svijeta, poručila je potpredsjednica Vlade koja je, sa ministrom za evropske integracije i međunarodnu saradnju prisustvovala obilježavanju devetog januara u Štutgartu.</s><s>„Mi 28. rođendan slavimo u miru i slobodi vječno zahvalni onima koji su u njene temelje ugradili svoje živote, odlučni da je jačamo i čuvamo u budućnosti“, rekla je Srebrenka Golić, potpredsjednik Vlade Republike Srpske.</s><s>„Mi želimo da gradimo Srpsku zajedno sa svima koji žele dobro i koji cijene i poštuju Srpsku, nikoga ne napadajući.</s><s>Isto tako, oni koji budu napadali mi ćemo se složno braniti.</s><s>Ubijeđen sam da ćemo zajedno s vama, ljudima iz našeg rasejanja, raditi na uspješnijoj, boljoj i ljepšoj Republici Srpskoj“, kazao je Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju.</s><s>Proslave Dana Republike Srpske u zemljama u kojima djeluju predstavništva se nastavljaju.</s><s>Nakon Belgije i Njemačke, na redu je Srbija, a po prvi put, deveti januar biće obilježen i u Grčkoj.</s>
<s>Susret globalne kulture u Sankt Peterburgu</s><s>Pomoćnik ministra za kulturu Tanja Đaković prisustvuje Osmom međunarodnom kulturnom forumu u Sankt Peterburgu, koji se održava od 14. do 16. novembra 2019. godine, gdje će u okviru programa Foruma slovenskih kultura govoriti na temu: „75. godišnjica velike pobjede: književnost, film, pozorište“.</s><s>Forum slovenskih kultura je specijalni programski gost Osmog međunarodnog kulturnog foruma u Sankt Peterburgu a ove godine je okupio više od 30 učesnika iz slovenskih zemalja koji će učestvovati na događajima u 15 tematski različitih sekcija.</s><s>Na Međunarodnom kulturnom forumu svake godine učestvuje više od 35 hiljada učesnika iz cijelog svijeta a centralna tema ove godine je „Kulturni kodeksi u kontekstu globalizacije“ koja ima cilj da podstakne globalni dijalog kultura i ojača odnose među državama.</s><s>Međunarodni kulturni forum u Sankt Peterburgu je manifestacija koja je od svog nastanka prepoznata kao mjesto susreta globalne kulture i mjesto diskusije i dijaloga o najvažnijim pitanjima savremenog kulturnog procesa, očuvanja kulturne baštine i strategija razvoja nacionalnih kultura širom svijeta.</s><s>Program Međunarodnog kulturnog foruma podrazumjeva kulturne događaje iz oblasti muzike, pozorišta, filma, performansa, književnosti, mas-medija, turizma, savremene umjetnosti i kulturnog nasljeđa, kao i brojna predavanja, prezentacije, panel diskusije, ali i kulturne programe za brojnu publiku.</s><s>Od 2012. godine Međunarodni kulturni forum u Sankt Peterburgu privlači stotine kulturnih radnika iz različitih država i kontinenata, zvijezde dramskog pozorišta, opere i baleta, renomirane režisere i muzičare, predstavnike akademske zajednice i vođe kulturne politike.</s>
<s>Krnetić: Registar dijaspore neophodan korak</s><s>Republika Srpska ima prilično veliko iseljeništvo.</s><s>Naši ljudi na Zapad i Istok odlaze već decenijama.</s><s>Srpska s njima održava institucionalnu saradnju posjetama zvaničnika, organizacijom foruma i na druge načine.</s><s>Završen je i registar iseljenika.</s><s>Pomoćnik ministra za saradnju sa dijasporom Helena Krnetić istakla je da je registar neophodan korak za mapiranje dijaspore.</s><s>– Registar će imati markirane sve pripadnike dijaspore, kao i sve organizacije i udruženja koja imaju veze sa Srpskom.</s><s>Kreiraće se i kvalitetne politike, jer ćemo zajednički sarađivati – istakla je Krnetićeva, gostujući u našem Jutarnjem programu.</s>
<s>Kako motivisati dijasporu da ulaže u Srpsku?</s><s>Kako motivisati dijasporu da ulaže u Republiku Srpsku?</s><s>Povoljan poslovni ambijent sa niskim poreskim stopama jedan je od razloga zašto bi privrednici iz razvijenih zemalja Evropske unije, između ostalog, odlučili da investiraju ovdje.</s><s>Zadatak vlasti i poslovne zajednice u Srpskoj jeste da zadrže kvalitetnu radnu snagu kako bi bilo što više ovakvih investicija.</s><s>To je jedna od tema trodnevnog skupa u Banjaluci koji, pod pokroviteljstvom predsjednice Srpske Željke Cvijanović, organizuju Privredna komora, udruženja matice, dijaspore i Srba u regionu i srpskih privrednika iz Švajcarske.</s><s>Cilj trodnevnog skupa u Banjaluci je povezivanje naših privrednika u dijaspori sa maticom i naše tržište učiniti privlačnijim za ulaganja, ali i obrazovati radnu snagu da bude kvalitetna, a ne jeftina.</s>
<s>Razgovor sa korisnikom:95.87.154.11</s><s>Na ovoj stranici trenutno nema sadržaja.</s><s>Možete potražiti ovaj naslov na drugim stranicama ili pretražiti srodne dnevnike, ali nemate dozvolu da napravite ovu stranicu.</s>
<s>Predsjednica Srpske posjetila KUD „Srpski vez“</s><s>Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović nakon sastanka sa gradonačelnikom Kumanova Maksimom Dimitrievskim, družila se sa članovima Kulturno umjetničkog društva „Srpski vez“.</s><s>Za delegaciju iz Republike Srpske na čelu sa predsjednicom priređen je ugodan kulturno umjetnički program.</s>
<s>Stefan Takov osvojio zlato na EP u taekvondu</s><s>On je u prvom kolu pobjedio Francuza Mehdija Žermamija.</s><s>U sljedećem meču sastao se sa prvim nosiocem žrijeba, Špancem Danielom Barerom Kasadom kojeg je pobjedio rezultatom 22:16.</s><s>On je Srbiji donio drugu medalju na takmičenju u Engleskoj.</s>
<s>Pevulja: Srpski jezik obiluje lijepim riječima</s><s>Srpski jezik obiluje lijepim riječima i treba ga njegovati, istakao je profesor srpske književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Duško Pevulja, gostujući u Jutarnjem programu RTRS.</s><s>On je govorio o najljepšoj srpskoj riječi „praskozorje“, ali i o ostalim stvarima koje se tiču jezika i pisma.</s><s>– „Praskozorje“ nije najljepša srpska riječ, već samo u jednoj anketi studenti su izabrali tu zvučnu riječ, koja ima simbolička značenja.</s><s>Riječ jeste lijepa, ali gotovo je nemoguće izabrati najljepšu – naglašava Pevulja.</s><s>On ističe da nažalost, mladi ljudi ne znaju značenje te riječi, i neki je gotovo nikada nisu ni čuli.</s><s>– Ono što vi i ja podrazumjevate da je poznato, njima je nepoznato.</s><s>Djeca danas ne čitaju, i njihov jezik je oskudan.</s><s>Učestvuju u komunikaciji na društvenim mrežama, a ta komunikacija je veoma siromašna.</s><s>Naši osnovci danas imaju problem kada se susretnu sa jezikom Branka Ćopića – kaže Pevulja.</s><s>Profesor naglašava da treba širiti svijest o značaju srpskog jezika.</s><s>– Treba se izboriti za bolji status ćirilice.</s><s>Ćirilica je znak raspoznavanja u našoj kulturi.</s><s>U posljednje dvije -tri decenije više smo pričali o tome, a gotovo ništa uradili – rekao je Pevulja.</s>
<s>Dan Republike Srpske proslavljen u Antverpenu</s><s>Dan Republike Srpske svečano je obilježen i u Antverpenu, u organizaciji Predstavništva Republike Srpske u Belgiji.</s><s>Predsjednica Srpske Željka Cvijanović poručila je Srbima u Belgiji da je Srpska opstala, i da se izborila sa brojnim izazovima i problemima, jer su njene institucije bile jake i funkcionalne.</s><s>Srbi iz dijaspore, u svojim srcima nose Republiku Srpsku, poručeno je na obilježavanju Dana Republike Srpske u Antverpenu.</s><s>– Nama je velika čast da možemo ovdje u Antverpenu da obilježimo Dan Srpske, iako nismo velika zajednica, kao što je naša dijaspora u Austriji, Njemačkoj i Švajcarskoj.</s><s>Drago nam je i veliko je značenje da možemo da proslavimo taj dan – rekao je Đorđe Kužet.</s><s>Milan Živanović, sveštenik u Antverpenu, kaže da Srpsku doživljava kao svoju.</s><s>– Republika Srpska je za mene sve, veoma važna.</s><s>Ima puno ljudi ovdje iz Srpske, svi je doživljavamo kao svoju i puno je volimo – naveo je Živanović.</s><s>Na obilježavanju Dana Srpske, presjednica Željka Cvijanović, tamošnje Srbe je podsjetila sa kakvim se problemima i izazovima susreće Republika Srpska.</s><s>– Razna osporavanja i pritiske koje smo trpili, nastojanja da se uništimo finansijski, da se razvlastimo politički, nadležnosti koje nam je Ustav dao, da se utopimo u nešto što ne postoji.</s><s>Mnogo toga je bilo, ali smo pobjeđivali, jer smo imali institucije koje vode računa o tome.</s><s>Imamo i građane u Republici Srpskoj, ali i van nje koji Srpsku čuvaju u srcu – poručila je predsjednica Republike Srpske.</s><s>Predstavništva Republike Srpske u inostranstvu realizuju brojne aktivnosti za potrebe Republike Srpske, po pitanju predstavljanja i promocije njenih interesa u inostranstvu.</s><s>Izuzetno je važno da se i Dan Republike u inostranstvu na dostojan način proslavi.</s><s>– Pravo da volimo našu Republiku niko nije mogao niti će moći da ospori ni juče, ni danas, niti u budućnosti.</s><s>Ubjeđen sam da će Srpska zajedno sa vama raditi i graditi se da bude jaka, snažna i sve bolja – naglasio je Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske.</s><s>Mario Đuragić, šef Predstavništva Republike Srpske u Briselu istakao je važnost ovog skupa.</s><s>– Dan koji nam mnogi osporavaju, ali oni osporavaju i Republiku Srpsku, samo neće javno to da kažu.</s><s>Obilježili smo Dan Srpske i nastavićemo da obilježavamo, jer je Srpska nama u srcu – rekao je Đuragić.</s>
<s>Održana konferencija o zaštiti imovine u FBiH</s><s>U Novom Sadu je održana konferencija na temu zaštite imovinskih prava Srba u Federaciji BiH /FBiH/, koju je organizovao pokrajinski Fond za izbjegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu.</s><s>Direktor Fonda Duško Ćutilo istakao je izuzetan značaj teme zaštite imovine Srba u FBiH.</s><s>„Današnja konferencija posvećena je razgovoru sa udruženjima Srba na teritoriji Srbije čiji članovi vode porijeklo iz Republike Srpske i FBiH, kako bi se oni upoznali o procesu registracije imovine, ali i sa svim drugim pitanjima kad se radi o njenoj zaštiti“, rekao je Ćutilo medijima prije početka konferencije održane u Velikoj sali Skupštine AP Vojvodine.</s><s>On je naveo da današnjem skupu prisustvuje veliki broj predstavnika institucija iz Srpske i Srbije koji su pomogli da se tema zaštite imovine Srba u FBiH nađe u žiži javnosti.</s><s>Ćutilo je konstatovao da se mora brzo raditi na procedurama zaštite imovine Srba, jer ukoliko se na vrijeme ne reaguje, vrlo lako se bez nje može i ostati.</s><s>Vršilac dužnosti direktora Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu u Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije Arno Gujon rekao je da se u FBiH se trenutno vodi proces usklađivanja zemljišnih knjiga i katastra.</s><s>„Tokom tog procesa postoji rizik da nosioci prava ostanu bez imovine, a da o tome nisu čak ni obavešteni.</s><s>To se dešava jer informacije o toku procesa ne dostavljaju lično zainteresovanom licu, nego to objave u dnevnim novinama ili službenom listu“, istakao je Arno.</s><s>Zato je, prema njegovim riječima, prije dva mjeseca pokrenuta kampanja informisanja Srba o ovim procesima.</s><s>„Cilj je da kad Srbi saznaju šta se dešava s njihovom imovinom stupe u kontakt sa nadležnim institucijama kako bi se zaustavilo njeno oduzimanje.</s><s>U kampanji smo došli do imena brojnih Srba iz dijaspore čija je imovina ostala u FBiH.</s><s>Za dva mjeseca javilo nam se više od 3.200 ljudi iz dijaspore čija je imovina ostala u tom entitetu“, rekao je Gujon.</s><s>Šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović rekao je da su imovinska prava svuda u svijetu neprikosnovena, osim u FBiH.</s><s>„U FBiH nikako da prodre činjenica da svaki pojedinac ima neprikosnoveno pravo na svoju imovinu.</s><s>U FBiH u procesu usklađivanja zemljišnih knjiga i katastra su se opredijelili za jedan model koji je prosto nevjerovatan kad su u pitanju korisnici prava na imovinu“, rekao je Cicović.</s><s>On je objasnio da proces usklađivanja zemljišnih knjiga i katastra u FBiH teče potpuno netransparentno.</s><s>„Oni poziv na pregled i uvid zemljišta ne šalju lično, nego preko Službenog glasnika FBiH i lokalnih medija, koji nisu dostupni izbjeglim i raseljenim licima iz FBiH.</s><s>Zato je Vlada Republike Srpske zadužila Republičku upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove da obezbijedi besplatnu stručnu i pravnu pomoć izbjeglim i raseljenim licima iz FBiH u vezi sa njihovom imovinom“, rekao je Cicović.</s><s>On je podsjetio da kancelarije za pravnu pomoć postoje u Banjaluci, Bijeljini, Mrkonjić Gradu, Nevesinju, Istočnom Sarajevu i Zvorniku, a građani se mogu javiti u bilo koju područnu jedinicu RUGIPP-a, ostaviti svoje podatke i kontaktiraće ih pravnici.</s><s>Zajednička kampanja Republike Srpske i Srbije na očuvanju imovine Srba u Federaciji BiH ima za cilj da obavijesti što više njih u Srbiji, Srpskoj, kao i širom svijeta o postupku usklađivanja podataka o nepokretnostima katastra i zemljišnih knjiga.</s><s>Procjenjuje se da 400.000 Srba posjeduje imovinu u Federaciji BiH.</s>
<s>Predsjednik Srpske sa predstavnicima dijaspore i političkih partija Srba</s><s>Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik održao je sastanke, na marginama Prvog foruma dijaspore, sa predstavnicima dijaspore iz Francuske, Švedske i Danske, te predstavnicima političkih partija Srba iz Makedonije i Hrvatske.</s><s>Predsjednik Srpske je razgovarao sa predstavnicima dijaspore iz Francuske, predsjednikom Saveza Srba u Francuskoj Romeom Miloševićem, zamjenikom gradonačelnika Epone Ivicom Jovićem, univerzitetskim profesorom i geopolitičarem Aleksi Trudom, i osnivačem nevladine organizacije „Solidarnost za Kosovo“ Arnom Gujonom.</s><s>Dodik je zahvalio sagovornicima za učešće u Prvom forumu dijaspore, ističući da cijeni njihov doprinos organizovanju Srba i čuvanju srpskog identiteta u Francuskoj.</s><s>Izražena je želja za što tješnjom saradnjom, na svim nivoima, između Republike Srpske i srpske dijaspore u Francuskoj.</s><s>Tokom sastanka predsjednika Srpske sa predstavnicima dijaspore iz Švedske i Danske, razgovarano je o daljem unapređenju saradnje institucija Republike Srpske i srpskih udruženja iz Švedske i Danske.</s>
<s>Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta Univerziteta u Istočnom Sarajevu</s><s>javnu odbranu master rada kandidata Vladimira Veletića pod nazivom</s><s>„Fitnes sposobnosti i tjelesna kompozicija učenika i studenata“</s><s>Komisija za odbranu master rada:</s><s>dr Bojan Bjelica, docent– mentor</s><s>dr Borislav Cicović, redovni profesor – predsjednik</s>
<s>Klokić: Registrom dijaspore do adekvatne saradnje</s><s>Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić izjavio je za Srnu da je Vladi na usvajanje upućena Uredba za uspostavljanje i vođenje Registra dijaspore, što je neophodan korak kako bi Srpska mogla da evidentira dijasporu i na osnovu toga planira adekvatnu saradnju.</s><s>– Ovim ćemo dobiti preciznije podatke o broju iseljenika, strukturi i kvalifikacijama pripadnika dijaspore.</s><s>Sa ovim informacijama moći ćemo da adekvatnije planiramo aktivnosti, kao i da uključimo određene pojedince, udruženja i organizacije u njihovo provođenje – naglasio je Klokić.</s><s>Klokić je istakao da je namjera Ministarstva da kreira mrežu koja je aktivna, a podstaknuće komunikaciju, razmjenu znanja i iskustava između dijaspore.</s><s>– Naglašavam da je saradnja obostrana, što znači da će i dijaspora moći da predlaže odgovarajuće aktivnosti.</s><s>Naš zadatak jeste da budemo u kontaktu sa udruženjima dijaspore, da prepoznamo koji su to izazovi sa kojima se suočavaju naši građani u inostranstvu i da naše djelovanje osmislimo tako da bude od koristi građanima i u Republici Srpskoj i dijaspori – poručio je Klokić.</s><s>Klokić je pozvao građane u dijaspori da posjete internet stranicu za dijasporu dijasporars.com i da ispune odgovarajuću formu i upišu se u Registar.</s><s>– Uskoro će biti organizovana i šira promotivna kampanja u saradnji sa našim predstavništvima u inostranstvu kako bismo upoznali što veći broj građana o ovoj inicijativi i podstakli ih da se upišu u Registar – naglasio je Klokić.</s><s>Klokić je dodao da će građani na internet stranici za dijasporu moći da prate novosti i aktivnosti koje su od značaja za njih, kao i da se informišu o najavama događaja, okruglih stolova i konferencija.</s><s>On je istakao da je saradnja sa dijasporom od velikog značaja za institucije Republike Srpske i da je namjera da se ta saradnja podigne na viši nivo i uredi odgovarajućim dokumentima.</s><s>Cilj je, tvrdi Klokić, da se stvore uslovi za ostvarivanje nekoliko ciljeva i prioriteta koji su postavljeni strateškim dokumentima resornog ministarstva.</s><s>– Ideja o sveobuhvatnoj institucionalnoj saradnji sa dijasporom postoji nekoliko godina, počevši od foruma dijaspore održanih 2018. i 2019. godine.</s><s>Glavni ciljevi foruma su bili da se prodube veze između Republike Srpske i dijaspore, uspostavi saradnja na institucionalnom nivou, promoviše i očuva nacionalni identitet u dijaspori i utvrde mehanizmi za uključivanje dijaspore u razvoj Republike – podsjetio je Klokić.</s><s>Prema njegovim riječima, na temelju zaključaka foruma dijaspore, izrađen je dokument Strateški plan za saradnju Republike Srpske sa dijasporom koji definiše prioritete saradnje, načine za unapređenje međusobnih odnosa i ostvarivanje kvalitetnije saradnje.</s><s>– Ovo je moguće ostvariti kroz različite inicijative, kao što su organizovanje foruma dijaspore u vidu javnih rasprava gdje se preciznije mogu odrediti budući pravci kretanja, kroz investicione i poslovne programe te saradnju u oblastima kulture, nauke i sporta – dodao je Klokić.</s><s>On je podsjetio da je Vlada Srpske prije nekoliko dana usvojila Akcioni plan, kojim će se konkretizovati prioriteti iz Strateškog plana.</s><s>Značaj Akcionog plana, tvrdi Klokić, je u tome što su aktivnosti jasno definisane po oblastima, uz jasno naznačene nosioce aktivnosti, kao i rokove i pokazatelje.</s><s>– Po svojoj strukturi, Akcioni plan prati Strateški plan za saradnju sa dijasporom, što znači da precizira aktivnosti za pet strateških ciljeva i to jačanje cjelokupnih odnosa sa dijasporom, očuvanje nacionalnog identiteta, uključivanje dijaspore u privredne aktivnosti te saradnju u oblasti nauke i inovacija, kao i u oblastima omladine i sporta – naveo je Klokić.</s><s>Klokić je naveo da Akcioni plan podrazumijeva mnoštvo aktivnosti, među kojima je organizacija republičkih i lokalnih foruma dijaspore, osnivanje Savjeta za dijasporu, uspostavljanje pomenutog Registra dijaspore, izradu biltena i informatora o aktivnostima od interesa za dijasporu, investicione konferencije i sastanke, medijsko promovisanje saradnje sa dijasporom, organizovanje ljetnih škola za djecu iz dijaspore i slično.</s>
<s>Obilježen Dan Republike Srpske u Švajcarskoj</s><s>Prva aktivnost u okviru proslave bila je liturgija i lomljenje slavskog kolača u Hramu Svete Trojice u Cirihu.</s><s>– Srećna sam što sam danas ovdje i što imam priliku da sa našim ljudima učestvujem u obilježavanju našeg velikog nacionalnog praznika – napisala je predsjednica Srpske na Instagramu.</s><s>Predsjednica Srpske susrela se u crkvi sa djecom koja njeguju srpsku tradiciju i identitet na ovim prostorima.</s>
<s>Održana ekskurzija Prosvjetine Škole srpskog jezika</s><s>Od 16. do 19. juna 2022. godine trajala je posjeta Banjaluci učenika Prosvjetine „Škole srpskog jezika“ iz Beča.</s><s>Učenici su oduševljeni gostoprimstvom Banjalučana, a nastavnicama Prosvjetine škole zahvalni što su im omogućile ovo nezaboravno iskustvo.</s><s>Poslije dvije godine pauze zbog pandemije, napokon je planirana ekskurzija u Banjaluku i održana.</s><s>Ova zabavno-edukativna ekskurzija je za cilj imala da učenicima Prosvjetine škole omogući kontakt s maticom, mogućnost učenja srpskog jezika u prirodnom okruženju, kao i približavanje učenika kulturi srpskog naroda.</s><s>Ekskurzija je ovog puta organizovana za učenike završnih razreda škole iz Beča, Linca i Sankt Peltena, dakle od petnaest do čak dvadeset godina starosti.</s><s>Nastavnice Vesna Špirić i Aleksandra Tanasković su se pobrinule za čitavu organizaciju i realizaciju ekskurzije.</s><s>Obje nastavnice predaju u razredima u Beču već šest godina, i mogu se pohvaliti mnogim uspješnim projektima.</s><s>Domaćin u Banjaluci, predsjednik banjalučke Prosvjete, gospodin Željko Vujadinović, sa još nekoliko članova odbora, dočekao je učenike i priredio im ugodan prijem, ali pripremio i prigodne poklone – knjige o srpskim prosvetiteljima.</s><s>Učenici su posjetili Narodnu biblioteku Republike Srpske, gde je direktorka biblioteke priredila čitav edukativni program.</s><s>Učenici su imali priliku da saznaju više o životu i djelu Petra Kočića, samoj biblioteci i drugim srpskim piscima.</s><s>Nakon toga uslijedio je obilazak grada, Hrama Hrista Spasitelja, Banskog dvora, Tvrđave Kastel i drugih znamenitosti.</s><s>Ipak, avanturistički dio programa se učenicima najviše dopao, vožnja dajakom, planinarenje do Banj brda i poseta divnoj Krupi na Vrbasu, gdje su mogli da obiđu slapove Krupe, kao i manastir posvećen Sv. Iliji iz 13. vijeka.</s><s>„Vesna i Aleksandra imaju odnos s nama kao da smo svi članovi jedne zajednice, a ne kao da su nam nastavnice.</s><s>Mi smo se svi trudili da njima olakšamo brigu o nama, dok su nam one uvek izlazile u susret.</s><s>Na tome sam im večno zahvalan.</s><s>Zaista je ovo bilo jedno predivno druženje.</s><s>Naučili smo mnogo, i nosimo puno lepih uspomena iz Banjaluke.</s><s>Jedva čekam sledeću ekskurziju, samo se nadam se će biti duža“, istakao je Marko Andrejić, jedan od učenika ove škole.</s><s>„Škola srpskog jezika“ je projekat SPKD „Prosvjeta“ iz Beča, koja već deset godina nastoji da učenike srpskog porijekla koji žive u Beču približi srpskoj kulturi i nauči ih srpskom jeziku.</s><s>Tim Prosvjete, na čelu sa vođom projekta Srđanom Mijalkovićem se godinama zalaže da srpska djeca, iako su rođena u Austriji, očuvaju svoje nasleđe i ne zaborave svoje porijeklo.</s><s>Škola je otvorena za sve zainteresovane učenike koji imaju od 7 do 15 godina i koji žele da nauče srpski jezik i ćirilicu.</s><s>Izvor i foto: Srpsko prosvjetno i kulturno društvo PROSVJETA AUSTRIJA</s>
<s>Turistička ponuda Republike Srpske na sajmu u Briselu</s><s>Turistička organizacija Republike Srpske (TORS) u saradnji sa Predstavništvom Republike Srpske u Kraljevini Belgiji imala je priliku da na prestižnom sajmu turizma poznatom kao „Holiday Fair“ u Briselu predstavi najbolju turističku ponudu i programe najatraktivnijih destinacija Srpske.</s><s>Sajam, koji je održan od 6. do 9. februara 2020, je privukao mnoge izlagače i posjetioce iz cijelog svijeta.</s><s>Pored TORS-a, Zdravstveno-turistički centar Banja Vrućica i Eko zona Zelenkovac su takođe imali priliku da učestvuju na Sajmu i predstave svoju ponudu.</s><s>Predstavništvo Republike Srpske u Briselu podržalo je manifestaciju i učešće na Sajmu koji uživa reputaciju kao jednog od najvažnijih u turističkoj industriji u ovom dijelu Evrope.</s><s>Štaviše, učešćem na ovom sajmu Republika Srpska je još jednom dokazala svoju odlučnost da bude prisutna na području Beneluksa.</s><s>U proteklih nekoliko godina, Predstavništvo je zajedno sa TORS-om postiglo uspješnu saradnju s turističkim operaterima iz zemalja Beneluksa s ciljem promocije i distribucije aranžmana na ovom aktivnom i zanimljivom tržištu.</s><s>S tim u vezi, turistički radnici iz ovih zemalja posjetili su najveće turističke centre u Srpskoj, kao što su Banja Luka, Trebinje, Jahorina, Višegrad, gdje su imali priliku da putem lokalnih medija iskuse i direktno promovišu svoje aktivnosti.</s><s>Mnogi turisti iz ovog regiona su pokazali veliko interesovanje za destinacije u Republici Srpskoj.</s><s>Konkretno, pokazalo se veliko interesovanje za prirodne ljepote i avanturističke aktivnosti u prirodi kao što su planinarenje, biciklizam, rafting, kampiranje itd.</s><s>Ono što ovu ponudu čini još primamljivijom je činjenica da je prošle godine uspostavljena direktna aviolinija Banja Luka – Brisel koji povezuje tržište Beneluksa sa Srpskom.</s>
<s>– Metodologioja istraživanja u fizičkom vaspitanju i sportu: Prof.dr veroljub Stanković veroljub.stankovic@pr.ac.rs</s><s>-Bio-medicinske discipline u fizičkom vaspitanju i sportu: Prof.dr Goran Vasić Goravas@yahoo.com</s><s>-Istraživanja u sportu i spotrskoj rekreaciji: Prof. dr Milovan Bratić bratic_milovan@yahoo.com</s><s>Studijski program SPORT (1. Godina)</s><s>Zimski semsstar</s><s>-Metodologija istraživanja u sportu i sportskoj rekreaciji 1: Prof.dr veroljub Stanković veroljub.stankovic@pr.ac.rs</s><s>–Primjenjena biomehanika u sportu: Prof.dr Dejan Gojković dejan.gojkovic@ffvis.ues.rs.ba</s><s>-Planiranje i budžetiranje u sportskim organizacijama: Prof.dr Srđan Lalić srdjan.lalic.efb@gmail.com</s><s>-Metodologija istraživanja u sportu i sportskoj rekreaciji 2: Prof.dr Veroljub Stanković veroljub.stankovic@pr.ac.rs</s><s>–Informacioni sistemi u sportu: Prof.dr Vladan Savić vladan.savic@ffvis.ues.rs.ba</s><s>Ljetni semsstar</s><s>-Bio-medicinske discipline u sportu: Prof.dr Goran Vasić Goravas@yahoo.com Mr Bojan Pavlović bojan.pavlovic@ffvis.ues.rs.ba</s><s>–Primjenjena istraživanja u individualnim sportovima: Prof.dr Ratko Pavlović ratko.pavlovic@ffvis.ues.rs.ba</s><s>Studijski program SPORT (2. Godina) USMJERENjE SPORTSKA REKREACIJA</s>
<s>Klokić: Srpska dobila Registar dijaspore, upis već počeo</s><s>Vlada Republike Srpske donijela je na posljednjoj sjednici Uredbu o uspostavljanju i vođenju Registra dijaspore.</s><s>Upis u registar je već počeo, a donošenje uredbe je bio neophodan korak kako bi se evidentirala naša dijaspora i na osnovu toga planirala adekvatna saradnja ističe ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju u Vladi Srpske Zlatan Klokić.</s><s>I Srpska je dobila Registar dijaspore, što je, po riječima demografa, jako koristan potez.</s><s>Prvi korak je već načinjen i to na sjednici Vlade Srpske ove sedmice kada je donesena Uredba o uspostavljanju i vođenju Registra dijaspore.</s><s>Na taj način, Srpska će dobiti preciznije podatke o broju iseljenika, strukturi i kvalifikacijama pripadnika dijaspore.</s><s>I resorni ministar Zlatan Klokić kaže da je saradnja sa dijasporom od velikog značaja za institucije RS.</s><s>Upis u registar već je počeo.</s><s>Klokić je pozvao građane u dijaspori da posjete internet stranicu za dijasporu i da ispune odgovarajuću formu i upišu se u registar.</s><s>Najavljuje uskoro i širu promotivnu kampanju u saradnji sa našim predstavništvima u inostranstvu kako bi upoznali što veći broj građana sa ovom inicijativom i podstakli ih da se upišu u Registar.</s><s>Prnjavor je svakako jedna od lokalnih zajednica koja prednjači po broju iseljenika koji žive i rade u inostranstvu, a to se najbolje vidi u periodu praznika i godišnjih odmora, kada dijaspora mahom dolazi u rodni kraj da slobodno vrijeme provedu sa svojim najbližima.</s><s>Pored Prnjavora, tu su još i Bijeljina, Lopare, Istočno Novo Sarajevo, Gradiška, ali i mnoge druge lokalne zajednice koji imaju veliki broj odliva stanovništva u zemlje Zapadne Evrope, pa će shodno tome resorno ministarstvo jedinicama lokalne samouprave uputiti dopis gdje će ih pozvati da u saradnji sa nadležnim organima ostvare još bolju komunikaciju sa dijasporom, zaključuje Klokić.</s>