text
stringlengths
2
130k
Liga je formirana 2018. godine prilikom reorganizacije takmičenja četvrtog ranga na teritoriji Fudblaskog saveza regiona Zapadne Srbije.
Tada su ugašene zone Drina, Dunav i Morava, a umesto njih nastale su četiri nove zone - Zapadno-moravska, Kolubarsko-mačvanska, Podunavsko-šumadijska i Šumadijsko-raška.
Većina klubova učesnika Zone Morava u sezoni 2017/18. prešla je u Šumadijsko-rašku zonu.
Kolubarsko-mačvanska zona u fudbalu Kolubarsko-mačvanska zona je jedna od ukupno jedanaest zonskih liga u fudbalu.
Zone su četvrti nivo ligaških fudbalskih takmičenja u Srbiji.
Viši stepen takmičenja je Srpska liga Zapad, a niži je Kolubarska okružna liga.
Liga je formirana 2018. godine prilikom reorganizacije takmičenja četvrtog ranga na teritoriji Fudblaskog saveza regiona Zapadne Srbije.
Tada su ugašene zone Drina, Dunav i Morava, a umesto njih nastale su četiri nove zone - Zapadno-moravska, Kolubarsko-mačvanska, Podunavsko-šumadijska i Šumadijsko-raška.
Većina klubova učesnika Zone Drina u sezoni 2017/18. prešla je u Kolubarsko-mačvansku zonu.
Podunavsko-šumadijska zona u fudbalu Podunavsko-šumadijska zona je jedna od ukupno jedanaest zonskih liga u fudbalu.
Zone su četvrti nivo ligaških fudbalskih takmičenja u Srbiji.
Viši stepen takmičenja je Srpska liga Zapad, a niži su okružne lige - Braničevska, Podunavska i Šumadijska.
Liga je formirana 2018. godine prilikom reorganizacije takmičenja četvrtog ranga na teritoriji Fudblaskog saveza regiona Zapadne Srbije.
Tada su ugašene zone Drina, Dunav i Morava, a umesto njih nastale su četiri nove zone - Zapadno-moravska, Kolubarsko-mačvanska, Podunavsko-šumadijska i Šumadijsko-raška.
Većina klubova učesnika Zone Dunav u sezoni 2017/18. prešla je u Podunavsko-šumadijsku zonu.
Pijetisti Pijetisti su na polju narodnog obrazovanja u Nemačkoju u XVII veku imali značajnu ulogu.
Oni su se odvojili od ortodoksnog protestantizma i zagovarali religiozni život, ne na dogmatski način, već u neposrednoj povezanosti i ljubavi prema bližnjima.
Da bi privukli široke mase, pijetisti su otvarali domove škole za siromašnu decu.
Jedan od najvažnijih predstavnika pijetizma bio je Avgust Franke (1663—1727), koji je kao profesor na univerzitetu držao katedru grčkog i jevrejskog jezika.
Njegova velika zasluga je što je pri crkvama osnivao škole za siromašnu decu, zatim sirotinjske domove, i građanske škole za malo imućnije građane.
Osnivao je i srednje škole (pedagogije) namenjene siromašnom plemstvu, ali i učiteljske škole za spremanje narodnih učitelja, tako da je to bila čitava mreža raznih škola: • učiteljska škola, • pedagogija, • latinska škola, • građanske nemačke škole, • sirotinjski domovi.
Pijetisti su polazili od ideje o urođenoj grešnnosti čoveka protiv koje se treba boriti putem hrišćanskog vaspitanja.
To je podrazumevalo izvesne elemente asketizma i mračnih pogleda na zemaljski život čoveka.
U skladu sa takvim pijetističkim težnjama njihove škole nisu priznavale praznike i nedelje, a deci su zabranjivali igre.
Posmatrano sa ovog stanovišta pijetistička delatnost imala je reakcionarni karakter, ali su pored svih nedostataka ove ustanove bile mnogo bolje od sličnih institucija tog vremena.
U Frankeovim školama obraćala se pažnja realnom znanju, za učenike su pravili sistematske ekskurzije, vodili decu u radionice , u okviru nastave fizike vršili oglede, tako da se i pored jače verske nastave, njihov pedagoški rad smatra veoma progresivnim.
Gajtan Kiki Bertens Kiki Bertens (; rođena 10. decembra 1991) je holandska teniserka.
Profesionalnu karijeru je započela 2009. godine.
Najbolji plasman Bertens na VTA listi je 13 mesto od 20. avgusta 2018.
Osvojila je šest VTA titula u pojedinačnoj konkurenciji, a deset u konkurenciji parova.
Godine 2016. na Rolan Garosu je igrala svoje prvo grend slem polufinale gde je poražena od Serene Vilijams.
Prvi veći turnir je osvojila u Sinsinatiju 2018. godine, pobedivši u finalu prvu igračicu sveta Simonu Halep sa 2:1.
Međunarodni sajam građevinarstva u Beogradu Međunarodni sajam građevinarstva u Beogradu (SEEBBE) je specijalizovana međunarodna manifestacija koja obuhvata najrazličitije segmente građevinske industrije, od istraživanja i projektovanja, preko izgradnje i održavanja objekata u visokogradnji, niskogradnji i hidrogradnji, do predstavljanja najsavremenijih materijala, građevinskih mašina, uređaja i alata.
Upotpunjuju ga i različiti načini adaptacije, rekonstrukcije i restauracije, kao i promocija starih zanata koji su druga krajnost savremenim informacionim tehnologijama i modernom upravljanju projektima.
Kao finalna delatnost, deo Sajma građevinarstva je i opremanje enterijera.
Organizator je Beogradski sajam.
Održava se u kontinuitetu od 1975. godine.
Međunarodni sajam građevinarstva u Beogradu vodeći je sajamski događaj u građevinskoj industriji u regionu jugoistočne Evrope i predstavlja priliku za ispitivanje tržišta, proširenje saradnje i pokretanje novih projekata, a za domaće izlagače način da uvek budu u centru inovacija i na nivou kriterijuma koje postavljaju svetski standardi.
Učesnici manifestacije su svi eminentni domaći i strani građevinski proizvođači, distributeri i trgovci opremom i materijalima.
Osim izložbenog dela tokom manifestacije se organizuje i prateći program u okviru koga se održavaju brojna stručna predavanja iz oblasti građevinarstva, arhitekture, dizajna i dr. Svake godine najuspešnijim izlagačima dodeljuju se nagrade Sajma: Nova vizura za inovacije, Posebno priznanje i Specijalno priznanje.
Laureate bira stručni žiri sastavljen od eminentnih stručnjaka u ovoj oblasti.
Hormizd I Hormizd I je bio car Persijskog carstva (270. – Jun 271.) Sasanidske dinastije.
Bio je sin kralja Šapura I (270/272—273.) Posle persijskog osvajanja Jermenskog kraljevstva njegov otac kralj Šapur I ga je postavio 253. godine za kralja novoosvojene kraljevine.
U tom ratu je Hormizd stekao veliku slavu, zbog čega ga je otac imenovao za naslednika, iako nije bio prvorođeni sin.
Vladao je kratko.
Nastavio je tolerantnu versku politiku svoga oca.
Nalsedio ga je njegov brat Bahram I. Balduin IV od Enoa Balduin IV od Enoa (, 1108 - , 8. novembar 1171) je bio grof Enoa iz Flandrijske dinastije.
Bio je sin Balduina III od Enoa i Yolande de Wassenberg.
Balduin IV Flandrijski Balduin IV Flandrijski (980 —, 30. maj 1035) je bio grof Flandrije iz Flandrijske dinastije.
Bio je sin Arnufa II od Flandrije i Rozala od Italije.
Red i zakon: Odeljenje za specijalne žrtve (sezona 6) Šesta sezona serije je premijerno emitovana na kanalu NBC od 21. septembra 2004. godine do 24. maja 2005. godine i broji 23 epizode.
Glavna postava se u ovoj sezoni nije menjala.
Istorija Lužičkih Srba (višeznačna odrednica) Mastodon (mreža) Mastodon je distribuirana, društvena mreža koja je deo federacije slobodnih društvenih mreža, koje rade na nezavisnim serverima.
Množenje Adama Množenje Adama () je američka televizijska komedija iz 2015.
Film je premijerno emitovan 16. februara 2015. u Sjedinjenim Američkim Državama.
U Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i BJR Makedoniji, film je premijerno emitovan 23. avgusta 2015. na kanalu Nikelodion sinhronizovan na srpski jezik.
Sinhronizaciju je producirao studio Gold Digi Net.
Nakon što slučajno uđe u ujakov tajanstveni krevet za sunčanje, Adam otkrije nešto savršeno: može da se klonira.
Što ga je više, to će brže i bolje obaviti sve svoje obaveze i imaće više vremena za igru i zabavu.
Spisak časopisa mehanike fluida Ovaj spisak časopisa mehanike fluida sastoji se od nekih vodećih naučnih časopisa koji se odnose na polje mehanike fluida.
Natalizam Natalizam ili pronatalizam je verovanje koje zagovara ljudsku reprodukciju.
Termin je nastao od latinske forme prideva natalis, što znači rođenje.
Natalizam promoviše trudnoću i roditeljstvo kao poželjne za osnovu društva i obezbeđivanje dugotrajnosti čovečanstva.
Natalizam u javnoj politici obično pokušava da stvori finansijske i društvene podsticaje za reprodukciju stanovništva, kao što je pružanje poreskih podsticaja koji nagrađuju roditeljstvo.
Pripadnici strožijeg vida natalizma traže da se ograniči pristup abortusu i kontracepciji.
Nasuprot natalizmu je antinatalizam.
Antinatalizam Antinatalizam je filozofski položaj koji dodeljuje negativnu vrednost rađanju.
Antinatalisti tvrde da ljudi treba da se uzdrže od razmnožavanja jer je to moralno loše (neki takođe smatraju da je stvaranje drugih osećajnih bića moralno loše).
U naučnim i književnim spisima, različite etičke osnove navode na antinatalizam.
Neke od najranijih preživelih formulacija ideje da bi bilo bolje da se ne rodimo dolazi iz drevne Grčke.
Termin antinatalizam je suprotan terminu natalizam ili pronatalizam.
Ideogram (studio) Ideogram je srpski studio koji se bavi sinhronizacijom animiranog i igranog sadržaja.
Ideogram radi samo televizijske sinhronizacije.
Tajni svet mede Bendžamina Tajni svet mede Bendžamina () je kanadska animirana serija koja je u Srbiji emitovana na Hepi TV i RTV-u.
Radi se o plišanom medi Bendžaminu, koji zajedno sa drugim plišancima, oživljava i prolazi kroz prave avanture, a kada se približe ljudi, mede se pretvaraju u igračke.
Ovu crtanu seriju je sinhronizovao studio Ideogram za Hepi televiziju.
Serija je kasnije emitovana i na RTV-u.
Uvodna špica je takođe sinhronizovan, a otpevao ju je Zoran Stojić.
Logo serije i nazivi epizoda su lokalizovani na srpski jezik, ćiriličnim pismom.
Ima jedan tajni svet, u kome je život mnogo lep Za njega niste čuli sigurno, jer on je tajan mnogo Kada misliš da si sasvim sam, ?
On je uvek tu kada zatreba, Bendžamin meda Jer on je uvek tu kada zatreba, Bendžamin meda Glavnu radnju vrši zajednica plišanih meda, koji su živa bića, iako ljudi to ne znaju.
Mede kreću u avanturu čim njihovi vlasnici odu na spavanje, ili makar okrenu leđa.
Prvo pravilo plišanih meda je Nikad ne se ne kreći kada je čovek u blizini.
Arhit Arhit (430-350.p.n.e) je bio matematičar, filozof i državnik rodom iz helenske kolonije Tarenta ( na južnom delu Apeninskog poluostrva).
Teodor iz Sirene Teetet Tetet(oko 414-369/67.p.n.e) je filozof i matematičar poreklom iz Atine.
Učenik i prijatelj Platonov.
Matematiku je učio kod Teodora iz Kirene, a njegove matematičke spise kasnije je koristio Euklid.
Platon mu je posvetio dijalog Tetet ili O znanju. Konstantin Momirović Konstantin Momirović (Tetovo, 13. januar 1932 — Beograd, 28. mart 2004) je bio srpski psiholog i jedan od najcitiranijih srpskih naučnika svih vremena.
Rečima Henry F. Kaisera, Momirović je bio otac zagrebačke statističke škole.
Konstantin Momirović je rođen 13. januara 1932. godine u Tetovu, gde je živeo do 1939. godine.
Od 1939. do 1942. godine živeo je u Ivangradu.
Od 1942. do 1950. godine živeo je u Beogradu, gde je završio Prvu beogradsku gimnaziju, kao odličan učenik.
Iste godine je prešao u Zagreb, upisao psihologiju na Filozofskom fakultetu i diplomirao 1955. godine.
Za vreme i posle studija pohađao je i studije medicine, filozofije i istorije umetnosti.
Doktorirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, sa tezom Struktura faktora nekih simptoma neuroza.
U Beograd se vraća 1991. godine, po izbijanju rata u Hrvatskoj i u njemu živi i radi do kraja.
U Bileći je 1959/60. završio Školu za rezervne oficire JNA.
Aktivno se bavio sportom, kao junior košarkom, a kasnije prvenstveno džudom.
Prvi posao Momirović je dobio u Vojnoj bolnici u Zagrebu kao šef odeljenja za primenjenu psihologiju.
Između 1956. i 1966. radio je u Institutu za istraživanje problema u razvoju dece i omladine, gde je predvodio grupu za eksperimentalne projekte i statistiku.